Vahe 34
Ko e Hā ke Tali ʻIkai Ai ki he Faitoʻo Kona Tapú?
“KO HA tama māfanangofua au,” ko e lau ia ʻa Mike, ko ha talavou taʻu 24. “ʻOku ou ilifia ʻi he taimi ʻe niʻihi pea aʻu ʻo fakamanavaheeʻi au ʻe he niʻihi ʻo hoku toʻú. ʻOku ou maʻu ʻa e mahaki loto-mafasiá, tailiili, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku aʻu ki heʻeku fakakaukau taonakita.”
Ko Ann taʻu 36, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa ia tonu ʻoku “fuʻu kei siʻi fakaeongo,” ʻo “siʻi ʻene fakamahuʻingaʻi iá.” ʻOkú ne tānaki mai: “ʻOku faingataʻa ʻaupito ke u moʻuiʻaki ha moʻui anga-maheni.”
Ko Mike mo Ann ʻokú na utu ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ha fili naʻá na fai ʻi heʻena kei siʻí, ʻa ia, ke ʻahiʻahiʻi ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻOku laui miliona ʻa e kau talavou ʻoku nau fai pehē he ʻahó ni—ʻo huhu, folo, mihi mo ifi ʻa e meʻa kotoa pē mei he kōkeiní ki he maliuaná. Ki he kau talavou ʻe niʻihi, ‘ko e maʻu faitoʻo kona tapú’ ko ha founga ia ke hola ai mei he ngaahi palopalemá. ʻOku kau ki ai ʻa e niʻihi ke fakafiemālieʻi ʻenau fieʻiló. Pea ko e niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ke fakanonga ʻa e loto-mafasiá pe pipikoʻiá. Pea ʻi hono kamatá pē, ʻoku hokohoko atu leva hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ʻe he tokolahi ki he foʻi fakafiefiá ʻataʻatā pē. ʻOku pehē ʻe Grant taʻu 17: “ʻOku ou ifi ʻa e [maliuaná] ki heʻene foʻi ngāué pē. ʻIkai koeʻuhí ke u tika pe ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakasōsiale. . . . Naʻe ʻikai te u ifi koeʻuhi ko ha tenge mei he toʻumeʻá, ka koeʻuhi pē naʻá ku loto ki ai.”
Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku mātuʻaki ngalingali ʻe faai atu ʻo fakaeʻa pe ʻoatu hangatonu kiate koe ʻa e faitoʻo kona tapú. “Naʻa mo e kau leʻo ʻi homau ʻapiakó ʻoku nau fakatau atu ʻa e maliuaná,” ko e lau ia ʻa e talavou ʻe taha. Ko e ngaahi nāunau ʻo e faitoʻo kona tapú ʻoku fakaʻaliʻali fakahāhā ia mo fakatau atu. Kae kehe, neongo hono manakoá, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ke ke tali ʻikai ai ki he faitoʻo kona tapú? Anga-fēfē?
Fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he Faitoʻo Kona Tapú ʻa e Tupú
Fakakaukau atu ki he kau talavou ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ke hola ai mei he ngaahi palopalemá ʻo hangē ko Mike mo Ann. Hangē ko ia naʻe hā ʻi heʻetau vahe ki muʻá, ko e tupu fakaeongó ʻoku haʻu ia mei he fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí, fekuki lavameʻá mo e kei mākalo ʻi he ʻikai ola ʻa e ngaahi meʻá. Ko e kau talavou ʻoku nau fakafalala ki ha kemikale ke unga ki ai mei he ngaahi palopalemá ʻoku nau fakafaingataʻaʻiaʻi ai ʻenau tupu fakaeongó. ʻOku ʻikai lava ke nau maʻu ʻa e faʻahinga taukei ʻoku fiemaʻu ke fekukiʻaki mo e ngaahi palopalemá.
Hangē ko ha faʻahinga taukei pē, ko e malava ke fekukí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ako. Ke fakatātaaʻi: Kuó ke mamata ʻi ha tokotaha vaʻinga soka taukei? ʻOku malava ke ne ngāueʻaki ʻa hono ʻulú mo hono vaʻé ʻi he ngaahi founga fakaofo moʻoni! Ka naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe he tokotaha vaʻinga ko ení ʻa e taukei ko iá? ʻI he ako ʻi ha ngaahi taʻu. Naʻá ne ako ke ne ʻakahi ʻa e foʻi pulú, lele mo ia, fakaene mo e alā meʻa pehē kae ʻoua ke ne potopotoʻi ʻi he vaʻingá.
