LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • yp vahe 33 p. 262-271
  • Inú—Ko e Hā Hano Kovi?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Inú—Ko e Hā Hano Kovi?
  • Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Toe Foki Mai ʻa e Nunuʻá
  • ʻIkai ke Tupu Fakaeongo
  • “Nae Ikai Te Ne Maʻu Ia”
  • Tuku ke Tataki Koe ʻe he Vakai ʻa e ʻOtuá ki he ʻOlokaholó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Inu ʻOlokaholó?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • Tauhi Maʻu ha Vakai Mafamafatatau ki Hono Ngāueʻaki ʻo e ʻOlokaholó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Tauhi ʻa e ʻOlokaholó ke ʻi Hono Tuʻunga Totonú
    Ko e Taua Leʻo: Tauhi ʻa e ʻOlokaholó ke ʻi Hono Tuʻunga Totonú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
yp vahe 33 p. 262-271

Vahe 33

Inú—Ko e Hā Hano Kovi?

‘ʻOKU hala ke inu? ʻOku fakatupu maumau moʻoni? Pe ʻoku hala pē ia kia au kae sai pē ki he kakai lalahí?’ Ko e ngaahi fehuʻi eni ʻe ʻalu nai ʻi hoʻo fakakaukaú. He ko ē, ʻoku inu nai ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ko e kau talavou tokolahi ʻi ho toʻú (neongo ʻa e taʻu fakangatangata fakalaó) ʻoku nau inu. Ko e ngaahi polokalama TV mo e ngaahi faivá ʻoku nau ʻai ia ke hā fakamānako.

ʻI hono ngāueʻaki feʻunga ʻo e ʻolokaholó, ʻoku malava moʻoni ke hoko ia ko ha fiefiaʻanga. ʻOku fakahā ʻe he Tohi Tapú ko e uainé ʻoku malava ke ne ʻai ʻa e lotó ke fiefia pe fakaifo ha kai. (Koheleti 9:7) Kae kehe, ʻi hono ngāuehalaʻaki ʻo e ʻolokaholó, ʻokú ne fakatupunga ai ʻa e ngaahi palopalema mamafa ʻo kamata mei he kē mo e mātuʻá, kau faiakó mo e kau polisí, ʻo aʻu ki he mate mutukia. Hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú: “Koe mea manuki ae kava, bea koe mea fakatubu lili ae kava malohi: bea ko ia kuo kākāʻi aki ia oku tae boto.” (Palovepi 20:​1, PM) Ko ia, ʻoku mahuʻinga ai ke ke fai ha fili fakapotopoto fekauʻaki mo e inú.

Ka ko e hā hono lahi ʻo hoʻo ʻilo moʻoni ki he ʻolokaholó mo ʻene ngaahi ngāué? ʻI he sivi ko ení ʻe malava ai ke ke ʻiloʻi. Ko hoʻo fakaʻilongaʻi pē, ko e Moʻoni pe Loi:

1. Ko hono tefito ʻo e ngaahi inu ʻolokaholó ko e ngaahi meʻa

fakalongomoʻui ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

2. Ko ha lahi pē ʻo e ʻolokaholó ʻoku fakatupu maumau ia ki he

sino ʻo e tangatá ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

3. Ko e ngaahi inu ʻolokaholo kotoa pē—kava mālohi,

uaine, pia—ʻoku ʻalu ia ki ho tafeʻanga-totó ʻi he vave

tatau ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

4. ʻE lava ke vave ange ʻa e malele ʻa ha taha ʻo kapau te ne inu

ha kofi pe fai ha saoa momoko ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

5. Ko e lahi tatau ʻo e ʻolokaholó ʻoku tatau pē ʻene ngāué

ʻi he tokotaha kotoa ʻoku inú ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

