Vahe 39
ʻE Malava Fēfē Ke U Ofi ki he ʻOtuá?
OFI—ki he ʻOtuá? Ki he kakai tokolahi, ʻoku hangē ʻa e ʻOtuá ia ha meʻa ʻoku taumamaʻo, ko ha ‘Fuofua Tupuʻanga’ ʻoku ʻikai ko ha tokotaha. Ko e foʻi fakakaukau ʻo e hoko ʻo ofi kiate iá ʻe hoko nai ʻo ngali fakahohaʻa, naʻa mo fakamanavahē kiate koe.
ʻE toe hangē nai ai ʻa e meʻa ʻokú ke hokosiá ko e meʻa naʻe hoko ki he finemui ko Lynda. Ko Lynda naʻe ʻohake ia ʻe he ongo mātuʻa Kalisitiane pea ko ʻene manatú eni: “ʻI he kotoa ʻo [hoku ngaahi taʻu hongofulu tupú], naʻe tātātaha ke u liʻaki ha fakataha faka-Kalisitiane, pea naʻe ʻikai hala ha māhina te u taʻekau ai ʻi he ngāue fakamalangá, ka neongo ia naʻe ʻikai te u maʻu moʻoni ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova.”
Ko ho kahaʻú tonu ʻoku fakatefito ia ʻi hoʻo ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha.” (Sione 17:3) Ko e “ʻilo” ko ení ʻoku ʻikai ko e malava pē ke ako pe lau maʻuloto ʻa e ngaahi foʻi moʻoní—ʻe malava ke fai ia ʻe ha tokotaha fakaʻikaiʻi-ʻOtua. ʻOku kau ki ai ʻa hono fakatupulekina ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ʻo hoko ko hono kaumeʻa. (Fakafehoanaki mo e Semisi 2:23.) ʻI he ʻikai ke taʻealafai ha aʻu ki he ʻOtuá, ʻokú ne fakaafeʻi mai ai kitautolu ke tau “kumi . . . ia ʻo ʻiloʻi,” he “talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.”—Ngāue 17:27.
Founga ʻe Malava Ai Ke Ke ʻIloʻi ʻa e ʻOtuá
Kuo ʻi ai ha taimi kuó ke siofi ʻa e ngaahi fetuʻu mamaʻó, fanongo ʻi he fakaofoʻia ki he ʻuʻulu ʻa e tahí, kāvea ʻi ha kiʻi pepe fakaʻofoʻofa, pe fakatumutumu ʻi he fakaʻofoʻofa tuʻutai ʻo ha kiʻi lauʻiʻakau valevale? Ko e ngaahi ngāue ko eni ʻa e ʻOtuá ʻoku nau ʻomai kotoa ha kiʻi maʻalifekina pē ʻo hono mālohi lahí, potó mo e ʻofá. Ko e “gaahi mea tae ha mai [ʻa e ʻOtuá] . . . aia ko ene mafimafi taegata mo hono Otua, . . . oku iloʻi ia mei he gaahi mea kuo gaohi.”—Loma 1:19, 20, PM.
Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi he meʻa pē ʻoku malava ke fakahā ʻe he fakatupú. Ko ia kuo tokonaki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene Folofola kuo hikí. Ko e tohi ko iá ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ko ha meʻa ʻoku ʻikai hano huafa pe ko ha ivi ʻoku ʻikai ʻo ha tokotaha, ka ko e Tokotaha moʻoni ʻoku ʻi ai hono huafa. “Ke mou ʻilo muʻa ko Sihova pe ko e ʻOtua,” ko e fakahā ia ʻe he tokotaha-tohi-sāmé. (Sāme 100:3) ʻOku toe fakahā foki ʻe he Tohi Tapú ʻa e Tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e huafa ko iá: ko ha “ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni.” (Ekisoto 34:6) Ko ʻene fakamatalaʻi fakaikiiki ʻa e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakaʻatā ai kitautolu ke hangē ʻoku tau siotonu ki he ʻOtuá ʻi heʻene ngāué! Ko ia ai, ko hono lau ʻo e Tohi Tapú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e hoko ʻo ofi ki he ʻOtuá.