Ko hono fakatupulekina ʻa e ngaahi founga fekukí ʻoku mātuʻaki faitatau. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e ako—hokosia tonu! Kae kehe, ʻi he Palovepi 1:22 (PM) ʻoku ʻeke ai ʻe he Tohi Tapú: “Akimoutolu ae kau vale, e fefe hono fuoloa a hoo mou manako ki he vale? . . . moe fehia ae kau vale ki he boto?” Ko e talavou ʻoku toi ʻi ha fiefia ko e tupu mei he faitoʻo kona tapú ʻoku ‘manako ʻi he valé’; ʻoku ʻikai malava ke ne fakatupulekina ʻa e ʻilo mo e ngaahi founga fekuki ʻoku fiemaʻu ke fekuki ai mo e moʻuí. Hangē ko e lau ʻa e tohi Talking With Your Teenager fekauʻaki mo e kau maʻu faitoʻo kona tapu taʻu hongofulu tupú: “Ko e lēsoni ko ia ko e ngaahi mōmeniti fakamamahi ʻo e moʻuí ʻoku malava ke tau hao atu ai ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ení, ʻoku ʻikai pē ke ako ia.”
Ko Ann, ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ko ha holá, ʻokú ne vete: “Ko e taʻu eni ʻe 14 ʻa e teʻeki ke u fekuki mo ʻeku ngaahi palopalemá.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mike ʻa e fakakaukau tatau, ʻi heʻene pehē: “Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú talu mei heʻeku taʻu 11. ʻI heʻeku tuku ia ʻi hoku taʻu 22, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ha kiʻi leká. Naʻá ku piki ki he niʻihi kehé, ʻi he feinga ke maʻu ha ongoʻi malú. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe tuʻu ʻa ʻeku tupu fakaeongó ʻi heʻeku kamata ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.”
“Naʻá ku fakamoleki ʻa e fuʻu taʻu kotoa ko ia ʻo e fakalakalaká,” ko e tānaki mai ia ʻa Frank, ʻa ia naʻá ne ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mei heʻene kei taʻu 13. “ʻI heʻeku tuku iá, naʻá ku hoko mai ai ki he tuʻunga fakamamahi ʻo hono ʻiloʻi naʻá ku taʻemateuteu fakaʻaufuli ke fekuki mo e moʻuí. Naʻá ku toe hoko pē ko ha tokotaha taʻu 13 fakataha mo e puputuʻu fakaeongo tatau ʻoku fehangahangai mo ha toe talavou.”
ʻE Malava ke Maumauʻi ʻe he Faitoʻo Kona Tapú ʻEku Moʻui-Leleí?
Ko ha toe tafaʻaki eni ʻe taha ke fai ki ai ha tokanga. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau talavou tokolahi ko e ngaahi faitoʻo kona tapu ʻoku pehē ʻoku mālohí ʻe malava ke ne tāmateʻi koe. Kae fēfē ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapu ʻoku pehē ʻoku vaivaí, hangē ko e maliuaná? Ko ha ngaahi fakailifia pē nai ʻa e ngaahi fakatokanga kotoa ʻokú ke fanongo ai fekauʻaki mo iá? ʻI hono tali iá, tau tokangataha angé ki he faitoʻo kona tapu ko e maliuaná.
Ko e maliuaná (ʻoku toe ʻiloa foki ko e pot, reefer, grass, ganja pe weed) kuo hoko ia ko e tefito ʻo e fekīhiaki lahi ʻa e kau mataotaó. Pea ko hono moʻoní, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ai ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo e faitoʻo kona tapu manakoa ko ení. Ko e meʻa ʻe taha, ko e maliuaná ʻoku fuʻu fihi ʻaupito; ko ha foʻi sikaleti maliuana ʻoku ʻi hono ʻahú ʻa e ngaahi komipauni kemikale laka hake he 400. Naʻe laka hake he taʻu ʻe 60 ke ʻilo ai ʻe he kau toketaá ʻoku fakatupunga ʻe he ʻahu ʻo e sikaletí ʻa e kanisā. ʻE pehē pē nai ʻa e feʻunga mo ha ngaahi hongofuluʻi taʻu ki muʻa ke ʻilo fakapapau ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi komipauni ʻe 400 ʻo e maliuaná ki he sino ʻo e tangatá.
