Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Tau Lotu Taʻetukú?
“Lotu taʻetuku. Fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pe.”—1 Tesalonaika 5:17, 18.
1, 2. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Taniela naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa e monū ʻo e lotú, pea ko e hā ʻa e ola naʻe fai ʻe he meʻa ko iá ki hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá?
KO E palōfita ko Tanielá naʻá ne angaʻaki ʻa e lotu tuʻo tolu ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho. Te ne tūʻulutui pē ʻi he matapā sioʻata ʻo hono loki ʻi ʻolungá, ʻa ia naʻe hanga ki he kolo ko Selusalemá, ʻo fai hake ai ʻene ngaahi lotú. (1 Tuʻi 8:46-49; Taniela 6:10) Naʻa mo e taimi naʻe tapui ai ʻe ha tuʻutuʻuni fakatuʻi ha lotu ki ha taha kehe tuku kehe ʻa Talaiasi, ʻa e Tuʻi Mītiá, naʻe ʻikai ha teki ʻe taha ia ʻa Taniela. Pe naʻe hoko ʻo fakatuʻutāmaki ai ki heʻene moʻuí pe ʻikai, ko e tangata faʻa lotu ko ení naʻe tautapa taʻetuku ia kia Sihova.
2 Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova kia Tanielá. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí ke tali ʻa e taha ʻo e ngaahi lotu ʻa Tanielá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e palōfitá ko e “ʻofeina lahi.” (Taniela 9:20-23) ʻI he kikite ʻa ʻIsikelí, naʻe lave ai ʻa Sihova kia Taniela ko e tangata māʻoniʻoni. (Isikeli 14:14, 20, PM) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe iku mahino ai ʻa e ngaahi lotu ʻa Tanielá ki ha vahaʻangatae vāofi mo hono ʻOtuá, ko ha foʻi moʻoni naʻe ʻiloʻi ʻo aʻu pē kia Talaiasi.—Taniela 6:16.
3. Hangē ko ia kuo fakahā ʻe ha hokosia ʻa ha misinale ʻe taha, ʻe lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonú?
3 Ko e lotu fai tuʻumaʻú ʻe lava ke ne toe tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi kakahá. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo Harold King, ko ha misinale ʻi Siaina naʻe tuʻutuʻuni ke tuku pilīsone tautea ʻi he taʻu ʻe nima. ʻI he fekauʻaki mo ʻene hokosiá, naʻe pehē ʻe Tokoua King: “Neongo naʻe fakamavaheʻi nai au mei hoku kaungā faʻahinga ʻo e tangatá, ka naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ke fakamavaheʻi au mei hoku ʻOtuá. . . . Ko ia, ʻi he lava noa ke sio mai ha taha pē ʻe fakalaka hake nai ʻi hoku kiʻi lokí, naʻá ku tūʻulutui ʻi hoku kiʻi lokí tuʻo tolu ʻi he ʻaho ʻo lotu leʻo-lahi, ʻi he manatuʻi maʻu ʻa Taniela, ʻa ia ʻoku lea ki ai ʻa e Tohitapú. . . . ʻOku hā ngali ko e ngaahi taimi peheé naʻe hanga ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo tataki hoku ʻatamaí ki he ngaahi meʻa ʻaonga tahá pea ʻomi kia au ha ongoʻi nonga. He mālohi fakalaumālie ē mo e nonga naʻe ʻomi ʻe he lotú kia aú!”
4. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e lotú te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
4 ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Lotu taʻetuku. Fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pe.” (1 Tesalonaika 5:17, 18) ʻI he vakai ki he akonaki ko ení, tau lāulea angé ki he ngaahi fehuʻi ko ení: Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga ki heʻetau ngaahi lotú? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fakaofiofi maʻu ai pē kia Sihová? Pea ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau taʻetaau ke lotu ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻetau ngaahi tōnounoú?