Ko Hono ʻAi ke Fakamānako ʻa e Lau Tohi Tapú
Ko e moʻoni, ko e Tohi Tapú ko ha tohi lōloa ia ke lau. Ko ʻene matolú ʻoku faʻa papaka ai ʻa e kau talavoú ʻi hono lau iá. ʻOku lāunga foki ʻa e niʻihi ʻo pehē ʻoku fakapipiko ʻa e Tohi Tapú. Kae kehe, ko e Tohi Tapú ko e tohi fakahā ia ʻa e ʻOtuá ki he tangatá. ʻOku tala mai ai ʻa e founga ʻo ʻetau hoko mai ki hení mo e feituʻu ʻoku tau huʻu ki aí. ʻOkú ne sipelaʻi totonu mai ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke moʻui taʻengata ai ʻi he Palataisi ʻi he māmaní. ʻE lava fēfē ai ke fakapipiko ia? Ko e moʻoni, ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi maʻamaʻa ia, pea ʻi loto aí “ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻilongataʻa.” (2 Pita 3:16) Ka ko e lau Tohi Tapú ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke hoko ʻo fakafiu.
ʻOku ʻomai ʻe kiʻi Marvin ʻa e founga ʻe taha ʻoku ala ngāueʻaki ke ʻai ai ke fakamānako ange ʻa e lau Tohi Tapú ʻi heʻene pehē: “ʻOku ou feinga ke u sioloto atu ki he tuʻunga ʻoku hokó pea fokotuʻu au ki ai.” Hangē ko ení, fakakaukau angé ki he fakamatala ʻi he Taniela vahe 6. ʻI he ʻikai ke lau noa pē iá, feinga ke fakakaukauloto atu ko Taniela koe. Kuo puke pōpula koe ʻi he tukuakiʻi taʻetotonu ʻo e lotu ki ho ʻOtuá. Ko e hā ʻa e tauteá? Mate! ʻOku faulele atu koe ʻe he kau sōtia Pēsiá ki ho faʻitoká—ko ha ʻana ʻoku fonu ʻi he fanga laione fiekaia.
ʻI ha kiʻi ʻuʻulu, ʻoku tekaʻi ki he tafaʻakí ʻa e fuʻu maka ʻoku tāpuniʻiʻaki ʻa e ʻaná. ʻOku ngungulu hake ʻa e fanga laioné ʻo ke ongoʻi ʻoku lele hake ʻa e tuʻutuʻukiná ʻi ho hui-tuʻá. ʻI hoʻo holomui vave ʻi he ilifiá, ʻoku puke koe ʻe he kau sōtia ʻa e tuʻí ʻo fakapuna hifo ki he ʻana ko ia ʻo e maté pea tekaʻi fakafoki ʻa e fuʻu maká. Pea ʻi he kāpui ʻe he fakapoʻulí, ko ha meʻa fulufulua eni ʻoku fakalalave atu kiate koe . . .
ʻOku fakapipiko ia? ʻIkai! Kae manatuʻi: ʻOku ʻikai ko hoʻo laú ke ke mālieʻia. Feinga ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he fakamatalá ʻo fekauʻaki mo Sihová. Ko e fakatātaá, ʻikai ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻa naʻe hoko kia Tanielá ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ke nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa?
Feinga foki ke ʻi ai haʻo taimi-tēpile lautohi tuʻumaʻu. Kapau te ke fakamoleki ʻa e miniti pē ʻe 15 ʻi he ʻaho ʻi hono lau ʻa e Tohi Tapú, ʻe malava nai ke ke ʻosiki ia ʻo fakafuofua ki he taʻu ʻe taha! “Fakatau mai ʻa e taimi” mei ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga—hangē ko e sio TV. (Efeso 5:16, NW) ʻI hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú, te ke ongoʻi toe ofi ange ai ki he ʻOtuá.—Palovepi 2:1, 5.
ʻOku Tohoakiʻi Koe ʻe he Lotú Kiate Ia
Naʻe pehē ʻe ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu tupu ko Laverne, “ʻOku faingataʻa ke te pehē ʻokú te maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ha taha kapau ʻoku ʻikai ke te lea kiate ia.” ʻI he tuʻunga ʻo Sihova ko e tokotaha ʻokú ne “ogoʻi ae lotu,” ʻokú ne fakaafeʻi mai kitautolu ke tau talanoa ange kiate ia. (Sāme 65:2, PM) Kapau te tau lotu kiate ia ʻi he tui, “ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.”—1 Sione 5:14.