6. Ko e konaá ʻoku tatau pē ia mo e ʻolokahōliká ․․․․․ ____

7. ʻI hono inu fakataha ʻo e ʻolokaholó mo e ngaahi foʻiʻakau

fakafiemālie (hangē ko e barbiturate) ʻoku fefakalahiʻaki ai hona

ngaahi olá ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

8. Ko hono fetongi ʻo e inú ʻe taʻofi ai ha taha mei he

konaá ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

9. ʻOku veteki ʻe he sinó ʻa e ʻolokaholó ʻo hangē pē ko e

meʻakaí ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․ ____

Sai, vakaiʻi angé ʻa hoʻo talí ʻo fakatatau ki he ngaahi tali ʻoku ʻomai ʻi he peesi 270. Naʻe hala nai ha niʻihi ʻo hoʻo fakakaukau ki he ʻolokaholó? Kapau ko ia, fakatokangaʻi ko e taʻeʻilo fekauʻaki mo e ʻolokaholó ʻe malava ke fakatupu mate. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú, ko e ʻolokaholó ʻi hono ngāueʻaki taʻetotonú “e uu . . . o hage ha gata, bea huhu foki o hage koe gata kona.”—Palovepi 23:​32, PM.

Ko e fakatātaá, ko John naʻe mali ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú. ʻI he pō ʻe taha, hili ha kē mo hono uaifi kei siʻí, naʻá ne fakavave fakaʻita atu mei hona ʻapí, ʻo fakapapauʻi ke konā. ʻI he hili haʻane fakaholoʻi ha haafe lita votikā, naʻe ʻikai te ne toe ʻilo ha meʻa. Kapau naʻe ʻikai ʻa e ngaahi feinga ʻa e kau toketaá mo e kau nēsí, ne mate ʻa John. ʻOku hā mai naʻe ʻikai te ne ʻilo ko hono fakaholoʻi vave ha ʻolokaholo lahí ʻe aʻu ʻo malava ke hoko ai ʻa e mate. Ko e taʻeʻiló naʻe meimei mole ai ʻene moʻuí.

Toe Foki Mai ʻa e Nunuʻá

Ko e taha eni ʻo e ngaahi ola kākā taha ʻo e ʻolokaholó. Ko e ʻolokaholó ko ha meʻa fakatupu loto-taʻotaʻomia, ʻikai ko ha meʻa fakalongomoʻui. Ko e ngali ongoʻi lelei ange ʻi he hili ʻa hoʻo inú ʻoku hoko iá koeʻuhi he ʻoku taʻomi pe tuku hifo ʻe he ʻolokaholó ʻa e tuʻunga ʻo hoʻo loto-moʻuá. ʻOkú ke ongoʻi fiemālie, siʻi ʻa e loto-moʻuá, siʻi mo e hohaʻá ʻi he ʻosi hoʻo inú. ʻI hono maʻu ʻa e ʻolokaholó ʻi he lahi feʻungá, ʻe malava ke tokoni ia ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ki ha taha ke ‘galo ene mamahí.’ (Palovepi 31:​6, 7, PM) Hangē ko ení, naʻe inu ʻa e talavou ko Paul ke hola ai mei he ngaahi palopalema ʻa e fāmilí. ʻOkú ne manatu: “Naʻe vave ʻaupito ʻeku ʻiloʻi ko e inú ko ha founga ia ke tukuange ai ʻa e tenge naʻá ku ʻi aí. Naʻe fakafiemālieʻi ai ʻa hoku ʻatamaí.”