Kae kehe, ʻi he hili hono vakaiʻi ʻa e ngaahi pepa fakatotolo ʻe laui afe, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe ha kau mataotao ʻo e ʻApiako Fakafaitoʻo tuʻu-ki-muʻa ʻa ʻAmeliká: “ʻOku fakahā ʻe he fakamoʻoni fakasaienisi kuo pulusi ʻo aʻu mai ki he lolotonga ní, ko e maliuaná ʻoku ʻi ai hono ngaahi ola kehekehe lahi ʻi he ʻatamaí mo e moʻuí, ʻa ia ko honau niʻihi, ʻoku fakatupu maumau ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ki he moʻui ʻa e tangatá.” Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ola fakatupu maumau ko ení?
Maliuaná—Meʻa ʻOkú Ne Fai ki Ho Sinó
Fakakaukau angé ki he maʻamaʻá ko ha fakatātā. Naʻa mo e kau poupou mateaki taha ʻo e maliuaná ʻoku nau fakahā ko hono mānavaʻaki ʻo e ʻahú ʻoku ʻikai pē ke sai ia kiate koe. Ko e ʻahu ʻo e maliuaná, hangē ko e ʻahu mei he tapaká, ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻelemēniti kona, hangē ko e taá.
Naʻe saveaʻi ʻe Dr. Forest S. Tennant, Jr., ʻa e kau sōtia tau ʻAmelika ʻe toko 492 naʻa nau ngāueʻaki ʻa e maliuaná. Ko e meimei peseti ʻe 25 ʻo kinautolu “naʻe mamahi honau kiá mei hono ifi ʻa e cannabis [maliuana], pea ko e peseti nai ʻe 6 naʻe līpooti ʻoku fufula ʻa e kau honau maʻamaʻá.” ʻI ha fakatotolo ʻe taha, ko e toko 24 mei he toko 30 ʻo e kau ngāueʻaki ʻo e maliuaná naʻe ʻilo ʻoku ʻi ai ha “ulufia [ʻi he kau honau maʻamaʻá] ko e fakaʻilonga tokamuʻa ʻo e kanisaá.”
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai lava ke fakapapauʻi ʻe ha taha ko e faʻahinga peheé ʻe maʻu moʻoni kinautolu ʻamui ʻe he kanisaá. Ka te ke loto ke ke hoko ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ko iá? Tuku kehe ange ia, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá ʻokú ne “foaki mai kiate kitautolu fulipe ʻa e moʻui, mo e manava.” (Ngāue 17:25) Ko hoʻo tokaʻi nai ia ʻo e Tokotaha-Foaki ʻo e moʻuí kapau ʻokú ke mihi ʻiloʻilo pau ha meʻa ʻokú ne maumauʻi ʻa e maʻamaʻá mo e kiá?
ʻI he Koheleti 12:6 ʻoku ui fakapunake ai ʻa e foʻi ʻuto ʻo e tangatá ko e “ipu koula.” ʻI he kiʻi lahi siʻi hake pē ʻa e foʻi ʻutó ʻi ho tuké mo kilokalami pē ʻe 1.4 hono mamafá, ʻoku ʻikai ngata pē ko e nofoʻanga mahuʻinga ia ʻo hoʻo manatú ka ko e senitā talafekau foki ia ki ho faʻunga neavé fakalūkufua. ʻI he fakakaukau atu ki he meʻa ko iá, fakatokangaʻi ʻa e fakatokanga ʻa e ʻApiako Fakafaitoʻó: “ʻOku malava ke mau lea loto-falala ʻaki ko e maliuaná ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi ola mālohi ʻi he ʻutó, kau ai ʻa e ngaahi liliu fakakemikale pea ʻi he ivi fakaʻuhila ʻo e ngāue ʻa e sinó.” ʻI he lolotongá ni, ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni pau ki ha maumauʻi tuʻuloa ʻe he maliuaná ʻa e foʻi ʻutó. Kae kehe, ko e malava ko ia ke fai ʻi ha faʻahinga founga ʻe he maliuaná ha maumau ki he “ipu koula” ʻoku ʻikai totonu ke fakamaʻamaʻaʻi ia.
