LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lr vahe 34 p. 177-181
  • Ko e Hā ʻE Hokó Kapau Te Ta Mate?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻE Hokó Kapau Te Ta Mate?
  • Ako mei he Faiako Lahí
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻOku Hoko ʻi he Maté?
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Fokotuʻu Hake ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • ʻUhinga Naʻe ʻIkai Fakavave Ai ʻa Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Ko e ʻAmanaki Moʻoni ki he Faʻahinga ʻOkú Ke ʻOfa Ai Kuo Nau Maté
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ako mei he Faiako Lahí
lr vahe 34 p. 177-181

VAHE 34

Ko e Hā ʻE Hokó Kapau Te Ta Mate?

HANGĒ nai ko ia ʻokú ke ʻiloʻí, ʻoku tupu ʻo motuʻa, hoko ʻo puke pea mate ʻa e kakaí he ʻahó ni. Naʻa mo e fānau ʻe niʻihi ʻoku nau mate. ʻOku totonu ke ke ilifia ʻi he maté pe ko ha taha pē kuo mate?— ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku hokó kapau te ta mate?—

Sai, ʻoku ʻikai ha taha ʻe moʻui he ʻahó ni naʻe mate pea kuo toe moʻui mai ke ne tala mai kia kitaua ʻa e meʻa ko iá. Ka ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsū, ko e Faiako Lahí, naʻe ʻi ai ha tangata pehē. ʻE lava ke ta ako ʻo kau ki he meʻa ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻoku maté ʻaki ʻa e lautohi ʻo fekauʻaki mo ia. Ko e tangatá ko ha kaumeʻa ia ʻo Sīsū pea naʻe nofo ʻi Pētani, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi naʻe ʻikai ke mamaʻo mei Selusalema. Ko hono hingoá ko Lāsalosi, pea naʻe ʻi ai hono ongo tuofāfine, ko hona hingoá ko Māʻata mo Mele. Ta sio angé ki he meʻa ʻoku pehē ʻe he Tohitapú naʻe hokó.

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻoku hoko ʻo puke lahi ʻa Lāsalosi. ʻI he taimi ko iá, ʻoku ʻi ha feituʻu mamaʻo ai ʻa Sīsū ia. Ko ia ai, ʻoku fekau ʻe Māʻata mo Mele ha tokotaha talafekau ke ʻalu ʻo tala kia Sīsū ko hona tuongaʻané, ʻa Lāsalosi, ʻoku puke. ʻOkú na fai eni koeʻuhí ʻokú na ʻilo ʻe malava ke haʻu ʻa Sīsū ʻo ʻai ke sai hona tuongaʻané. ʻOku ʻikai ko ha toketā ʻa Sīsū, ka ʻokú ne maʻu ha mālohi mei he ʻOtuá ko ia ʻokú ne lava ai ʻo fakamoʻui ʻa e faʻahinga mahaki kotoa pē.—Mātiu 15:​30, 31.

Neongo ia, ki muʻa ke ʻalu ʻa Sīsū ʻo sio kia Lāsalosí, ʻoku hoko ʻo puke lahi ʻaupito ʻa Lāsalosi ʻo ne mate. Ka ʻoku tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ko Lāsalosí ʻoku mohe pea te Ne ʻalu ke fafangu hake ia. ʻOku ʻikai ke mahino ki he kau ākongá ʻa e ʻuhinga ʻa Sīsuú. Ko ia, ʻoku fakahā mahino ange ʻe Sīsū: “Kuo mate ʻa Lāsalosi.” Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he meʻá ni ʻo fekauʻaki mo e maté?— ʻIo, ʻoku hangē ia ha mohe-maʻú. Ko ha mohe ia ʻoku mātuʻaki maʻu ʻo aʻu ai ʻo ʻikai misi ʻa e tokotahá.

ʻOku haʻu eni ʻa Sīsū ke ʻaʻahi kia Māʻata mo Mele. Naʻe ʻosi aʻu atu ki ai mo e ngaahi kaumeʻa tokolahi ʻo e fāmilí. Naʻa nau haʻu ke fakafiemālieʻi ʻa e ongo tuofāfiné he kuo mate ʻa hona tuongaʻané. ʻI he fanongo ʻa Māʻata ʻoku haʻu ʻa Sīsuú, ʻokú ne ʻalu ke fakafetaulaki kiate ia. ʻOku toe ʻalu atu foki mo Mele ke sio kia Sīsū. ʻOkú ne loto-mamahi ʻaupito mo ne tangi, pea ʻokú ne tō ʻi hono vaʻé. Ko e ngaahi kaumeʻa kehe naʻa nau muimui mai ʻia Melé ʻoku nau tangi foki mo kinautolu.