ʻOku ʻikai ha maumau ia ai, ko ia? Hala! Ko e ʻolokaholó ʻoku ʻi ai hono nunuʻa ʻoku toe foki mai. ʻI he ʻosi ha ngaahi houa, ʻi he mole ʻa e ola fakafiemālie ʻo e ʻolokaholó, ʻoku toe foki mai leva ʻa hoʻo loto-moʻuá—ka ʻoku ʻikai ke foki ia ki he tuʻunga anga-mahení. ʻOku mapuna hake ia ki ha tuʻunga māʻolunga ange ʻi he tuʻunga naʻá ke ʻi ai ki muʻa peá ke inú! ʻOku lahi ange ʻa hoʻo loto-moʻuá pe toe lahi ʻaupito ange ʻa hoʻo hohaʻá. Ko e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e ʻolokaholó ʻe aʻu nai hono fuoloá ki he houa ʻe 12. Ko e moʻoni, kapau te ke toe inu, ʻe toe holo ki lalo ʻa hoʻo loto-moʻuá. Ka ʻi he ʻosi ha ngaahi houa mei ai, ʻe toe ʻalu hake, ʻo māʻolunga ange eni ʻi he tuʻunga ki muʻá! Pea ʻoku vilo pehē ai pē ia ʻi he fiefia loí mo e mamahi lahi angé.

Ko ia ʻi he lele lōloá, ʻe ʻikai ke fakasiʻisiʻi moʻoni ʻe he ʻolokaholó ʻa hoʻo loto-moʻuá. Te ne mātuʻaki fakalahi nai ʻe ia. Pea ʻi he mole atu ʻa e ʻolokaholó, ʻoku kei tuʻu ai pē ʻa hoʻo ngaahi palopalemá ia ʻaʻau.

ʻIkai ke Tupu Fakaeongo

ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi ʻoku tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻolokaholó ke nau ngāue lelei ange. Ko e fakatātaá, naʻe mā ʻaupito ʻa Dennis pea faingataʻa kiate ia ke ne fakahoko naʻa mo ha kiʻi talanoa faingofua. Ka naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ne ʻilo. “ʻI he hili ha ngaahi inu siʻi naʻá ku ongoʻi fiemālie ange,” ko ʻene laú ia.

Ka ko e palopalemá he ʻoku matuʻotuʻa ha taha, ʻo ʻikai ʻi he hola mei he ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Dennis, ka ʻi he fehangahangai mo iá. Ko e ako ke fekuki mo e ngaahi palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he tuʻunga ko ha talavoú, ko ha fakaangaanga pē ia ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻi he hoko ko e tokotaha lahí. Ko ia, naʻe ʻilo ʻe Dennis ʻi he lele lōloá, ko e ngaahi ngāue fakataimi ʻa e ʻolokaholó naʻe ʻikai ke ne tokoniʻi ia ke ne ikuʻi ʻa ʻene maá. “ʻI he mole ʻa e ʻolokaholó, naʻá ku foki ki hoku anga totonú,” ko ʻene fakamatalá ia. Fēfē ʻa e lolotongá ni, hili ia ha ngaahi taʻu? ʻOku hoko atu ʻe Dennis: “Naʻe ʻikai moʻoni te u ako ʻa e anga ʻo e fetuʻutaki mo e kakaí ʻi hoku tuʻunga totonu ʻoʻokú. ʻOku ou tui ʻi he tafaʻakí ni naʻe ʻikai ai ke u tupu.”

ʻOku tatau pē eni ʻi hono ngāueʻaki ʻo e ʻolokaholó ko ha tokoni ʻi he fehangahangai mo e loto-mafasiá. Ko Joan, ʻa ia naʻá ne fai pehē ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú, ʻokú ne fakahā: “ʻI ha tuʻunga fakalotomafasia ki muí ni, naʻá ku fakakaukau: ‘ʻE sai ke u inu he taimí ni.’ ʻOkú te fakakaukau ʻe malava ke te fakahoko lelei ange ha meʻa ʻaki ha inu.” ʻOku ʻikai ke pehē!