Pea fēfē ʻa e ʻamanaki atu ki haʻo mali mo maʻu fānau ʻi ha ʻahó? Naʻe līpooti ʻe he ʻApiako Fakafaitoʻó, ko e maliuaná ʻoku ʻiloʻi ʻokú ne “fakatupunga ʻa e ngaahi mele ʻi he fanauʻí ʻi he taimi naʻe ʻoange lahi ai ki he fanga manu ʻahiʻahí.” Pe ʻokú ne maʻu ʻa e ola tatau ʻi he tangatá ʻoku teʻeki ke fakamoʻoniʻi ia. Kae kehe, manatuʻi ko e ngaahi mele ʻi he fanauʻí (hangē ko e mele ʻoku fakatupunga ʻe he hōmone DES) ʻoku faʻa ʻosi ʻa e ngaahi taʻu ia pea toki hā. Ko ia, ko e kahaʻu ʻo e fānau—mo e makapuna—ʻo e kau ifi maliuaná ʻoku kei tuʻu taʻepau pē ia. ʻOku pehē ʻe Dr. Gabriel Nahas ko e ifi maliuaná ʻoku “fakatuʻutāmaki fakaetoto” nai ia. ʻE fou nai ha taha ʻokú ne vakai ki he fānaú ko ha “ʻinasi meia Sihova” ʻi he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki peheé?—Sāme 127:3.
Faitoʻo Kona Tapu—Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú
Ko e moʻoni, ko e maliuaná ko e taha pē ia ʻi he ngaahi faitoʻo kona tapu manakoa lahi. Ka ʻokú ne fakatātaaʻi lelei ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga feʻunga ke fakaʻehiʻehi ai mei hono ngāueʻaki ha faʻahinga meʻa fakakehe-ʻatamai ki he fiefiá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e langilangi ʻo e fatutangata ʻa honau ivi.” (Palovepi 20:29) ʻI ho tuʻunga ko ha tokotaha kei siʻí, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke maʻu ʻa e moʻui lelei. Ko e hā ke maumauʻi noa ai iá?
Kae kehe, ʻoku mahuʻinga angé he ʻoku tau maʻu ʻa e vakai ʻa e Tohi Tapú ʻi he meʻá ni. ʻOku tala mai ai ke “tauhi ʻa . . . Fakakaukau,” ʻo ʻikai ke fakameleʻi ia fakafou ʻi hono ngāuekoviʻaki ʻa e kemikalé. (Palovepi 3:21) ʻOku toe akonaki mai ai: “Tau fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto, ʻo tau fakakakato ʻetau maʻoniʻoni ʻi he ʻapasia ki he ʻOtua.” Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga pē kuo nau ‘fakamaʻa kinautolu mei he ʻulí,’ ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga ʻo hangē ko e ngāuekoviʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú, ʻoku talaʻofa ki ai ʻa e ʻOtuá: “Te u maʻu kimoutolu ʻe au, pea te u nofo atu maʻamou tamai.”—2 Kolinito 6:17–7:1.
Kae kehe, ʻe ʻikai faingofua nai hono taʻetali ʻa e faitoʻo kona tapú.
Toʻumeʻá mo ʻEnau Tengé
ʻI ha efiafi mokomoko ʻe taha naʻe fai ai ʻe Joe mo Frank, naʻá na kāinga ofi mo na kaungāmeʻa ofi, ha aleapau. “Neongo pe ko e hā ʻoku fai ʻe ha taha,” ko e fokotuʻu ia ʻa Joe, ko e siʻi ʻia kinauá, “ʻoua naʻa faifai ange peá ta ʻahiʻahiʻi ʻa e faitoʻo kona tapú.” Naʻe lulululu ʻa e ongo talavoú ʻi heʻena aleapaú. ʻI he taʻu pē ʻe nima mei ai, naʻe maʻu atu ʻa Joe ʻi heʻene kaá kuó ne mate ko e tupu mei ha fakatuʻutāmaki naʻe felāveʻi mo e faitoʻo kona tapú. Pea ko Frank naʻe fuʻu maʻunimā lahi ia ʻe he faitoʻo kona tapú.
Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehālaakí? Ko e talí ʻoku ʻi he fakatokanga fakavavevave ko eni ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú: “ʻOua naʻa tuku ke kākāʻi kimoutolu. ‘ʻOku maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe he faʻa talanoa kovi [pe feohi koví].’” (1 Kolinito 15:33) Ko Joe mo Frank naʻá na fakatou takanga mo e kakai hala. ʻI he lahi ange ʻena feohi mo e faʻahinga naʻa nau ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, naʻe kamata ai ke na ʻahiʻahiʻi tonu ʻa e faitoʻo kona tapú.
ʻOku pehē ʻe he tohi Self-Destructive Behavior in Children and Adolescents: “ʻOku faʻa lahi taha hono fakalika pe ‘fakahanga’ ʻa e toʻutupú ki he ngaahi faitoʻo kona tapu kehekehé ʻe ha kaungāmeʻa ofi . . . [Ko ʻene] ngaahi taumuʻá nai ke vahevahe ha meʻa fakatoʻoaloto pe fakafiefia.” ʻOku fakamoʻoniʻi eni ʻe Mike ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, ʻi heʻene pehē: “Kiate au ko e tenge mei he toʻumeʻá ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe faingataʻa taha ke u fekuki mo iá. . . . Ko e ʻuluaki taimi naʻá ku ifi ai ʻa e maliuaná, naʻá ku fai ia koeʻuhi ko e tamaiki kotoa naʻá ku ō holo mo iá naʻa nau fai ia, pea naʻá ku loto ke u kau ai.”
Ko hono ʻai hangatonú, kapau ʻoku kamata ke ngāueʻaki ʻe ho ngaahi kaungāmeʻá ʻa e faitoʻo kona tapú, te ke ʻi he malumalu ʻo e tenge fakaeongo mālohi ke fakatatau, ke kau ki ai. Kapau heʻikai te ke liliu ʻa ho ngaahi kaungāmeʻá, ngalingali te ke toe iku pē mo koe ʻo ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.
“Fafale ki he Kau Poto”
“Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 13:20. Ke fakatātaaʻi ʻa e poiní, kapau naʻá ke feinga ke hao mei he fofonú, ʻikai te ke fakaʻehiʻehi mei he ofi ki he kakai ʻoku nau maʻu iá? “ʻI ha founga meimei tatau,” ko e lau ia ʻa e tohi Adolescent Peer Pressure, “kapau ʻoku tau hanga atu ke taʻofi . . . ʻa e ngāuekoviʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú . . . , ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga lelei mafamafatatau pea fakasiʻisiʻi ʻa e fakaeʻa atu ki he ngaahi tākiekina fakatupu maumaú.”
Ko ia, ʻokú ke loto ke ke tali ʻikai ki he faitoʻo kona tapú? Tokanga leva ki he faʻahinga ʻokú ke feohi mo iá. Kumi ki he takanga ʻa e kau Kalisitiane manavahē-ʻOtua ʻa ia te nau poupouʻi ʻa hoʻo fakapapau ke hanganaki ʻatā mei he faitoʻo kona tapú. (Fakafehoanaki mo e 1 Samiuela 23:15, 16.) Fakatokangaʻi foki ʻa e lea ʻi he Ekisoto 23:2. Neongo naʻe muʻaki fakahanga ia ki he kau fakamoʻoni naʻa nau fai ha fuakava, ko e faleʻi lelei ia ki he toʻutupú: “Neongo ko ha tokolahi, ʻoua naʻa ke ō mo kinautolu ke fai ha kovi.”
Ko ha tokotaha ʻoku muimui taʻetoefehuʻia ʻi hono ngaahi toʻumeʻá ʻoku ʻikai toe kehe ia mei ha pōpula. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he Loma 6:16: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ka mou ka ʻatu kimoutolu ki ha taha ko e kau tamaioʻeiki ke talangofua kiate ia, pea ko e kau tamaioʻeiki leva kimoutolu kiate ia ʻoku mou talangofua ki ai?” Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau talavoú ke fakatupulekina ʻa e “faa fakakaukau.” (Palovepi 2:10-12, PM) Ako ke ke fakakaukau ʻiate koe, pea ʻe ʻikai te ke hehema ai ke muimui ʻi he kau talavou ʻalu kehé.