Ko Lynda (naʻe lave ki ai ki muʻá) naʻá ne ako ʻa e meʻá ni ʻi haʻane hokosia tonu. ʻOkú ne manatu ki ha tuʻunga ʻi heʻene moʻuí, ʻa ia ʻi he fakalalahi ʻa e ngaahi palopalemá mo e ngaahi fakalotohohaʻá, naʻá ne ‘lotu taʻetuku ai ʻi ha ngaahi ʻaho ki ha tali ki heʻene ngaahi palopalemá.’ Ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne hā fuʻu mamaʻo ki muʻá, naʻe kamata ke Ne hā ofi kiate ia ʻi heʻene maʻu ʻa e mālohi ke fekuki mo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe ako foki ʻe he finemui ʻe taha ko Kay ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke fie fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongo ʻi lotó ki ha taha, pea ʻoku ʻikai ha taha ʻe toe lelei ange ʻia Sihova ke fakahaaʻi ia ki ai he ko Sihová ʻokú ne mahinoʻi, pea ʻokú ke ʻiloʻi ko ia toko taha pē ʻe malava moʻoni ke ne tokoniʻi koé.”
Ka ko e fakanonga fakaeongo pē ʻoku ʻomai ʻe he lotú? ʻIkai, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Semisi 1:2-5 ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehé, ʻoku totonu ke tau hanganaki “kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai.” ʻE ʻikai nai ke tokonaki ʻe he ʻOtuá ha haoʻanga mei he ʻahiʻahí, ka ʻokú ne fakapapauʻi mai te ne ʻomai ʻa e poto ke fekukiʻaki mo e ʻahiʻahi ko iá! Te ne fakamanatu nai ki ho ʻatamaí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kaunga ki he meʻa ko iá. (Fakafehoanaki mo e Sione 14:26.) Pe te ne fakapapauʻi nai ʻoku ʻoatu ki hoʻo tokangá ʻa e ngaahi meʻá ʻo fakafou ʻi hoʻo ako Tohi Tapu fakafoʻituituí pe ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Pea ʻoua naʻa ngalo, “ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi . . . hono haoʻanga foki mei ai.” ʻIo, ʻe ʻikai te ne tuku koe ke ke “liʻekina.” (1 Kolinito 10:13; 2 Kolinito 4:9) ʻIkai te ke ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá ʻi hoʻo aʻusia ʻa ʻene tokoní ʻi he fekuki mo ha ʻahiʻahí?
Kae ʻoua te ke lotu pē ʻo fekauʻaki mo e ngaahi palopalema fakafoʻituituí. ʻI heʻene sīpinga lotú, naʻe fakamuʻomuʻa ai ʻe Sīsū ʻa hono fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ko e hoko mai ʻa Hono Puleʻangá pea mo hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 6:9-13) Ko e “hufia, pea fai mo e fakafetaʻi” ko e toe meʻa mātuʻaki mahuʻinga foki ia ʻi he lotú.—Filipai 4:6.
Fēfē kapau ʻoku fakahelengavale ʻaupito kiate koe ʻa e lotú ia? Lotu ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá! Kole ki he ʻOtuá ke ne tokoniʻi koe ke ke fakaava ho lotó kiate ia. “Kītaki ʻi he lotu,” pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí te ke ʻiloʻi ai ʻoku malava ke ke talanoa tauʻatāina kia Sihova ʻo hangē pē ko hoʻo fai ki ha kaumeʻa ofi. (Loma 12:12, NW) “ʻOku ou ʻilo ʻi he taimi pē ʻoku ʻi ai ai haʻaku palopalema,” ko e lau ia ʻa kiʻi Maria, “ʻoku malava ke u hanga kia Sihova ki ha tataki pea te ne tokoniʻi au.”
ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke lea ki he ʻOtuá ʻaki ha lea makehe pe fakangalingali. “Mou lilingi homou loto ʻi hono ʻao na,” ko e lea ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. (Sāme 62:8) ʻAi ke ne ʻiloʻi ʻa hoʻo ongoʻí mo e ngaahi meʻa ʻokú ke tokanga ki aí. Kole kiate ia ha tokoni ʻi hoʻo fekuki mo ho ngaahi vaivaiʻangá. Lotu ki heʻene tāpuakí ke ʻi ho fāmilí pea ʻi he kaungā Kalisitiané. Kōlenga ki heʻene fakamolemolé ʻi hoʻo fai ha fehālaaki. Fakamālō fakaʻaho kiate ia ki he meʻaʻofa ʻo e moʻuí. ʻI he hoko ʻa e lotú ko ha konga tuʻumaʻu ʻo hoʻo moʻuí, ʻe malava ke ne ʻomai ai koe ki ha vahaʻangatae vāofi mo fiefia mo Sihova ko e ʻOtuá.
Fakahāhā ʻa Hoʻo Kaumeʻa mo e ʻOtuá
ʻI he kamata ke ke hoko ʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá, ʻikai ʻoku totonu ke ke vēkeveke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu foki ʻa e vahaʻangatae mahuʻinga ko iá? Ko e moʻoni, ko ha fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku nau fakaʻamu ke hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá ke nau “fakaha . . . ʻa e fakamoʻui.”—Loma 10:10.
ʻOku kamata ia ʻe he tokolahi ʻaki ʻa e vahevahe atu ʻenau tuí ʻi he founga taʻeangamahení, ʻo talanoa ki he kaungāakó, kaungāʻapí mo e kāingá. Ki mui ai, ʻoku nau kau fakataha mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngāue ʻo e malanga “mei he fale ki he falé.” (Ngāue 5:42, NW) Kae kehe, ki he kau talavou ʻe niʻihi ko e ngāue ko eni ki he kakaí ko ha tūkiaʻanga ia. “ʻOku ou tui ʻoku mā ʻa e kau talavou tokolahi ke ʻalu mei he fale ki he fale,” ko e lau ia ʻa ha tokotaha Kalisitiane kei siʻi. “ʻOku nau ilifia ki he sio atu kia kinautolu ʻa honau ngaahi kaungāmeʻá.”
Ka ko e leleiʻia ʻa hai ʻokú ke fakamahuʻingaʻi moʻoní—ʻa ē ʻo ho ngaahi toʻumeʻá pe ko ho Kaumeʻa fakahēvani ko Sihová? Te ke fakaʻatā ʻa e ilifiá pe maá ke ne taʻofi koe mei hono maʻu ʻa e fakamoʻuí? “Ke tau kuku maʻu, taʻengaúe, ʻa e fai fakaha o ʻetau fakatuʻamelie,” ko e tapou ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Hepelu 10:23) Pea te ke ʻiloʻi, ʻi he ako mo e teuteu feʻungá, ʻe kamata ai ke ke maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻi he ngāue fakamalangá!—1 Pita 3:15.
ʻI hono taimi totonú, ko hoʻo houngaʻia ʻi ho Kaumeʻa fakahēvaní ʻoku totonu ke ne ueʻi ai koe ke ke fai ha fakatapui loto-tauʻatāina ki he ʻOtuá pea ke fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí. (Loma 12:1; Mātiu 28:19, 20) Ko hono fai ha fakahāhā ʻaki ʻa e hoko ko ha ākonga papitaiso ʻa Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fakamaʻamaʻaʻi. ʻOku kau ki ai ʻa hono ‘jiaki kita’—ʻo tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi taumuʻa fakafoʻituituí pea fuofua kumi ki he ngaahi meʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Maake 8:34, PM) ʻOku toe kau foki ki ai ʻa hoʻo hoko ʻo kau fakataha mo e kautaha fakaemāmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
“ʻOku ou tui ʻoku toumoua ʻa e kau talavou tokolahi ke papitaiso,” ko e lau ia ʻa e talavou ko Robert. “ʻOku nau manavahē ko ha sitepu fakaʻosi ia ʻe ʻikai lava ke nau foki mei ai.” Ko e moʻoni, ʻe ʻikai malava ke fakafoki ʻe ha taha ha fakatapui ki he ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo e Koheleti 5:4.) Ka “ko ia ʻoku ne ʻilo ha lelei ke fai ka ʻoku ʻikai fai, ko haʻána angahala ia”—ʻa e papitaiso pe teʻeki papitaiso! (Semisi 4:17) Ko e meʻa mahuʻingá, ʻOkú ke fakahoungaʻi ʻa e kaumeʻa mo e ʻOtuá? ʻOku ueʻi koe ke ke loto ke tauhi kiate ia ʻo taʻengata? Ko ia ʻoua leva ʻe fakaʻatā ʻa e ilifiá ke ne taʻofi koe mei hono fakahāhā ko ha kaumeʻa koe ʻo e ʻOtuá!