ʻOku pehē ʻe ha kupu naʻe pulusi ʻi he New York State Journal of Medicine: “ʻI he hoko ʻa e faitoʻo kona tapú [kau ai ʻa e ʻolokaholó] ko e founga ia ki hono fakafiemālieʻi ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá—fakaako, fakasōsiale pe fakafoʻituituí—ko e fiemaʻu ki hono ako ʻo e ngaahi founga fekuki leleí ʻoku toʻo ia ai. Ko hono nunuʻá ʻe ʻikai nai ke ongoʻi ia kae ʻoua ke aʻu ki he fuʻu lahí, ʻi he faʻa hoko ʻo faingataʻa ai ke fokotuʻu ʻa e ngaahi vahaʻangatae vāofi fakafoʻituituí pea hoko ai ʻa e tokotahá ʻo tuēnoa fakaeongo.” Hono lelei lahi ange ke fehangahangai pea fekuki hangatonu mo e ngaahi palopalemá pea mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá!

“Nae Ikai Te Ne Maʻu Ia”

Vakai angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he pō fakaʻosi ʻo ʻene moʻui fakaemāmaní, naʻe kātekina ʻe Sīsū ha tuʻunga fakamafasia lahi fakaʻulia. ʻI hono lavakiʻi pea puké, naʻe kātekina ʻe Sīsū ha ʻotu fakafehuʻi ʻa ia naʻe fai ai ha ngaahi tukuakiʻi loi kiate ia. Fakaʻosí, hili ia haʻane ʻā he poó kakato, naʻe ʻoatu ia ke tutuki.—Maake 14:43–15:15; Luke 22:​47–23:25.

Naʻe ʻoange leva ai kia Sīsū ha meʻa ke ne fakavaivaiʻi ʻa ʻene fakakaukau leleí—ko ha meʻa fakakehe-ʻatamai ʻa ia te ne ʻai ai ke faingofua ange kiate ia ke fekuki mo e tuʻunga faingataʻa ko ení. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Naa nau atu ae inu kiate ia koe uaine, kuo hui aki ae mula: ka nae ikai te ne maʻu ia.” (Maake 15:​22, 23, PM) Naʻe fiemaʻu ʻe Sīsū ke ne mapuleʻi ʻa hono ngaahi tufakangá kotoa. Naʻá ne fiemaʻu ke ne fehangahangai hangatonu mo e tuʻunga faingataʻá ni. Naʻe ʻikai ko ha tokotaha hola ia! Kae kehe, ki mui ai, ʻi he hā naʻe ʻoange kiate ia ha uaine feʻunga taʻehuʻi ke fakaai ʻene fieinuá, naʻe tali ia ʻe Sīsū.—Sione 19:​28-30.

ʻI hono fakafehoanaki mo iá, ko hoʻo ngaahi palopalemá, tengé pe ngaahi loto-mafasiá ʻoku siʻi ʻaupito ia. Ka ʻoku kei malava pē ke ke ako ha lēsoni mahuʻinga mei he meʻa naʻe hokosia ʻe Sīsuú. ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki ha meʻa fakakehe-ʻatamai (hangē ko e ʻolokaholó) ke fekuki ai mo e ngaahi palopalemá, tengé mo e ngaahi tuʻunga taʻefakafiemālié, ʻoku lelei lahi ange kapau te ke fekuki hangatonu mo ia. Ko hoʻo taukei ange ʻi he fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, ko hoʻo poto ange ia ʻi hono solova iá. Te ke tupu hake ai ʻo maʻu ha faʻunga lelei fakaeongo.

ʻI he hoko ho taʻu fakalaó, pe te ke fili ke ke inu ʻi ha taimi pe ʻikai—pea ʻi he tuʻunga feʻunga—ko ha fili ia ʻaʻau (mo hoʻo ongo mātuʻá nai) ke fai. ʻOfa ke hoko ia ko ha fili makatuʻunga he ʻilo lelei, ko ha fili fakapotopoto. Kapau ʻokú ke fili ke ʻoua te ke inu, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke mā ai. Ka ʻo kapau ʻokú ke taʻu fakalao pea ʻokú ke fili ke ke inu, inu fakapotopoto. ʻOua naʻá ke inu ko ha hola mei ha tuʻunga pe koeʻuhi ke fakangali toʻa. Ko e faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻoku faingofua mo hangatonu: “Ko e inu ʻo fuʻu lahí ʻoku ʻai ai koe ke ke longoaʻa mo fakasesele. ʻOku fakavalevale ke konā.”—Palovepi 20:​1, Today’s English Version.

Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki

◻ Ko e hā ʻoku kau ai ʻa e kau talavou tokolahi ʻi he inu ʻolokaholó?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau hala ʻe niʻihi ʻoku lahi hono maʻu fekauʻaki mo e ʻolokaholó?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi hono fakatahaʻi ʻo e fakaʻulí mo e inú?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo hono ngāueʻaki ʻo e ʻolokaholó ke hola ai mei he ngaahi palopalemá?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha talavou ʻi heʻene fetaulaki mo e ngaahi palopalemá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

[Fakamatala ʻi he peesi 268]

Ko e inú ʻoku malava ke ne maʻu ha talavou ʻi ha feviloʻaki ʻo e fiefia loí mo e mamahi lahi angé

[Fakamatala ʻi he peesi 271]

“Naʻe ʻikai moʻoni te u ako ʻa e anga ʻo e fetuʻutaki mo e kakaí ʻi hoku tuʻunga totonu ʻoʻokú. ʻOku ou tui ʻi he tafaʻakí ni naʻe ʻikai ai ke u tupu.”—Ko ha talavou naʻá ne ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú

[Puha ʻi he peesi 264]

‘ʻUhinga ʻo ʻEmau Kamata Inú’

Ko ha fakaʻekeʻeke mo ha kau inu taʻu hongofulu tupu ki muʻa

Faifakaʻekeʻeke: Ko e hā naʻá ke inu aí?

Bill: Kiate au, ko e kamatá ko e kulupu naʻá ku ʻi aí. Ko e meʻa ia naʻe “lahi” hono faí, tautautefito ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké.

Dennis: Naʻá ku kamata inu ʻi hoku taʻu 14 nai. Ko ʻeku tamaí ko ha tangata inu lahi. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi paati kokiteila ʻi homau ʻapí. ʻI heʻeku kei siʻí naʻá ku sio ai ko e inú ʻa e meʻa ke fai fakasōsialé. Pea ʻi heʻeku fuʻu lahí leva, naʻá ku kau ai mo ha fuʻu kakai taʻemapuleʻi. Naʻá ku faʻa inu ke tali au ʻe he tamaiki kehé.

Mark: Naʻá ku sipoti. Mahalo naʻe kamata ʻeku inú ʻi hoku taʻu 15 nai fakataha mo e tamaiki ʻi he timi pasiketipoló. ʻOku ou tui ko e meʻa lahí pē ko e fieʻilo.

Joan: Naʻe uesia lahi au ʻe he meʻa naʻá ku sio ai ʻi he TV. Naʻá ku faʻa sio ki he kau ʻeti faivá ʻoku nau inu. Naʻe hā fakalata moʻoni.

Paul: Ko ʻeku tamaí ʻoku ʻolokahōlika. ʻOku malava ke u sio he taimí ni ko e ʻuhinga naʻe fuʻu lahi ai ʻemau ngaahi palopalemá ko e ʻolokahōliká. Naʻá ku feinga ke u hola mei ai. Ka ʻi hono kehé, ko e ʻuhinga ia ʻe taha naʻá ku tafoki ai ki he inú.