ʻOku ʻeke ʻe he Faiako Lahí pe ko fē ʻa e feituʻu naʻa nau tuku ai ʻa Lāsalosí. ʻI he meʻa ko iá, ʻoku taki atu ʻe he kakaí ʻa Sīsū ki he ʻana naʻe tanu ai ʻa Lāsalosí. ʻI he sio ʻa Sīsū ki he tangi kotoa ʻa e kakaí, ʻoku kamata ke ne tangi foki mo ia. ʻOkú ne ʻilo ʻa e fakamamahi ko ia ʻo e mole ʻa ha ʻofaʻanga ʻi he maté.

ʻOku ʻi ai ha maka ʻi muʻa ʻi he ʻaná, ko ia ʻoku pehē ʻe Sīsū: “Toʻo ʻa e maka.” Te nau fai ia?— ʻOku ʻikai ke tui ʻa Māʻata ko ha fakakaukau lelei ia. ʻOkú ne pehē: “ʻEiki, kuo namuhāhā; he ko hono ʻaho fa mālō ʻeni.”

Ka ʻoku pehē ʻe Sīsū kiate ia: “ʻIkai naʻa ku tala atu, kapau te ke tui, te ke mamata ki he langilangi ʻo e ʻOtua?” ʻOku ʻuhinga ʻa Sīsuú ʻe sio ʻa Māʻata ʻi ha meʻa ʻe ʻomai ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá. Ko e hā ʻoku teu ke fai ʻe Sīsuú? ʻI hono toʻo ʻa e maká, ʻoku lotu leʻo-lahi ʻa Sīsū kia Sihova. Hili iá, ʻoku lea leʻo-lahi leva ʻa Sīsū: “Lasalosi, tuʻu mai kituʻa.” Te ne hū mai ki tuʻa? Te ne lava?—

Sai, ʻe lava ke ke fafangu ha taha ʻoku mohe?— ʻIo, kapau te ke ui leʻo-lahi, te ne ʻā hake. Ka ʻe lava ke ke fafangu ha taha ʻoku mohe ʻi he maté?— ʻIkai. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e leʻo-lahi ʻo hoʻo uí, ko e tokotaha ʻoku maté ʻe ʻikai te ne fanongo mai. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ke fai pe ko au pe ko ha taha pē ʻi he māmaní he ʻahó ni ke fafangu ai ʻa e maté.

Ui ‘e Sīsū ‘a Lāsalosi, peá ne toe mo‘ui ‘o ne hū mai ki tu‘a mei he ‘aná

Ko e hā kuo fai ʻe Sīsū maʻa Lāsalosí?

Ka ʻoku kehe ʻa Sīsū ia. ʻOku ʻi ai hono mālohi makehe mei he ʻOtuá. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku ui ai ʻe Sīsū ʻa Lāsalosí, ʻoku hoko ha meʻa fakaʻohovale. Ko e tangata naʻe mate ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe faá ʻoku hū mai mei he ʻaná! ʻOku toe moʻui ia! ʻOku toe malava ke ne mānava mo luelue pea mo lea! ʻIo, ʻoku fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi mei he maté.—Sione 11:​1-44.

Sai, fakakaukau angé ki aí: Ko e hā naʻe hoko kia Lāsalosi ʻi heʻene maté? Naʻe ʻi ai hano konga—ha soulu pe ko ha laumālie—naʻe mavahe mei hono sinó pea ʻalu ʻo nofo ʻi ha feituʻu kehe? Naʻe ʻalu ʻa e soulu ʻo Lāsalosí ki hēvani? Naʻá ne moʻui ai ʻi ʻolunga ʻi he ʻaho ʻe fā fakataha mo e ʻOtuá mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní?—

ʻIkai, naʻe ʻikai ke pehē. Manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku mohe ʻa Lāsalosi. ʻOku fēfē ʻa e taimi ʻokú ke mohe aí? ʻI he taimi ʻoku maʻu ʻaupito ai ʻa hoʻo mohé, ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku hoko takatakai ʻia koé, ʻikai ko ia?— Pea ʻi hoʻo ʻā haké, ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻa e fuoloa ʻo hoʻo mohé kae ʻoua kuó ke sio ki ha uasi.