ʻAonga Taʻengata ki he Ngaahi Kaumeʻa ʻo e ʻOtuá!
Ko e fili ke kaumeʻa mo e ʻOtuá te ne ʻai koe ke ke kehe mei he māmaní fakalūkufua. (Sione 15:19) Te ke hoko nai ai ko e manukiaʻanga. ʻE ʻohofia nai koe ʻe he ngaahi faingataʻá, ngaahi palopalemá mo e ngaahi fakatauelé. Kae ʻoua ʻe tuku ha taha pe meʻa ke ne kaihaʻasi meiate koe ʻa ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻOkú ne talaʻofa mai ʻa ʻene poupou taʻengatá ʻi heʻene pehē: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.”—Hepelu 13:5.
Ko e tohí ni ko e fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova mo ʻene kautahá ʻi hoʻo lelei taʻengatá. Pea neongo ʻa e ʻikai malava ke tali ʻi he ngaahi pēsí ni ʻa e kotoa ʻo hoʻo ngaahi fehuʻí mo e ngaahi palopalemá, ko e moʻoni ʻokú ke mātuʻaki fakahoungaʻi lahi ʻa e hoko ʻa e Tohi Tapú ko e matavai taʻetoeʻosi ʻo e potó! (2 Timote 3:16, 17) ʻI he taimi ʻokú ke puputuʻu ai ʻi he ngaahi palopalemá, fekumi ki ai ʻi he tohi toputapu ko iá. (Palovepi 2:4, 5) Kapau ʻokú ke maʻu ha ongo mātuʻa manavahē-ʻOtua, ʻokú ke toe maʻu ai ha matavai ʻe taha ʻo e poto mo e poupou fakalaumālié—kapau pē te ke fakaava ho lotó kiate kinaua.
Hiliō ai, manatuʻi ʻoku maʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi talí kotoa. Ko ha tokotaha “tokoni lahi bea ofi i he mamahi,” pea ʻe malava ke ne tataki koe ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē. (Sāme 46:1, PM) Ko ia ai, “manatu ki he ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou.” (Koheleti 12:2 [Koh 12:1, PM]) Ko e ʻalunga ia te ne ʻai ai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefiá. (Palovepi 27:11) Pea ko e founga ia ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha Palataisi ʻe ʻikai toe mole—ko e pale ʻoku tuku tauhi mai ʻe he ʻOtuá maʻá e faʻahinga ko hono ngaahi kaumeʻá.
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá?
◻ Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá?
◻ ʻE malava fēfē ke ke ʻai ke fakamānako mo ʻaonga ʻa e lau Tohi Tapú?
◻ Ko e hā ʻoku kau ki hono “fakahāhā” ʻa hoʻo tuí? ʻOku ueʻi koe ke ke fai ia? Ko e hā hono ʻuhingá?
◻ Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi fakatahá ki he ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea ʻe malava fēfē ke ke maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá mei ai?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ko e kaumeʻa ʻo e ʻOtuá?
[Fakamatala ʻi he peesi 311]
ʻOku malava moʻoni ke u ofi ki he ʻOtuá?
[Fakamatala ʻi he peesi 312]
Ko e Tohi Tapú ko e tohi fakahā ia ʻa e ʻOtuá ki he tangatá. ʻOku tala mai ai ʻa e founga ʻo ʻetau hoko mai ki hení mo e feituʻu ʻoku tau huʻu ki aí
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 316, 317]
Ngaahi Fakatahá—Tokoni ʻi he Fakaofiofi ki he ʻOtuá
“Kuó u ʻilo ko e feohi vāofi mo e niʻihi ʻoku ʻofa kia Sihová ʻoku tokoni ia kiate au ke u nofo ofi kiate ia.” Ko e lea ia ʻa e finemui Naisīlia ʻe taha. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha ngaahi taimi feohi pehē ʻi honau Fale Fakatahaʻanga fakalotofonuá. (Hepelu 10:23-25) Ko e lau eni ʻa e taʻu 16 ko Anita: “ʻI he Fale Fakatahaʻangá, naʻá ku maʻu ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa moʻoni.”
