AKOʻI HOʻO FĀNAÚ
ʻUhinga Naʻe ʻIkai Fakavave Ai ʻa Sīsuú
NAʻE ʻilo ʻe Sīsū ʻoku puke lahi ʻa hono kaumeʻa lelei ko Lāsalosí. Naʻe ʻi ai ha talafekau meia Mele mo Māʻata, ʻa e ongo tuofāfine ʻo Lāsalosí, ʻa ia naʻá ne ʻoatu ha ongoongo kia Sīsū. Ko e talafekaú naʻá ne haʻu mei Pētani, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Lāsalosi mo hono ongo tuofāfiné. ʻOku tui ʻa e ongo tuofāfiné ʻe lava ʻe Sīsū ʻo fakamoʻui hona tuongaʻané, neongo ʻena nofo mamaʻo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Vaitafe Sioataní. ʻOkú na ʻiloʻi kuó ne ʻosi fakamoʻui ki muʻa ha kakai ʻo fai ia mei ha feituʻu mamaʻo.—Mātiu 8:5-13; Sione 11:1-3.
ʻI he aʻu ʻa e talafekaú kia Sīsū ʻo ne tala ange ki ai ʻa e ongoongo fakamamahí, ʻoku ʻikai ke fai leva ʻe Sīsū ha meʻa fekauʻaki mo ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa ne kei nofo pe ʻi he potu naʻa ne ʻi ai, ʻo ʻaho ua.” (Sione 11:6) ʻOkú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke fakavave ai ʻa Sīsū ke tokoniʻi ʻa Lāsalosí?—a Tau lāulea angé fekauʻaki mo e meʻá ni.
ʻOku ʻiloʻi ʻe Sīsū kuo mate ʻa Lāsalosí koeʻuhi ko haʻane puke. Ko ia ai, ʻokú ne tala ki heʻene kau ʻapositoló: “Tau toe ō ki Siutea.” ʻOku nau taʻeloto ʻo pehē: “Naʻe toki feinga ʻe haʻa Siu ke tolongi koe; pea ko hoʻo toe ʻalu koā ki ai?” ʻOku fakamatala ʻa Sīsū: “Ko siʻota kaumeʻa ko Lasalosi kuo mohe; ka ko ʻeku ʻalu ni ke u fafangu ia.”
“ʻEiki, kapau kuo ne mohe,” ko e tali ia ʻa e kau ʻapositoló “te ne moʻui.” ʻOku fakamatalaʻi leva ʻe Sīsū: “Kuo pekia ʻa Lasalosi.” ʻOkú ne leaʻaki leva ʻa e meʻa kuo pau pē naʻe fakaʻohovale kia kinautolu: “ʻOku ou fiefia ʻi he ʻikai te u ʻi ai . . . Ka tau ō pe kiate ia.”
ʻOku lea loto-toʻa mai ʻa Tōmasi: ‘Tau ō, ke tau mate mo Sīsū.’ ʻOku ʻilo ʻe Tōmasi ʻe toe feinga ʻa e ngaahi filí ke tāmateʻi ʻa Sīsū, pea ʻe tāmateʻi foki nai ai mo e kau ʻapositoló. Ka ʻoku nau ʻalu kotoa pē. Hili ʻa e ʻaho ʻe ua nai, ʻoku nau aʻu ki Pētani, ʻa e kolo tupuʻanga ʻo Lāsalosí. ʻOku fakafuofua ki he maile ʻe ua mei Selusalema.—Sione 11:7-18.
ʻOkú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku fiefia ai ʻa Sīsū ʻi he ʻikai te ne aʻu tōmuʻa ki aí?— Sai, naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e kakai kehe ki muʻa, ka ko e faʻahinga tāutaha ko iá naʻa nau mate ʻi ha ngaahi houa siʻi pē pea toki fakamoʻui kinautolu ʻe Sīsuú. (Luke 7:11-17, 22; 8:49-56) Neongo ia, ko e sino ʻo Lāsalosí kuo ʻi he fonualotó ia ʻi ha ngaahi ʻaho. ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fehuʻia ʻokú ne mate moʻoni!
