VAHE 17
Nofo Ofi ki he Kautaha ʻa Sihová
NAʻE tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēm. 4:8) ʻIo, ʻoku ʻikai fuʻu māʻolunga pe fuʻu mamaʻo ʻa Sihova ke fanongo mai ki heʻetau lea ange kiate iá, neongo ʻetau taʻehaohaoá. (Ngā. 17:27) ʻE lava fēfē ke tau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá? ʻE lava ke tau fai eni ʻaki hono fokotuʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e lotu fakamātoato. (Saame 39:12) ʻE lava ke tau toe fakatupulekina ʻa e fekoekoeʻi mo e ʻOtuá ʻaki hono ako maʻu pē ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ko ʻene ngaahi taumuʻá, mo e meʻa ʻokú ne finangalo mai kiate kitautolú. (2 Tīm. 3:16, 17) ʻI heʻene peheé, ʻoku tau ako ai ke ʻofa kiate ia mo fakatupulekina ha manavahē totonu ke taʻefakahōifua kiate ia.—Saame 25:14.
2 Kae kehe, ko e vāofi mo Sihová, ʻoku toki malava pē ia fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū. (Sione 17:3; Loma 5:10) Heʻikai ha tangata ʻe lava ke ne ʻomi kia kitautolu ha fakamaama lelei ange ki he fakakaukau ʻa Sihová ka ko Sīsū. Naʻá ne mātuʻaki kaumeʻa fekoekoeʻi mo ʻene Tamaí ʻo lava ai ke ne pehē: “ʻOku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e ʻAló tuku kehe pē ʻa e Tamaí, pea ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi ko hai ʻa e Tamaí tuku kehe pē ʻa e ʻAló pea mo ha taha pē ʻa ia ʻoku loto-lelei ʻa e ʻAló ke fakahaaʻi ʻa e Tamaí ki aí.” (Luke 10:22) Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e ngaahi Kōsipelí ke tau ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa Sīsuú, ko ʻetau ako ai pē ia ki he anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa Sihová. ʻOku ʻai ʻe he ʻilo ko iá ke tau malava ʻo ʻunuʻunu ofi ange ai ki hotau ʻOtuá.
3 ʻI he malumalu ʻo e tuʻunga-ʻulu ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau fakatupulekina ai ha vā fekoekoeʻi mo Sihova ʻaki ʻetau nofo ofi ki he fouʻanga hāmai ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e founga ke fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Hangē ko ia ne tomuʻa tala ʻi he Mātiu 24:45-47, ko e ʻEikí, ʻa Sīsū Kalaisi, kuó ne fakanofo “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó,” ke tokonaki mai ʻa e “meʻakaí ʻi he taimi totonu” ki he fale ʻo e tuí. ʻI he ʻahó ni, ko e tamaioʻeiki anga-tonú ʻokú ne tokonaki mai ʻo hulu fau ʻa e meʻakai fakalaumālié. Fakafou ʻi he fouʻanga ko ení, ʻoku akonaki mai ai ʻa Sihova ke tau lau fakaʻaho ʻene Folofolá, maʻu maʻu pē ʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kau mohu ʻuhinga ʻi hono malangaʻi ʻa e ‘ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.’ (Māt. 24:14; 28:19, 20; Sios. 1:8; Saame 1:1-3) ʻOua ʻaupito naʻa tau maʻu ha vakai fakakakano ki he tamaioʻeiki anga-tonú. ʻOku totonu ke tau feinga mālohi ke nofo ofi ki he konga hāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová pea muimui ʻi heʻene tatakí. ʻE tohoakiʻi ʻe he meʻá ni kitautolu ke tau ofi ange ai ki hotau ʻOtuá, ʻa Sihova, pea ʻe hoko ʻo fakaivia mo maluʻi ai kitautolu neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.