Langa Hake ʻa e Kaumeʻá Fakafou ʻi he Lotú
5. Ko e hā ʻa e tuʻunga kaumeʻa laulōtaha ʻoku hanga ʻe he lotú ʻo tokoniʻi kitautolu ke maʻú?
5 Te ke saiʻia ke fakakaukau mai ʻa Sihova kia koe ko hono kaumeʻa? Naʻá ne lea fekauʻaki mo e pēteliake ko ʻĒpalahamé ʻi he founga ko iá. (Aisea 41:8, NW; Semisi 2:23, NW) ʻOku fiemaʻu kitautolu ʻe Sihova ke tau fakatupulekina ʻa e faʻahinga vahaʻangatae ko iá mo ia. ʻOkú ne fakaafeʻi moʻoni kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia. (Semisi 4:8) ʻIkai ʻoku totonu ke hanga ʻe he fakaafe ko iá ʻo ʻai kitautolu ke tau fakakaukau lelei ki he tokonaki laulōtaha ʻo e lotú? He meʻa faingataʻa moʻoni ke maʻu mai ha ʻapoinimeni ke lea ki ha ʻōfisa fakapuleʻanga mahuʻinga, tuku kehe ange haʻate hoko ko hano kaumeʻa! Neongo ia, ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau fakaofiofi tauʻatāina ange kiate ia ʻi he lotu, ko fē pē ha taimi ʻoku tau loto pe fiemaʻu ke fai pehē aí. (Sāme 37:5) Ko ʻetau ngaahi lotu taʻetukú ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke maʻu ha tuʻunga kaumeʻa ofi mo Sihova.
6. Ko e hā ʻoku hanga ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻo akoʻi mai kia kitautolu fekauʻaki mo e fiemaʻu ke “lotu maʻu pē”?
6 Kae kehe, he lavangofua moʻoni ke tau taʻetokanga ki he lotú! Ko e feangainga pē mo e ngaahi tenge ʻo e moʻui fakaʻahó ʻe lava ke ne inumia lahi ʻetau tokangá ʻo ʻikai ai ke tau fai ha feinga ke lea ki he ʻOtuá. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau “lotu maʻu pē,” pea ko ia tonu naʻá ne fai ia. (Mātiu 26:41, NW) Neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻokú ne femoʻuekina maʻu pē mei he pongipongi ki he poʻuli, naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke talanoa ai ki heʻene Tamai fakahēvaní. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe tuʻu hake ai ʻa Sīsū “ofi ki he ʻaho, kae kei fakapoʻuli ʻaupito,” koeʻuhi ke lotu. (Maake 1:35) ʻI ha ngaahi taimi kehe, naʻá ne mavahe ai ki ha feituʻu maomaonganoa ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻahó koeʻuhi ke talanoa ai kia Sihova. (Mātiu 14:23) Naʻe vaheʻi maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e taimi ke lotu ai, pea ʻoku totonu ke pehē mo kitautolu.—1 Pita 2:21.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku totonu ke ueʻi ai kitautolu ke talanoa fakaʻaho ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní?
7 Ko e ngaahi mōmeniti feʻungamālie ki he lotu fakafoʻituituí ʻoku maʻu ia ʻi he taimi lahi ʻi he ʻaho taki taha ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalemá, fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahí, pea mo e fai ʻo ha ngaahi filí. (Efeso 6:18) ʻI heʻetau kumi ki he tataki ʻa e ʻOtuá ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo e moʻuí, ko hotau tuʻunga kaumeʻa mo iá ʻe tupulaki moʻoni ia. Kapau ʻe fehangahangai fakataha ha ongo kaumeʻa mo e ngaahi palopalemá, ʻikai ʻoku mālohi ange ai ʻa e haʻi ʻo hona kaumeʻá? (Palovepi 17:17) ʻOku pehē ʻene moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kia Sihova mo aʻusia ʻene tokoní.—2 Kalonikali 14:11.
8. Mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nehemaia, Sīsū, mo ʻAná, ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e lōloa ʻo ʻetau ngaahi lotu fakafoʻituituí?