Kae kehe, ko e ngaahi fakatahataha peheé ʻoku ʻikai ko e ngaahi fakataha fakafeohi pē. ʻOku ʻomai ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻangá ha polokalama ʻo e ako Tohi Tapu, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakataha fakauike ʻe nima. ʻOku lāulea ai ki he ngaahi kaveinga kehekehe: ko honau niʻihi ko e moʻui fakafāmilí, kikite Fakatohitapú, ʻulungāangá, tokāteliné mo e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Neongo ʻoku ʻikai ko ha faiʻanga faiva ia, ʻoku fakahoko ʻa e ngaahi fakataha peheé ʻi ha founga fakamānako. Ko e ngaahi malangá mo e ngaahi fetalanoaʻaki fakakulupú ʻoku faʻa hū ai ʻa e ngaahi fakaʻekeʻeke mo e ngaahi fakahāhā longomoʻui. ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻaupito ai ʻa e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí he kuó ne akoʻi ʻa e laui afe ke nau hoko ko e kau malanga ola lelei ki he kakaí.
Fēfē kapau ʻokú ke ʻosi maʻu ʻa e ngaahi fakatahá? Feinga ke maʻu mei ai ha ngaahi meʻa lahi ange. (1) Teuteu: “Kuó u fakamavaheʻi ʻa e ngaahi taimi pau ke ako ai ʻa e ngaahi tohi ʻoku mau ngāueʻaki ʻi he ngaahi fakatahá,” ko e lau ia ʻa Anita. ʻE faingofua ange ai heni ke ke (2) Kau ki ai: ʻI he tuʻunga ʻo e kei talavou ʻa Sīsuú, naʻá ne fanongo tokanga, ʻeke fehuʻi pea fai mo e ngaahi tali ʻi he taimi naʻe fai ai ʻa e lāulea ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi he temipalé. (Luke 2:46, 47) Te ke malava mo koe foki ke ‘ʻasili hoʻo fakatokanga ki he ngaahi meʻa kuo ongo mai,’ ʻo hiki ha ngaahi fakamatala ke tauhi ho ʻatamaí ʻi he meʻa ʻoku faí. (Hepelu 2:1) ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻa e fakamatala ʻa e kau fanongó, kau ʻi he talí.
Ko e toe fokotuʻu ʻaonga ʻe taha ke (3) Ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akó: Vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke akó mo e niʻihi kehé. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé ke ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akó ʻi hoʻo moʻuí, ʻo fai ha ngaahi liliu ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻoku fiemaʻu aí. Fakahaaʻi ʻoku ‘ngāue ʻiate koe’ ʻa e moʻoní.—1 Tesalonaika 2:13.
ʻAi ke muʻomuʻa ʻa e ngaahi fakatahá. Kapau ko hoʻo homueká ʻoku fuʻu lahi, feinga ke fai ia ki muʻa ʻi he fakatahá. “ʻOku ou saiʻia ke talanoa ʻi he tuku ʻa e fakatahá peá u nofo ke u toki ʻalu fakamuimui taha,” ko e lau ia ʻa e talavou ko Simeon. “Ka ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai haʻaku ngāue fakaakó, ʻoku ou mavahe leva ke fai ʻeku ngāué.” Kae kehe, ngāue pē koe ki ai, fai ʻa e meʻa te ke malavá ke ke maʻu tuʻumaʻu ai ʻa e ngaahi fakatahá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hoʻo tupu fakalaumālié.
[Fakatātā ʻi he peesi 315]
Ko hono lau ʻo e Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ia ki hono fakatupulekina ʻo e kaumeʻa mo e ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 318]
“ʻOku ou ʻilo ʻi he taimi pē ʻoku ʻi ai ai haʻaku palopalema ʻoku malava ke u hanga kia Sihova ki ha tataki pea te ne tokoniʻi au”