ʻOku pehē pē ʻa e kakai maté. ʻOku ʻikai te nau ʻilo ha meʻa. ʻOku ʻikai te nau ongoʻi ha meʻa. Pea ʻoku ʻikai lava ke nau fai ha meʻa. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Lāsalosi ʻi he taimi naʻe mate aí. Ko e maté ʻoku hangē ia ha mohe-maʻú ʻa ia ʻoku ʻikai toe manatuʻi ai ʻe ha taha ha meʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.”—Koheleti 9:​5, 10.

‘Anga‘anga ‘o Lāsalosí ‘i he loto ‘aná

Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo Lāsalosí ʻi he taimi naʻe mate aí?

Toe fakakaukau foki ki he meʻá ni: Kapau naʻe ʻi hēvani ʻa Lāsalosi ʻi he foʻi ʻaho ʻe fā ko iá, ʻikai naʻá ne mei leaʻaki ha meʻa ʻo fekauʻaki mo ia?— Pea kapau naʻá ne ʻi hēvani, naʻe mei ʻai ʻe Sīsū ke ne foki hifo mei he feituʻu fakaʻofoʻofa ko iá ki he māmaní?— ʻIkai ʻaupito!

Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he kakai tokolahi ʻokú ta maʻu ha soulu, pea ʻoku nau pehē ʻoku moʻui atu pē ʻa e soulú ʻi he hili ʻa e mate ʻa e sinó. ʻOku nau pehē ko e soulu ʻo Lāsalosí naʻe moʻui atu ʻi ha feituʻu. Ka ʻoku ʻikai ke leaʻaki ʻe he Tohitapú ha meʻa pehē. ʻOku pehē ai naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki tangata ko ʻĀtamá “ko ha soulu moʻui.” Ko ʻĀtamá ko ha soulu. ʻOku toe pehē ʻe he Tohitapú ʻi he taimi naʻe faiangahala ai ʻa ʻĀtamá, naʻá ne mate. Naʻá ne hoko ko ha “soulu mate,” pea naʻá ne foki ki he efu ʻa ia naʻe ngaohi ia mei aí. ʻOku toe pehē ʻe he Tohitapú naʻe maʻu tukufakaholo ʻe he fānau kotoa ʻa ʻĀtamá ʻa e angahalá mo e maté foki.—Senesi 2:⁠7, NW; 3:​17-19; Nomipa 6:​6, NW; Loma 5:⁠12.

ʻOku hā mahino leva, ʻoku ʻikai te ta maʻu ha soulu ʻoku mavahe mei hota sinó. Ko kitaua taki taha ko ha soulu. Pea koeʻuhi naʻe maʻu tukufakaholo ʻe he kakaí ʻa e angahalá mei he ʻuluaki tangata ko ʻĀtamá, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: ‘Ko e soulu ʻoku faiangahalá ʻe mate.’—Isikeli 18:⁠4, NW.

Fānau ‘i ha fa‘itoka

Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha ʻuhinga ke ilifia ki he kau maté?

Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau ilifia ki he kau maté. ʻE ʻikai te nau ʻalu ʻo ofi ʻi ha faʻitoka koeʻuhí ʻoku nau fakakaukau ʻoku ʻi ai ha soulu ʻo e kau maté ʻoku mavahe mei honau sinó ʻa ia ʻe lava ke ne fakamamahiʻi ʻa e kau moʻuí. Ka ʻe lava ʻe ha tokotaha kuo mate ke ne fakamamahiʻi ha taha ʻoku moʻui?— ʻIkai, ʻoku ʻikai te ne lava.

ʻOku aʻu ʻo tui ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku malava ke toe foki mai ʻa e kau maté ko e ngaahi laumālie ke ʻaʻahi ki he kau moʻuí. Ko ia, ʻoku nau tuku ha meʻakai maʻá e kau maté. Ka ko e kakai ʻoku nau fai ʻa e meʻa ko iá ʻoku ʻikai te nau tui moʻoni ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e kau maté. Kapau ʻokú ta tui ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá, ʻe ʻikai te ta ilifia ki he kau maté. Pea kapau ʻokú ta houngaʻia moʻoni ʻi he ʻOtuá koeʻuhi ko e moʻuí, te ta fakahā ia ʻaki hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleiʻia ai ʻa e ʻOtuá.

Ka te ke fifili nai: ‘ʻE toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e fānau kuo maté ke nau moʻui? ʻOkú ne loto moʻoni ki ai?’ Te ta talanoa ki ai ʻi he talanoa hoko maí.

Ta toe lau angé ʻi he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté, ʻi he Sāme 115:17; 146:​3, 4; mo e Selemaia 2:⁠34.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share