8 He fiefia ē ʻoku lava ke tau maʻú he ʻoku ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ha fakangatangata ki he anga ʻo e lōloa pe anga ʻo e tuʻo lahi ʻe lava ke tau talanoa ai kiate ia ʻi he lotú! Naʻe puʻaki vave fakalongolongo ʻe Nehemaia ha lotu ki muʻa ke ne fai ha kole ki he tuʻi ʻo Pēsiá. (Nehemaia 2:4, 5) Naʻe toe ʻoatu ʻe Sīsū ha lotu nounou ʻi he taimi naʻá ne kole ai ke ʻoange kiate ia ʻe Sihova ha mālohi ke fokotuʻu hake ʻa Lāsalosí. (Sione 11:41, 42) Ko ʻAna, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne “hu ʻo fuoloa ʻi he ʻao ʻo Sihova” ʻi heʻene lilingi atu hono lotó kiate ia. (1 Samiuela 1:12, 15, 16) Ko ʻetau ngaahi lotu fakafoʻituituí ʻe lava pē ke nounou pe lōloa ʻo fakatatau ki he fiemaʻú mo e ngaahi tuʻungá.
9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻa e fakahīkihiki mo e fakamālō ki he meʻa kotoa ʻoku fai ʻe Sihova maʻatautolú?
9 Ko e ngaahi lotu lahi ʻi he Tohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia loloto ki he tuʻunga tāupeupe ʻo Sihová mo ʻene ngaahi ngāue fakaofó. (Ekisoto 15:1-19; 1 Kalonikali 16:7-36; Sāme 145) ʻI ha vīsone, ʻoku sio ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he kau mātuʻa ʻe toko 24—ʻa e fika fakakātoa ʻo e kau Kalisitiane paní ʻi honau tuʻunga fakahēvaní—ʻoku nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻo pehē: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: he ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.” (Fakahā 4:10, 11) Ko kitautolu foki ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ke tau fakahīkihikiʻi maʻu ai pē ʻa e Tokotaha-Fakatupú. He ongoʻi fiefia ē ka ko e ongo mātuʻá ʻi he taimi ʻoku fakamālō ange ai ʻena tamá mei hono lotó ki ha meʻa naʻá na fai maʻana! Ko e fakakaukau houngaʻia ki he ngaahi anga-lelei ʻa Sihová pea fakahaaʻi ha houngaʻia ongoʻi loloto ki he ngaahi meʻa ko iá ko ha founga lelei ia ke fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ngaahi lotú.
“Lotu Taʻetuku”—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
10. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻoku fakahoko ʻe he lotú ʻi hono fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?
10 Ko e lotu fai maʻu peé ʻoku fiemaʻu ia ki heʻetau tuí. Hili hono fakatātaaʻi ʻa e fiemaʻu ke “lotu maʻu pe, ʻo ʻoua naʻa fiu,” naʻe ʻeke ʻe Sīsū: “Ka hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata, te ne ʻilo koā ha kei tui pehē ʻi mamani?” (Luke 18:1-8) Ko e lotu mohu ʻuhinga mo ongoʻi lolotó ʻoku langa hake ai ʻa e tuí. ʻI he fakaʻau ke motuʻa ʻa e pēteliake ko ʻĒpalahamé pea teʻeki ke ne maʻu ha hakó, naʻá ne lea ki he ʻOtuá fekauʻaki mo e meʻa ko iá. ʻI ha tali, naʻe ʻuluaki kole ange ʻe Sihova kiate ia ke hanga hake ki he ngaahi langí pea lau ʻa e ngaahi fetuʻú, kapau te ne malava ke fai ia. Naʻe fakapapauʻi ange leva ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame: “ʻE pehe ho hako.” Ko e olá? Ko ʻĒpalahame “ne tui kia Sihova: pea ne lau ia maʻane maʻoniʻoni.” (Senesi 15:5, 6) Kapau te tau fakaava hotau lotó kia Sihova ʻi he lotu, tali ʻene ngaahi fakapapau mei he Tohitapú, pea talangofua kiate ia, te ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí.
11. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke feangainga mo e ngaahi palopalemá?