Joan: Ko ʻeku ongo mātuʻá naʻe ʻikai ke faʻa lahi ʻena inú. Ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e meʻa ʻe taha fekauʻaki mo ʻeku tangataʻeikí, ʻi he ngaahi meʻa fakasōsialé naʻá ne faʻa futaʻaki ʻa e meʻa naʻe malava ke ne inú. Naʻe hangē naʻá ku maʻu ʻa e faʻahinga anga ko iá—ʻi he fakakaukau naʻá ku makehe atu. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa mau pō inu ai mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe laulau houa ʻemau inú. Naʻe ʻikai ke fuʻu uesia ai au ʻo hangē ko e niʻihi ko eé. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, ‘ʻOku ou hangē tofu pē ko ʻeku tangataʻeikí.’ ʻOku ou tui ko ʻene tōʻonga fekauʻaki mo e ʻolokaholó naʻá ne uesia moʻoni au.

Faifakaʻekeʻeke: Ka ko e hā ʻoku inu ai ʻa e tokolahi ki he tuʻunga ʻo e konaá?

Mark: Ko e ʻuhinga ia ʻo ʻemau inú—ke mau konā. Naʻe ʻikai te u fuʻu tokanga au ki hono ifó.

Faifakaʻekeʻeke: Naʻá ke inú leva ki hono olá?

Mark: Ko ia.

Harry: Tatau pē mo au. ʻOku hangē pē ia ko e kaka ʻi ha tuʻungá. Ko e taimi taki taha ʻokú ke inu aí ʻokú ke aʻu ai ki ha tuʻunga ʻo e fiefia lahi ange—ko e kakaʻanga hoko ia ʻi he tuʻungá.

[Puha ʻi he peesi 270]

Ngaahi Tali ki he Sivi Moʻoni pe Loí (Peesi 263)

1. LOI. Ko hono tefito ʻo e ʻolokaholó ko ha meʻa fakatupu loto-taʻotaʻomia. ʻOku malava ke ne ʻai koe ke ke fiefia, ʻi he ʻuhinga, ʻokú ne taʻomi pe fakasiʻisiʻi ʻa e tuʻunga ʻo hoʻo loto-moʻuá ʻo ʻai koe ke ke ongoʻi fiemālie mo siʻi ange hoʻo loto-moʻuá ʻi he loto-moʻua naʻá ke maʻu ki muʻa peá ke inú.

2. LOI. Ko e inu fakafuofua pe siʻisiʻi ʻo e ʻolokaholó ʻoku ʻikai hā ke ne fakahoko ha maumau lahi ki he sinó. Kae kehe, ko e inu fuoloa mo lahí ʻe malava ke ne maumauʻi ʻa e mafú, ʻutó, ʻaté mo e ngaahi ʻōkani kehé.

3. LOI. Ko e kava mālohí ʻi hono fakalūkufuá ʻoku oma ange ʻene ʻalu ki he tafeʻanga-totó ʻi he uainé pe piá.

4. LOI. Ko e kofí ʻoku malava ke ne ʻai koe ke ke ʻāʻā, pea ko ha saoa momoko te ne ʻai koe ke ke viviku, ka ʻoku kei nofo pē ʻa e ʻolokaholó ʻi ho tafeʻanga-totó kae ʻoua ke ngāue ki ai ho ʻaté ʻi he vave, ko e ʻolokaholo mililita ʻe 14 nai ki he houa.

5. LOI. Ko e ngaahi meʻa, hangē ko e mamafa ʻo ho sinó mo e kai pe teʻeki ai kaí, ʻe malava ke ne tākiekina ʻa e anga hono uesia koe ʻe he ʻolokaholó.

6. LOI. Ko e konaá ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ola ʻo ha inu tōtuʻa. Ko e ʻolokahōliká ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ia ha ʻikai mapuleʻi ʻa e inú. Kae kehe, ʻoku ʻikai ko e tokotaha kotoa pē ʻoku konā ko ha ʻolokahōlika, pea ʻoku ʻikai ke konā ʻa e kau ʻolokahōlika kotoa pē.

