LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • yp vahe 12 p. 98-103
  • Ko e Hā ʻOku ʻIkai Te U Saiʻia Ai ʻIate Aú?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻOku ʻIkai Te U Saiʻia Ai ʻIate Aú?
  • Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ‘ʻOku ʻIkai Tonu ha Meʻa Te U Fai!’
  • Langa Hake ʻa e Tokaʻi-Kitá
  • Ngaahi Ikuʻanga Kovi
  • Ko ha Fakatokanga
  • Ko e Hā Kuo Hoko ki he Tokaʻi-Kitá?
    ʻĀ Hake!—2024
  • Ko e Hā ʻOku Ou Fuʻu Loto-Mafasia Aí?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
yp vahe 12 p. 98-103

Vahe 12

Ko e Hā ʻOku ʻIkai Te U Saiʻia Ai ʻIate Aú?

“ʻOKU ʻikai te u teitei ongoʻi fuʻu makehe,” ko e mamahi ia ʻa Louise. ʻOkú ke ongoʻi kovi pehē ʻo fekauʻaki mo koe ʻi he taimi ki he taimi?

Ko hono moʻoní, ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fiemaʻu ha tuʻunga pau ʻo e fakamahuʻingaʻi-kitá. Kuo ui ia “ko e anga ʻokú ne ʻoange ʻa e ngeiá ki he ʻi ai ʻa e tangatá.” ʻIkai ko ia pē, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange pe ko hoʻo ʻofa kiate koe.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 19:19) Pea kapau ʻokú ke ongoʻi kovi ʻo fekauʻaki mo koe, ngalingali te ke ongoʻi kovi foki ʻo fekauʻaki mo e niʻihi kehé.

‘ʻOku ʻIkai Tonu ha Meʻa Te U Fai!’

Ko e hā nai ʻokú ke maʻu ai ʻa e ngaahi ongoʻi kovi ko eni ʻo fekauʻaki mo koé? Ko e ʻuhinga ʻe taha, ko ho ngaahi fakangatangatá ʻokú ne fakaongosiaʻi nai koe. ʻOkú ke kei tupu hake, pea ʻoku faʻa hoko ʻo ʻi ai ha vahaʻa taimi ʻo e makaka ʻa ia ko ha māʻanga fakaʻaho ʻa hono fakatooki ʻo e ngaahi meʻá pe ko e tau aí. Pehē foki, ʻoku ʻikai pē te ke maʻu ʻa e taukei ʻa ha tokotaha lahi ʻi he toe fakaakeake mei he loto-mamahi ʻi he ʻikai hoko ʻa e ʻamanakí. Pea koeʻuhi ko ho “ngaahi ongoʻanga” kuo teʻeki ke akoʻi feʻunga fakafou ʻi hono “faʻa fai” pe ngāueʻakí, ʻe ʻikai nai te ke fai maʻu pē ʻa e ngaahi fili fakapotopoto tahá. (Hepelu 5:14) ʻI he taimi ʻe niʻihi te ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai tonu ha meʻa te ke fai!

Ko e ʻikai malava ke aʻusia ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻa ʻete ongo mātuʻá ʻe lava ke hoko ko e tupuʻanga ia ʻe taha ʻo e siʻi ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá. “Kapau te u ‘A mainasi’ he akó,” ko e lau ia ʻa ha talavou, “ʻe fiemaʻu ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke na ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ai ke ‘A’ peá na tala mai ʻoku ʻikai te u siaʻa.” Ko e moʻoni, ʻoku fakanatula pē ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakaʻaiʻai ʻenau fānaú ke fai honau lelei tahá. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke aʻusia ai ʻa e ngaahi tuʻunga feʻunga ʻoku ʻamanekiná, ʻoku pau pē te ke fanongo ki ai. Ko e faleʻi eni ʻa e Tohi Tapú: “Tama, fanongo ki he akonaki ʻa hoʻo tamai, pea ʻouae hiki mei he ngaahi tala ʻa hoʻo faʻe.” (Palovepi 1:​8, 9) ʻI he ʻoua ʻe ongoʻi loto-siʻí, tali fiemālie ʻa e fakaangá pea ako mei ai.