11 Ko e lotú ʻokú ne toe lava ke tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá. ʻOku fakamafasia ʻetau moʻui fakaʻahó mo faingataʻa ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku tau fehangahangai mo iá? ʻOku tala kia kitautolu ʻe he Tohitapú: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” (Sāme 55:22) ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi fili faingataʻá, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Naʻá ne fakamoleki ha pō kakato ʻi he lotu fakafoʻituituí ki muʻa ke ne fakanofo ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12. (Luke 6:12-16) Pea ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻe lotu mālohi lahi ai ʻa Sīsū “ʻo hoko ʻene tautaʻa ʻo hange ko e ngaahi tulutā taʻataʻa, ʻo vangana ki he kelekele.” (Luke 22:44) Ko e olá? “Naʻe tali lelei ia ko e meʻa ʻi heʻene manavahē fakaʻotuá.” (Hepelu 5:7, NW) Ko ʻetau ngaahi lotu faivelenga mo taʻetukú ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fekuki ai mo e ngaahi tuʻunga fakatupu mafasiá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá.
12. ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he founga ʻo e lotú ʻo fakatātaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Sihova ʻia kitautolú?
12 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova fou ʻi he lotú, he ko iá te ne ʻunuʻunu ofi mai ai kia kitautolu. (Semisi 4:8) ʻI heʻetau fakaava hotau lotó kia Sihova ʻi he lotú, ʻikai ʻoku tau ongoʻi ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻú mo tokanga anga-ʻofa mai kia kitautolu? ʻOku tau hokosia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga mātuʻaki fakafoʻituitui. Kuo teʻeki ai ke vaheʻi ʻe Sihova ia ki ha taha kehe ʻa e fatongia ko ia ʻo e fanongo ki he lotu taki taha kotoa pē ʻoku fakahanga kiate ia ʻe heʻene kau sevānití ʻi hono tuʻunga ko ʻenau Tamai fakahēvaní. (Sāme 66:19, 20; Luke 11:2) Pea ʻokú ne fakaafeʻi mai kitautolu ke ‘li atu ā hono kotoa ʻo ʻetau lotomoʻuá ki he ʻEne ʻAfió; he ʻokú ne mamahiʻi kitautolu.’—1 Pita 5:6, 7.
13, 14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke lotu taʻetuku aí?
13 ʻE lava ʻe he lotú ke ne fakahūhū kia kitautolu ʻa e faivelenga lahi ange ki he ngāue fakafaifekau ki he kakaí pea fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻai nai ai ʻe he loto-noá pe fakafepakí ke tau ongoʻi hangē ka tau ka foʻí. (Ngāue 4:23-31) ʻE toe lava ʻe he lotú ke maluʻi kitautolu mei he “ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.” (Efeso 6:11, 17, 18) ʻI he fāinga ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi fakaʻahó, ʻe lava ke tau kole tuʻumaʻu ki he ʻOtuá ke ne fakaivia kitautolu. Ko e sīpinga lotu ʻa Sīsuú ʻoku kau ai ʻa e kole ke hanga ʻe Sihova ʻo ‘fakahaofi kitautolu mei he Filí,’ ʻa Sētane ko e Tēvoló.—Mātiu 6:13.
14 Kapau te tau hokohoko atu ke lotu ki ha tokoni ʻi hono mapuleʻi ʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá, te tau aʻusia ai ʻa e toʻukupu tokoni ʻo Sihová. ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau ko ení: “Ko e ʻOtua ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea, pea ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.” (1 Kolinito 10:13) Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne aʻusia tonu ʻa e tokanga fakaivimālohi ʻa Sihová ʻi ha ngaahi tuʻunga lahi kehekehe. “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au,” ko ʻene leá ia.—Filipai 4:13; 2 Kolinito 11:23-29.
Kītaki ʻi he Lotú Neongo ʻa e Ngaahi Tōnounoú
15. Ko e hā ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku tōnounou ai hotau ʻulungāngá mei he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá?
15 Ke tali lelei ʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke ʻoua te tau siʻaki ʻa e akonaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tau kole ki ai, ʻoku tau maʻu meiate ia,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné, “koeʻuhi ʻoku tau tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, pea ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ne hohóʻia ai.” (1 Sione 3:22) Ko ia, ko e hā nai ʻe hokó ʻi he taimi ʻe tōnounou ai hotau ʻulungāngá mei he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻá na toitoi hili ʻa ʻena faiangahala ʻi he ngoue ko ʻĪtení. Ko kitautolu foki te tau ongoʻi hehema nai ke toitoi “mei he ao o Jihova” pea tuku ʻetau lotú. (Senesi 3:8, PM) “Kuó u fakatokangaʻi ʻoku meimei ko e ʻuluaki sitepu hala maʻu pē ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau ʻauhia meia Sihova mo ʻene kautahá ko e tuku ʻenau lotú,” ko e fakamatala ia ʻa Klaus, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki taukei. (Hepelu 2:1) Ko e tuʻunga eni naʻe ʻi ai ʻa José Ángel. ʻOkú ne pehē: “ʻI he meimei taʻu ʻe valu, naʻe tātātaha ke u lotu ai kia Sihova. Naʻá ku ongoʻi taʻetaau ke talanoa kiate ia, neongo naʻá ku kei fakakaukau pē kiate ia ko ʻeku Tamai fakahēvani.”