7. MOʻONI. ʻI hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi foʻiʻakau ʻe niʻihi mo e ʻolokaholó, ʻokú ne fakalahi ai ʻa e ngaahi tali anga-maheni ʻoku ʻamanekina mei he ʻolokaholó pe mei he foʻiʻakaú tonu. Ko e fakatātaá, ko hono fakatahaʻi ʻo e ʻolokaholó mo e ngaahi faitoʻo fakafiemālié ʻe malava ke iku ki he ngaahi nunuʻa kovi lahi, ʻikai ke toe ʻilo ha meʻa pea aʻu ki he mate. Ko ia, ko ha inu ʻe taha fakataha mo e foʻiʻakau ʻe tahá ʻoku lahi ʻaupito ange ʻa ʻene uesiá ʻi he anga hoʻo fakakaukau nai ki aí. Ko e moʻoni, ko e nunuʻa ʻo e foʻiʻakaú ʻoku liunga tolu, liunga fā, liunga hongofulu pe lahi ange!

8. LOI. Ko e konaá ko e ola ia ʻo e ʻolokaholo fakakātoa naʻe inú, pe ko e sini, uasikē, votikā pe ha kava pē.

9. LOI. Ko e ʻolokaholó ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke veteki māmālie ʻo hangē ko e pau ke pehē ʻa e ngaahi meʻakai lahi. ʻI hono kehé, ko e peseti nai ʻe 20 ʻoku fou hangatonu atu ia ʻi he holisi ʻo e keté ki he tafeʻanga-totó. Ko e toengá leva ʻoku ʻalu ia mei he keté ki he ngākau siʻí, pea mei ai ki he tafeʻanga-totó.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 266, 267]

Fakaʻulí mo e Inú—Fakatupu Mate Hono Fakatahaʻí

“Ko e fakaʻuli konaá ʻa e tupuʻanga lahi taha ʻo e mate ʻa e kau talavou taʻu 16-24,” ko e lau ia ʻa e Report on the National Conference for Youth on Drinking and Driving, 1984. Ko e moʻoni, “ʻoku liunga fā ʻa e ngalingali ki ha tokotaha taʻu hongofulu tupu ke ne fakahoko ha fepaki ʻoku felāveʻi mo e ʻolokaholó ʻi ha toe tokotaha fakaʻuli kehe.” (Just Along for the Ride) Ko e mate tokolahi taʻefiemaʻu peheé ʻoku tupu hano konga mei he kei ʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau hala lahi fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e ʻolokaholó. Ko e fakatātā eni ʻe niʻihi:

FAKAKAUKAU HALA: ʻOku ʻikai ke fakatuʻutāmaki ke fakaʻuli kapau ko e meʻa pē naʻá ke maʻú ko ha ongo foʻi pia.

MOʻONI: “Ko e ʻolokaholo ʻi he kapa pia ʻe ua kiupiki senitimita ʻe 355 ʻoku inu ʻo teʻeki ke lava ha houá, ʻoku malava ke ne fakamāmālieʻi ʻa e tali ʻa ha fakaʻuli ʻaki ʻa e 2/5 ʻo ha sekoni—ʻo fakaʻatā ai ha meʻalele ʻoku lele ʻi he kilomita ʻe 90 ki he houa ke lele ʻi ha toe mita ʻe 10—ko e faikehekehe nai ia ʻo ha meimei fepaki mo ha fepaki.”​—Development of a Traffic Safety and Alcohol Program for Senior Adults, ʻa James L. Malfetti, Ed.D., mo Darlene J. Winter, Ph.D.

FAKAKAUKAU HALA: ʻOku sai pē ke fakaʻuli, kehe pē ke ʻoua te ke ongoʻi konā.

MOʻONI: ʻOku fakatuʻutāmaki ke fakafalala ki he anga hoʻo ongoʻí. ʻOku fakatupu ʻe he ʻolokaholó ʻa e fakakaukau hala ʻo e ongoʻi lelei, ʻo ʻai ʻa e tokotaha inú ke ne ongoʻi ʻokú ne mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻá, ka ʻi hono moʻoní kuo holo ʻa ʻene ngaahi malavá.