ʻI he fanongo ʻa e tuofefine ʻo Lāsalosi ko Māʻatá ʻoku fakaofi mai ʻa Sīsū ki Pētaní, ʻokú ne lele atu leva ke fakafetaulaki kiate ia. “ʻEiki, ka ne ke ʻi heni pehē ne ʻikai pekia hoku tuongaʻane,” ko ʻene leá ia. “ʻE toetuʻu ho tuongaʻane,” ko e fakapapau ange ia ʻa Sīsuú. ʻOku lele ʻa Māʻata ʻo foki ʻo tala fakafufū ki hono tokouá, ʻa Mele: “Kuo meʻa mai ʻa e Tangataʻeiki, pea ʻoku ne fiemaʻu koe.”
ʻOku mavahe leva ʻa Mele ʻo ʻalu kia Sīsū. Ka neongo ia, ʻoku fakakaukau ʻa e fuʻu kakaí ʻokú ne ʻalu ki he fonualotó, ko ia ʻoku nau muimui atu ai. ʻI he vakai atu ʻa Sīsū kia Mele mo e fuʻu kakaí ʻoku nau tangí, ʻokú ne toe “tutulu” foki ai mo ia. Taimi nounou pē mei ai ʻoku nau aʻu atu leva ki he fonualotó, ʻa ia ʻoku tāpuniʻaki ha fuʻu maka. ʻOku fekau atu ʻe Sīsū: “Toʻo ʻa e maka.” Ka ʻoku taʻeloto ʻa Māʻata, ʻo ne pehē: “ʻEiki, kuo namuhāhā; he ko hono ʻaho fa mālō ʻeni.”
ʻOku talangofua ʻa e kakaí kia Sīsū ʻo nau toʻo ʻa e maká. ʻOkú ne lotu leva ʻo tomuʻa fakamālō ki he ʻOtuá koeʻuhi ko e mālohi ʻokú ne ʻilo ʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ke fokotuʻu hake ʻaki ʻa Lāsalosí. ʻOku kalanga leva ʻa Sīsū ʻo “leʻo lahi: Lasalosi, tuʻu mai kituʻa.” Pea hū mai ki tuʻa ʻa Lāsalosi, “kuo haʻi ʻaki ʻa e ngaahi noʻo.” Ko ia ʻoku fekauʻi ʻe Sīsū: “Vete ia, pea tukuange ke ne ʻalu.”—Sione 11:19-44.
ʻE lava ke ke mahinoʻi he taimí ni ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke fakavave ai ʻa Sīsuú?— Naʻá ne ʻilo ʻi heʻene tatalí ʻe lava ai ke ne ʻoatu ha fakamoʻoni lelei ange fekauʻaki mo ʻene Tamaí, ʻa Sihova. Pea koeʻuhi naʻá ne fili ʻa e taimi lelei tahá, naʻe hoko ai ʻa e tokolahi ʻo tui ki he ʻOtuá. (Sione 11:45) ʻE lava ke ke sio ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sisuú?—
Ko koe foki ʻoku lava ke ke fili ha taimi lelei ke fai ai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaofo kuo fai ʻe he ʻOtuá pea mo ia ʻe toki fakahokó. Mahalo ʻe lava ke ke lea ki he kaungāakó pe ki hoʻo kau faiakó fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni. Naʻa mo e lolotonga ʻo e kalasí, kuo ngāueʻaki ʻe he kau talavou ʻe niʻihi ʻa e faingamālié ke talanoa ai fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻe ʻomai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko hono moʻoní, heʻikai lava ke ke fokotuʻu hake ʻa e maté, ka ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ʻa ia ʻokú ne lava pea te ne fakafoki mai ki he moʻuí ʻa hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kapau ʻokú ke lautohi mo ha kiʻi tama, ko e kohí ʻoku ʻoatu ai ha fakamanatu ke kiʻi mālōlō pea fakaʻaiʻai ʻa e kiʻi tamá ke ne ʻomai ʻene fakakaukaú.
NGAAHI FEHUʻI:
▪ Ko e hā ʻoku ʻikai fakavave ai ʻa Sīsū ke ʻalu ʻo tokoniʻi ʻa Lāsalosí?
▪ Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe Tōmasi: ‘Tau ō, ke tau mate mo Sīsū’?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e malava ʻe Sīsū ʻo fokotuʻu hake ʻa Lāsalosí?
▪ Ko e hā ʻe lava ke ke faí ke fakahaaʻi ai kuó ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
[Fakatātā ʻi he peesi 15]