16, 17. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lotu maʻu peé ke tau ikuʻi ʻa e vaivai fakalaumālié.
16 ʻE ongoʻi taʻetaau nai ha niʻihi ʻo kitautolu ke lotu koeʻuhí ko e vaivai fakalaumālié pe koeʻuhi kuo tau tō ki ha faihala. Ka ko e taimi tonu eni ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau ngāueʻaongaʻaki kakato ʻa e tokonaki ʻo e lotú. Naʻe hola ʻa Siona mei hono vāhenga-ngāué. Ka ‘naʻe tangi ʻa Siona ʻi heʻene mamahí kia Sihova, pea naʻá ne fanongoa; mei loto hetesi naʻe tautapa ʻa Siona, pea naʻe ongona ʻe Sihova ʻene leá.’ (Siona 2:2) Naʻe lotu ʻa Siona, ne tali ʻe Sihova ʻene lotú, pea naʻe ake fakalaumālie ʻa Siona.
17 Naʻe toe lotu tōtōivi ʻa José Ángel ki ha tokoni. ʻOkú ne manatuʻi: “Naʻá ku fakaava hoku lotó peá u kōlenga ki he ʻOtuá ki heʻene fakamolemolé. Pea naʻá ne tokoniʻi moʻoni au. ʻOku ʻikai te u fakakaukau ne u mei toe foki ki he moʻoní ka ne taʻeʻoua ʻa e tokoni ʻa e lotú. ʻOku ou lotu maʻu pē he taimí ni ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku ou fakatuʻotuʻa maʻu pē ki he ngaahi taimi ko ení.” ʻOku totonu ke tau ongoʻi tauʻatāina maʻu pē ke talanoa hangatonu ki he ʻOtuá fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fehālaakí pea kole anga-fakatōkilalo ki heʻene fakamolemolé. ʻI he taimi naʻe vete ai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa ʻene ngaahi lākahalá, naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi angahalá. (Sāme 32:3-5) ʻOku loto ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu, ʻikai ke fakahalaiaʻi kitautolu. (1 Sione 3:19, 20) Pea ko e ngaahi lotu ʻa e kau tangata matuʻotuʻa ʻo e fakatahaʻangá ʻe lava ke ne tokoniʻi fakalaumālie kitautolu, he ko e ngaahi kole peheé ʻoku “ʻaonga lahi.”—Semisi 5:13-16.
18. Ko e hā ʻa e falala ʻe lava ke maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá tatau ai pē pe ko e hā nai hono lahi kuo nau ʻalu hē ai?
18 Ko hai ia ha tamai te ne talitekeʻi ha foha ʻa ia ʻokú ne hanga anga-fakatōkilalo kiate ia ki ha tokoni mo ha faleʻi hili haʻane fai ha fehālaaki? Ko e pealapeli ʻo e foha maumau koloá ʻoku fakahaaʻi ai neongo pe ko e hā nai hono lahi ʻo haʻatau ʻalu hē, ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau foki ai kiate iá. (Luke 15:21, 22, 32) ʻOku ekinaki ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku faihalá ke nau ui kiate ia, he ʻoku “lolahi ʻene fakamolemole.” (Aisea 55:6, 7) Neongo naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi angahala mamafa, naʻá ne ui kia Sihova, ʻo pehē: “Fanongo, Elohimi, ki heʻeku lotu; pea ʻoua te ke hanga kehe mei heʻeku ngaahi hu.” Naʻá ne toe pehē: “Efiafi, pongipongi, mo hoʻatā, ʻoku ou tala ʻeku mamahi, mo toʻe tangi; pea kuo ongo atu [Sihova] ʻeku lea ki ai.” (Sāme 55:1, 17) He meʻa fakafiemālie lahi ē!