Fēfē leva kapau ʻoku fai ʻe he ongo mātuʻá ha fakahoa taʻetotonu? (“Ko e hā ʻoku ʻikai te ke hangē ai ko ho taʻokete ko Paulá? Ko ha tokotaha ako tuʻunga māʻolunga maʻu pē ia.”) Ko e ngaahi fakahoa peheé, neongo ʻene hā fakalotomamahi nai ʻi he taimi ko iá, ʻoku faʻa moʻoni ia. Ko e loto pē ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke ke maʻu ʻa e lelei tahá. Pea kapau ʻokú ke ongoʻi ʻokú na fuʻu fefeka atu, fēfē ke ke talanoa anga-mokomoko mo kinaua ki he meʻá ni?

Langa Hake ʻa e Tokaʻi-Kitá

ʻE lava fēfē ke ke fakamālohiʻi ʻa e fakamahuʻingaʻi-kita kuo vaivaí? ʻUluakí, fai ha vakai totonu ki he ngaahi meʻa ʻokú ke poto aí mo e ngaahi meʻa ʻokú ke tōnounou aí. Te ke ʻiloʻi ai ko e lahi ʻo ho ngaahi tōnounou ʻoku laú ʻoku fuʻu siʻisiʻi. Fēfē ʻa e ngaahi mele mamafa, hangē ko e ʻita vavé pe siokitá? Ngāue tōtōivi ki he palopalemá ni pea ʻe pau ai ke tupu ʻa hoʻo tokaʻi-kitá.

ʻIkai ko ia pē, ʻoua te ke fakakuihi koe ki he foʻi moʻoni ʻokú ke ʻosi poto ʻi ha ngaahi meʻa! ʻE ʻikai nai te ke fakakaukau ko e malava ke feimeʻatokoni pe ngaahi ha vaʻe meʻalele kuo moluú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. Ka ko ha tokotaha fiekaia pe ko ha tokotaha fononga meʻalele kuo liʻaki ʻi ha feituʻu te ne fakamahuʻingaʻi koe ʻi hoʻo maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi ko iá! Fakakaukau foki ki ho ngaahi anga leleí. ʻOkú ke manako ki he akó? Faʻa kātaki? Manavaʻofa? Nima-homo? Anga-lelei? Ko e ngaahi ʻulungāangá ni ʻoku mahulu hake ia ʻi he fanga kiʻi mele īkí.

ʻE toe tokoni foki nai ke fai ha vakai ki he lisi nounou ko ení:

Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa totonu: Kapau te ke fakataumuʻa maʻu pē ki he ʻataá, te ke tofanga ai ʻi he loto-mamahi lahi ʻi he ʻikai hoko ʻa e ʻamanakí. Fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku ala aʻusiá. Fēfē ke ako ha ngāue hangē ko e taipé? Ako ke tā ha meʻalea pe lea ʻi ha faʻahinga lea kehe. Fakaleleiʻi pe fakalahi hoʻo lautohí. Ko e tokaʻi-kitá ko ha ola ʻaonga ia ʻe taha ʻo e lavameʻá.

Ngāue fakamātoato: Kapau ʻokú ke ngāue fakatamulu, ʻe ʻikai te ke ongoʻi lelei ʻiate koe. Naʻe fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi ngāue fakaefakatupú ʻo ne talaki ai ʻa e ʻēpoki ʻo e fakatupú ʻoku “lelei” ʻi heʻene kakató. (Senesi 1:​3-31) ʻE lava foki ke ke fiefia mo koe ʻi ha ngāue pē ʻokú ke fai ʻi ʻapi pe ʻi he ʻapiakó ʻaki hoʻo fakahoko pōtoʻi ia mo fakamākukanga.—Sio ki he Palovepi 22:29.

Ngāue maʻá e niʻihi kehé: Ko e tokaʻi-kitá ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he tangutu pē kae tuku ʻa e niʻihi kehé ke nau ngāue atu maʻau. Naʻe pehē ʻe Sīsū “ko ia ʻoku ne holi ke hoko ko e lahi . . . te ne nofo ko [ha] sevāniti” maʻá e niʻihi kehé.—Maake 10:​43-45.

Ko e fakatātaá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he taʻu 17 ko Kim ke ngāueʻaki ʻa e houa ʻe 60 ʻi he māhina taki taha ʻo e taimi mālōlō māfaná ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. ʻOkú ne pehē: “Kuó ne ʻai au ke u ofi ange kia Sihova. Kuó ne toe tokoniʻi foki au ke u maʻu ʻa e ongoʻi ʻofa moʻoni ki he kakaí.” ʻOku ʻikai ngalingali ʻe masiva ʻa e finemui fiefiá ni ʻi he tokaʻi-kitá!