Ko e moʻoni, te ke fieʻilo nai ki he faitoʻo kona tapú mo ʻene ngaahi ngāué. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke ʻuliʻi ho ʻatamaí mo ho sinó tonu ke ʻilo ai pe ko e hā ʻoku fai ʻe he faitoʻo kona tapú ki he kakaí. Vakai pē ki he faʻahinga ʻi ho toʻú ʻoku nau ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú—tautautefito ki he faʻahinga kuo nau ngāuekoviʻaki ia ʻi ha vahaʻa taimi lōloá. ʻOku nau hā mata-tokanga mo ʻatamai-matala? Kuo nau kei tauhi ʻenau kuleití? Pe ʻoku nau ʻatamai-tuai mo taʻetokanga, naʻa mo e ʻikai ke ʻilo ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e meʻa ʻoku hoko takatakai ʻia kinautolú? Naʻe faʻu ʻe he kau maʻu faitoʻo kona tapú tonu ha foʻi lea ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e faʻahinga peheé ko e: “kau ʻatamai-noa.” Kae kehe, ʻoku hangehangē ko e “kau ʻatamai-noa” tokolahi naʻe kamata ke nau ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ko e fieʻilo. ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi hono fakaʻaiʻai ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau Kalisitiané ke nau lolomi ʻa e fieʻilo ʻoku ʻikai leleí pea ke ‘hange ha kau valevalé ʻi he koví.’—1 Kolinito 14:20.
ʻOku Malava Ke Ke Tali ʻIkai!
Ko ha tohi naʻe pulusi ʻe he Akoʻanga Fakapuleʻanga U.S. ki he Ngāuekoviʻaki ʻa e Faitoʻo Kona Tapú ʻoku fakamanatu mai ai: “Ko hono taʻetali ʻa e faingamālie ke ngāueʻaki ha faitoʻo kona tapú . . . ko e totonu ia ʻaʻau. Ko ha ngaahi kaungāmeʻa pē ʻoku nau fakafalala kiate koe ki hoʻo filí ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa hoʻo totonu ko ha tokotaha tauʻatāiná.” Ko e hā ʻe malava ke ke fai kapau ʻe ʻoatu ʻe ha taha kiate koe ʻa e faitoʻo kona tapú? Loto-toʻa ke tali ʻikai! ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ke ke fai ha malanga ʻi hono kovi ʻo e ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he tohi tatau ʻa e pehē atu pē, “ʻIkai mālō, ʻoku ʻikai te u fie ifi” pe “ʻIkai, ʻoku ʻikai te u fiemaʻu hono haʻahaʻá” pe naʻa mo e pehē, “ʻOku ʻikai te u saiʻia ʻi he ʻuliʻi ʻo e sinó.” Kapau te nau vivili atu, ʻe pau nai ke ke tali ʻikai fakataha mo e loto-pau! Ko hono ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko ha Kalisitiane koé ʻe toe hoko nai ia ko ha maluʻi.
Ko e tupu haké ʻoku ʻikai ke faingofua. Ka ʻo kapau te ke feinga ke kalofi ʻa e ngaahi mamahi ʻo e tupu haké ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻe malava ke ke fakafaingataʻaʻiaʻi lahi ai ʻa ho faingamālie ke hoko ko ha tokotaha lahi fua fatongia mo matuʻotuʻá. Ako ke fehangahangai hangatonu mo e ngaahi palopalemá. Kapau ʻoku hā taulōfuʻu ʻa e ngaahi tengé, ʻoua te ke hola mei ai ʻaki hoʻo kumi ki ha kemikale. Talanoaʻi ʻa e ngaahi meʻá mo ha taha ʻi he ongo mātuʻá pe ko e kakai lalahi falalaʻanga kehe ʻe malava ke nau tokoniʻi koe ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá. Manatuʻi foki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau.”—Filipai 4:6, 7.
ʻIo, ko Sihova ko e ʻOtuá te ne ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke ke tali ʻikai! ʻOua ʻe tuku ʻa e niʻihi kehé ke nau tenge koe ke fakavaivaiʻi ʻa hoʻo fakapapaú. Hangē ko e fakalototoʻa ʻa Mike: “ʻOua ʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e faitoʻo kona tapú. Te ke mamahi ʻi he toenga ʻo hoʻo moʻuí!”