19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau fakaʻosiʻaki ko e ngaahi lotu ʻoku hā ngali taʻetalí ko e fakamoʻoni ia ʻo e taʻehōifua ki ai ʻa e ʻOtuá?
19 Fēfē kapau ʻoku ʻikai tali vave mai ʻetau kolé? Kuo pau leva ke tau fakapapauʻi ko ʻetau kolé ʻoku fehoanaki ia mo e finangalo ʻo Sihová pea ʻoku fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsuú. (Sione 16:23; 1 Sione 5:14) Naʻe lave ʻa e ākonga ko Sēmisí ki ha kau Kalisitiane ʻa ia ko ʻenau ngaahi lotú naʻe kei taʻetali mai pē koeʻuhí naʻa nau “kole kovi.” (Semisi 4:3) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai totonu ke tau vave ke fakaʻosiʻaki ʻo pehē ko e ngaahi lotu ʻoku hā ngali taʻetalí ko e fakamoʻoni maʻu pē ia ʻo e taʻehōifua ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaʻatā nai ʻe Sihova ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kau lotu faitōnungá ke nau hanganaki lotu ʻi ha taimi fekauʻaki mo ha meʻa ki muʻa ke hoko ʻo hā mahino mai ʻa ʻene talí. “Hanganaki kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Mātiu 7:7, NW) Mei hení, ʻoku fiemaʻu ke tau “kītaki ʻi he lotú.”—Loma 12:12, NW.
Lotu Maʻu Pē
20, 21. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau lotu taʻetuku ʻi he “kuonga fakamui” ko ení? (e) Ko e hā te tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi fakaʻaho ai ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofa ʻa Sihová?
20 Ko e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi palopalemá ʻoku fakautuutu ia ʻi he “kuonga fakamui” ko ení, ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e “ngaahi taimi faingataʻa.” (2 Timote 3:1) Pea ko e ngaahi ʻahiʻahí ʻe lavangofua ke ne nofoʻia hotau ʻatamaí. Kae kehe, ko ʻetau lotu taʻetukú, te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻetau moʻuí ʻi ha ʻalunga fakalaumālie neongo ʻa e ngaahi palopalema, ngaahi ʻahiʻahi, mo e loto-siʻi ʻoku hoko taʻetuku maí. Ko ʻetau ngaahi lotu fakaʻaho kia Sihová ʻe lava ke tokonaki mai ai ʻa e tokoni mātuʻaki mahuʻinga ʻoku tau fiemaʻú.
21 Ko Sihova, ʻa e “tali lotu,” ʻoku ʻikai ʻaupito te ne fuʻu femoʻuekina ke fanongo mai kia kitautolu. (Sāme 65:2) ʻAi ke ʻoua ʻaupito te tau fuʻu femoʻuekina ke talanoa kiate ia. Ko hotau tuʻunga kaumeʻa mo e ʻOtuá ko e koloa mahuʻinga taha ia ʻoku tau maʻú. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakamaʻamaʻaʻi ia. “Koia ke tau haʻu malohi ai ki he afioaga oe aloofa, koeuhi ke tau maʻu ae aloofa, bea ilo moe foaki ofa, ke tokoni mai i he aho e aoga ai.”—Hepelu 4:16, PM.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku tau ako mei he palōfita ko Tanielá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e lotú?
• ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohi hotau tuʻunga kaumeʻa mo Sihová?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu taʻetukú?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻe taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi ongoʻi taʻetāú mei he lotu kia Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻe puʻaki fakalongolongo ʻe Nehemaia ha lotu nounou ki muʻa ke ne lea ki he tuʻí
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko ʻAna naʻá ne “hu ʻo fuoloa ʻi he ʻao ʻo Sihova”
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Naʻe lotu ʻa Sīsū he pō kakato ki muʻa ke ne fakanofo ʻa ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Ko e ngaahi faingamālie ki he lotú ʻoku hoko ia ʻi he kotoa ʻo e ʻahó