Neongo ʻoku fakatuʻutāmaki ki ha taha pē ke ne fakatahaʻi ʻa e inú mo e fakaʻulí, ʻoku toe fakatuʻutāmaki ange ki he toʻutupú. Ko e fakaʻuli ʻa e toʻutupu ʻoku inú “ʻoku vave ange ʻene fakaʻau ke kovi angé ʻi he kakai lalahí, koeʻuhi ko e fakaʻulí ko ha meʻa foʻou mo siʻi hono fai tuʻumaʻú kia kinautolu. Ko hono fakanounouʻí, ko e tokolahi taha ʻo e kau taʻu hongofulu tupú ko e kau fakaʻuli taʻetaukei mo e kau inu taʻetaukei kinautolu, pea toe taʻetaukei ange ʻi hono fakatahaʻi ʻo e inú mo e fakaʻulí.”—Senior Adults, Traffic Safety and Alcohol Program Leader’s Guide, ʻa Darlene J. Winter, Ph.D.

ʻOku toe siʻi foki ʻa e ʻolokaholo ʻoku feʻunga ke konā ai ha talavou ʻi ha tokotaha lahi. ʻI hono fakalūkufuá ʻoku siʻi ange ʻa e mamafa ʻo e toʻutupú ʻi he kakai lalahí, pea ko e siʻi ange ʻo e mamafa ʻo ha taha, ko e siʻi ange ia ʻo e huhuʻa ʻoku ʻi hono sinó ke ne fakavaivaiʻi ʻa e ʻolokaholo ʻokú ne inú. Ko e māʻolunga ange ʻa e lahi ʻo e ʻolokaholo ʻi ho tafeʻanga-totó ko e lahi ange ia hoʻo konaá.

“Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi: ka ko e hehemangofua ʻoku nau laka atu pe, ʻo moʻua ai.” (Palovepi 22:3) ʻI he vakai ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fakatahaʻi ʻo e inú mo e fakaʻulí, ʻokú ke “fakapotopoto” kapau te ke palōmesi kiate koe ke ʻoua te ke fakatahaʻi ʻa e ongo meʻá ni. ʻE ʻikai ngata pē ʻi hoʻo malava ai ke hao mei he ngaahi lavea fakatupu heké—pe fakatupu maté—ka ʻoku toe fakahā ai ʻa e tokaʻi ʻo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku totonu ke ke toe fakapapauʻi ange (1) ʻe ʻikai ʻaupito te ke heka ki ha kā ʻa ia ko e fakaʻulí naʻe inu pea (2) ʻoua ʻe fakaʻatā hao kaungāmeʻa ke fakaʻuli kapau naʻá ne inu. ʻE loto-mamahi nai heni ho kaungāmeʻá, ka te ne fakahoungaʻi nai ʻa e meʻa naʻá ke faí ʻi he taimi ʻe foki mai ai ʻene fakakaukau leleí.—Fakafehoanaki mo e Sāme 141:5.

[Fakatātā]

ʻOua ʻaupito te ke heka ki ha kā ʻa ia ko e fakaʻulí naʻe inu, pea ʻoua ʻe fakaʻatā hao kaungāmeʻa ke fakaʻuli kapau naʻá ne inu

[Fakatātā ʻi he peesi 262]

Ko e toʻumeʻá, televīsoné pea naʻa mo e ongo mātuʻá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku malava ke ne tākiekina ʻa e kau talavoú ke nau kamata inu

[Fakatātā ʻi he peesi 265]

Ko e ʻolokaholó, ʻi hono ngāuehalaʻakí, ʻoku malava ke ‘uu hage ha gatá’

[Fakatātā ʻi he peesi 269]

Ko e inu mo fakaʻulí ʻoku faʻa iku ia ki he meʻá ni

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share