Filifili lelei ho ngaahi kaungāmeʻá: “Ko hoku vahaʻangatae ʻoʻoku ʻiate aú pē ko ha vahaʻangatae taʻefakafiefia ʻaupito,” ko e lau ia ʻa e taʻu 17 ko Barbara. “ʻI he taimi ʻoku ou ʻi he haʻohaʻonga ai ʻo e kakai ʻoku nau ongoʻi falala mai kiate aú, ʻoku lelei ʻeku ngāué. ʻI heʻeku ʻi he faʻahinga ʻoku nau ʻai au ʻo hangē ha taha ko e tānaki mai peé, ʻoku ou hē.”

Ko e kakai loto-mahikihiki pe anga paetakú te nau ʻai moʻoni ke ke ongoʻi kovi ʻo fekauʻaki mo koe. Ko ia, fili ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻi hoʻo leleí, ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau langa hake koé.—Palovepi 13:20.

ʻAi ʻa e ʻOtuá ko ho kaumeʻa ofi tahá: “Ko hoku moʻunga ʻa Sihova, mo ʻeku kolo,” ko e fakahā ia ʻa e tangata-tohi-saame ko Tēvitá. (Sāme 18:2) Ko ʻene falalá naʻe ʻikai tuku ʻi heʻene ngaahi malavá ka ʻi hono tuʻunga kaumeʻa ofi mo Sihová. Ko ia, ʻi he taimi naʻe teʻia ai ia ki mui ʻe he faingataʻá, naʻe malava ke ne matuʻuaki ʻa e fakaanga fefeká ʻo ʻikai mole ai ʻene loto-nongá. (2 Samiuela 16:​7, 10) ʻE lava foki mo koe ke ke “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua” peá ke “vikiviki” ai, ʻo ʻikai ʻiate koe, ka ʻia Sihova!—Semisi 2:​21-23; 4:8; 1 Kolinito 1:31.

Ngaahi Ikuʻanga Kovi

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha-tohi ʻe taha: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku feinga ʻa e kau talavou ʻoku vaivai mo siʻi ʻenau fakamahuʻingaʻi-kitá ke fakafōtunga kehe ke fekuki ʻaki mo e māmaní.” Ko e ngaahi anga ʻoku ʻai ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai ha sola ki ai: Ko e “tokotaha anga-fefeká,” ko e tokotaha fakaʻaluʻalu tuʻu-ki-muʻa fakasōsialé mo e tokotaha anga fakakengi teunga taʻetāú. Ka ʻi loto ʻi he fakafōtunga ko iá, ʻoku kei fetakai pē ai ʻa e kau talavou ko iá mo e ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá.—Palovepi 14:13.

Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he faʻahinga ʻoku nau fakatuituia ʻa e fakaʻaluʻalú “ke toʻo ai ʻa e ongoʻi loto-mafasiá, ke fakalahi ai ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá [ʻaki ʻa e ongoʻi ʻoku fiemaʻua], ke aʻusia ha tuʻunga fekoekoeʻi pea ʻi he feitamá, ke maʻu ai ʻa e ʻofa mo hono tali taʻetoefehuʻia ha toe moʻui ʻe taha—ko ha pēpē.” (Coping With Teenage Depression) Naʻe tohi ʻe ha finemui naʻe ʻikai kei kāvea ʻi he ngaahi meʻa ko iá: “Naʻá ku feinga ke fetongi ʻa e fekoekoeʻi fakaefehokotaki fakasinó ʻi he tuʻunga ko ha fakanonga kae ʻikai feinga ke fokotuʻu ha vahaʻangatae fefeka mo hoku Tokotaha-Fakatupú. Ko e meʻa pē naʻá ku fokotuʻú ko e koto ngeʻesi, tuēnoa mo e toe loto-mafasia lahi ange.” Tokanga leva ki he ngaahi ikuʻanga kovi ko iá.

Ko ha Fakatokanga

ʻOku fakatupu tokangá he ʻoku toutou fakatokanga ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e fakakaukau fuʻu hulu kiate kitá! Ko e hā hono ʻuhingá? Ngalingali koeʻuhi ko e tokolahi taha ʻo kitautolu, ʻi heʻetau feinga ke maʻu ʻa e loto-maʻú, ʻoku tau hehema ke laka fakalaka atu ʻi he fakangatangatá. ʻOku hoko ʻa e tokolahi ʻo hīkisia mo ʻafaʻi tōtuʻa ʻenau taukeí mo ʻenau malavá. ʻOku hiki hake ʻe he niʻihi kinautolu ʻaki hono tuku hifo ʻa e niʻihi kehé.

ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e feʻauʻauhi lahi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e kau Senitailé (faʻahinga ʻikai Siú) naʻe moʻua ai ha fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Loma. Ko ia naʻe fakamanatu ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Senitailé, koeʻuhi pē ko e “agalelei” ʻa e ʻOtuá kuo “fakahoko” ai kinautolu ki ha tuʻunga ʻo e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Loma 11:​17-36, PM) Ko e kau Siu fiemāʻoniʻoní foki naʻe pau ke nau fehangahangai mo ʻenau ngaahi taʻehaohaoá. “He kuo fai angahala kotoa pe, pea ʻoku ʻikai te nau aʻusia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua,” ko e lau ia ʻa Paulá.—Loma 3:23.

Naʻe ʻikai ke toʻo ʻe Paula meiate kinautolu ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá ka naʻá ne pehē: “He ko ʻeku lea ʻeni kiate kimoutolu tāutaha, ʻou fai ʻi he funga ʻo e kelesi kuo tuku mai, ke ʻoua naʻa hulu atu ʻene fakakaukau kiate ia ʻi he meʻa ʻoku totonu.” (Loma 12:3) Ko ia lolotonga ʻoku “totonu” ke maʻu ha tuʻunga ʻo e tokaʻi-kitá, ʻoku ʻikai totonu ke ʻai ia ʻe ha taha ʻo fuʻu hulu.

Hangē ko e lea ʻa Dr. Allan Fromme: “Ko ha tokotaha ʻoku fakakaukau feʻunga ʻo fekauʻaki mo ia ʻoku ʻikai loto-mamahi, ka ʻoku ʻikai pau ia ke fuʻu fiefia anga-kehe atu. . . . ʻOku ʻikai te ne fakatuʻatamaki, ka ko ʻene fakatuʻamelié ʻoku ʻikai taʻefakafuofua. ʻOku ʻikai ko ha vale taʻemangoi pe hao mei he manavaheé . . . ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e tokotaha lavameʻa tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻi ha toe taimi, pe ko iá ko ha tokotaha taʻelavameʻa maʻu pē.”

Ko ia ai, anga-fakanānā. “ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi, ka ʻoku ne foaki kelesi ki he angavaivai.” (Semisi 4:6) Fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke poto aí, kae ʻoua te ke tukunoaʻi hoʻo ngaahi fehālaakí. ʻI hono kehé, ngāue ki ai. Te ke kei veiveiua pē ʻi he taimi ki he taimi. Ka ʻoku fiemaʻu ke ʻoua ʻaupito naʻá ke veiveiua ʻi ho mahuʻingá pe ko e tokanga atu ʻa e ʻOtuá kiate koé. He “ʻoka ʻofa ʻe ha taha ki he ʻOtua, ko e toko taha ia kuo ʻiloa ʻe he ʻOtua.”—1 Kolinito 8:3.

Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki

◻ Ko e hā ʻoku ongoʻi kovi ai ʻa e kau talavou ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo kinautolú? ʻOku lava nai ke ke fakafelāveʻi koe ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau talavou ko iá?

◻ ʻE fēfē haʻo feangai mo e ngaahi fiemaʻu ʻa hoʻo ongo mātuʻá?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ke langa hake ai ʻa e tokaʻi-kitá?

◻ Ko e hā ha ngaahi ikuʻanga kovi ʻi hono langa hake ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá?

◻ Ko e hā kuo pau ai ke ke tokanga ke ʻoua te ke fakakaukau ʻo fuʻu hulu kiate koé?

[Fakamatala ʻi he peesi 98]

Kuo ui ʻa e fakamahuʻingaʻi-kitá “ko e anga ʻokú ne ʻoange ʻa e ngeiá ki he ʻi ai ʻa e tangatá”

[Fakatātā ʻi he peesi 99]

ʻOkú ke ongoʻi loto-taʻotaʻomia mo taʻefeʻunga? ʻOku ʻi ai ha fakaleleiʻanga

[Fakatātā ʻi he peesi 101]

Ko e hoko ko ha tokotaha pōlepole pe hīkisiá ʻoku ʻikai ko e fakaleleiʻanga ia ki he siʻi ʻa e tokaʻi-kitá

[Fakatātā ʻi he peesi 102]

ʻOkú ke ongoʻi ʻi ha taimi ʻoku ʻikai tonu ha meʻa te ke fai?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share