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻe he kau talavou tokolahi ʻa e faitoʻo kona tapú?
◻ ʻE malava fēfē ke fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he maʻu faitoʻo kona tapú ʻa hoʻo tupu fakaeongó?
◻ Ko e hā ʻoku ʻiloʻi fekauʻaki mo e anga hono uesia ʻe he faitoʻo kona tapú ʻa e sinó?
◻ Ko e hā ʻa e vakai ʻa e Tohi Tapú ki hono maʻu ʻo e faitoʻo kona tapú ki he fiefiá?
◻ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tokanga ki hoʻo feohí ki he hanganaki ʻatā mei he faitoʻo kona tapú?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻo e tali ʻikai ki he faitoʻo kona tapú?
[Fakamatala ʻi he peesi 274]
“Naʻa mo e kau leʻo ʻi homau ʻapiakó ʻoku nau fakatau atu ʻa e maliuaná,” ko e lau ia ʻa e talavou ʻe taha
[Fakamatala ʻi he peesi 279]
“Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe tuʻu ʻa ʻeku tupu fakaeongó ʻi heʻeku kamata ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.”—Mike, tokotaha maʻu faitoʻo kona tapu ki muʻa
[Puha ʻi he peesi 278]
Maliuaná—Ko ha Faitoʻo Fakaofo Foʻou?
Kuo ʻi ai ʻa e lāulea lahi fekauʻaki mo e ngaahi taukave ko ia ko e maliuaná ʻoku ʻi ai nai hono mahuʻinga fakafaitoʻo ʻi hono faitoʻo ʻo e mahaki mata ko e glaucoma mo e mahaki helá pea ʻi hono fakafiemālieʻi ʻo e tokakovi ʻoku ongoʻi ʻe he kau mahaki kanisaá lolotonga ʻa e faitoʻo fakakemikalé (chemotherapy). ʻOku fakahaaʻi ʻi he līpooti ʻa ha ʻApiako Fakafaitoʻo U.S. ʻoku ʻi ai ha moʻoni ʻo e ngaahi taukave ko ení. Ka ʻoku ʻuhinga ení ʻe vavé ni ke tohi mai ʻe he kau toketaá ke ngāueʻaki ʻa e sikaleti maliuaná?
Ngalingali ʻe ʻikai, he neongo ko e niʻihi ʻo e ngaahi komipauni kemikale laka hake he 400 ʻo e maliuaná ʻe fakamoʻoniʻi nai ʻoku ʻaonga, ko e ifi maliuaná ʻe ʻikai ko e founga totonu ia ke maʻu ai ʻa e ngaahi faitoʻo ko iá. “Ko hono ngāueʻaki ʻo e maliuaná,” ko e lau ia ʻa e maʻu mafai ongoongoa ko Dr. Carlton Turner, “ʻe hangē ia ko hono ʻoange ki he kakaí ha mā tuʻungafulufulua ke nau kai ke maʻu mei ai ʻa e penisiliní.” Ko ia, kapau ʻe faifai ange pea hoko ha ngaahi komipauni maliuana ko ha faitoʻo moʻoni, ko e “ngaahi meʻa pē ʻoku toʻo [mei he maliuaná] pe ngaohi fakatatau” ki ai, ngaahi komipauni kemikale meimei tatau mo ia, ʻe tohi mai ʻe he kau toketaá ke ngāueʻakí. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he tohi ʻe he Sekelitali U.S. ki he Moʻuí mo e Ngaahi Ngāue ʻa e Tangatá: “ʻOku totonu ke fakamamafaʻi ko e malava ke ʻi ai hono ngaahi ʻaonga fakafaitoʻó ʻoku ʻikai ke liliu ai ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e maliuaná ki he moʻuí.”
[Fakatātā ʻi he peesi 275]
Loto-toʻa ke tali ʻikai ki he faitoʻo kona tapú!
[Fakatātā ʻi he peesi 276]
Hola mei hoʻo ngaahi palopalemá fakafou he faitoʻo kona tapú he taimí ni . . . pea ʻe faingataʻa nai ke ke fehangahangai mo e ngaahi palopalemá ʻi ho tuʻunga ko ha tokotaha lahi