ʻUHINGA ʻOKU FAKAUTUUTU AI ʻA E NGAAHI ʻAHIʻAHÍ
4 Mahalo pē kuó ke ʻi he moʻoní ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kapau ko ia, ʻokú ke ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e ʻuhinga ke kātaki ai ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻetau anga-tonú. Ka ʻo kapau naʻá ke toki ʻilo ki muí ni ʻa Sihova pea feohi mo ʻene kakaí, ʻokú ke lāuʻilo ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne fakafepakiʻi ha taha pē ʻoku fakamoʻulaloa ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. (2 Tīm. 3:12) Ko ia tatau ai pē pe kuó ke kātaki ʻi ha tuʻunga siʻi pe lahi, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ke manavahē ai pe loto-siʻi. ʻOku talaʻofa mai ʻa Sihova te ne tauhi mo fakapaleʻi koe ʻaki ʻene fakahaofi koe mo ʻoatu ʻa e moʻui ʻi he kahaʻú.—Hep. 13:5, 6; Fkh. 2:10.
5 Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau tofanga ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi lolotonga ʻa e fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi ʻaho ko eni ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Talu hono fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914 mo e ʻikai fakaʻatā ʻa Sētane ke hū hake ki he ngaahi langi ʻo Sihová. Ne lī hifo ia ki māmani, ʻa e feituʻu ʻoku fakangatangata ia ki ai mo ʻene kau ʻāngelo fulikivanú. ʻI he fakautuutu ʻa e ʻoiauē ʻi he māmaní, ʻo kau ai ʻa e fakalalahi ʻa hono fakatangaʻi ʻo e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihová, ko e ola ia ʻo e ʻita ʻa Sētané pea ko e fakamoʻoni ia ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene pule kovi ki he faʻahinga ʻo e tangatá.—Fkh. 12:1-12.
6 ʻOku ʻita tōlili ʻa Sētane ʻi he tōlalo hono tuʻungá, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí. ʻOkú ne feinga ʻaki hono kotoá fakataha mo ʻene kau tēmenioó, ke fakahohaʻasi ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá pea ke maumauʻi ʻa e fāʻūtaha ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová. ʻOku tuku ai heni kitautolu ki he laine ʻo e tau fakalaumālie ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ko ha “fetakai, ʻo ʻikai mo e toto mo e kakano, ka ko e ngaahi founga-pule mo e ngaahi mafai, mo e kau pule ʻo e māmani ʻo e fakapoʻulí ni, mo e ngaahi kongakau laumālie fulikivanu ʻi he ngaahi potu fakahēvaní.” Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau ikuna ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová, kuo pau ke ʻoua te tau foʻi ʻi he taú, ka ke tui kakato hotau teunga tau fakalaumālié. Kuo pau ke tau “tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue kākā” ʻa e Tēvoló. (ʻEf. 6:10-17) ʻOku fiemaʻu heni ʻa e kātaki ʻi heʻetau tafaʻakí.
FAKATUPULEKINA ʻA E KĀTAKI
7 ʻOku ʻuhinga ʻa e kātakí “ko e malava ke matuʻuaki ʻa e faingataʻá pe fakafilí.” ʻI he ʻuhinga fakalaumālié, ʻoku lave ki he kātakí ko e tuʻumaʻu ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá, fakafepakí, fakatangá, pe ko ha ngaahi meʻa pē kuo faʻufaʻu ke ne fakatafokiʻi kitautolu mei hotau ʻalunga anga-tonu ki he ʻOtuá. Ko e kātaki faka-Kalisitiané kuo pau ke fakatupulekina ia. ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e taimi. ʻOku malava ke tupulaki ʻetau kātakí ʻi he taimi ʻoku tau fakalakalaka fakalaumālie aí. ʻI heʻetau kātakiʻi ʻa e fanga kiʻi ʻahiʻahiʻi iiki ʻo ʻetau tuí ʻi he kamata ʻa hotau ʻalunga faka-Kalisitiané, ʻoku tau hoko ai ʻo mālohi ange ʻo malava ke tau kātakiʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi ʻoku toe faingataʻa angé ʻa ia ʻe vavé ni ke hoko mai ʻi he kahaʻú. (Luke 16:10) ʻOku ʻikai totonu ke tau tatali ke toki hoko mai ha ngaahi ʻahiʻahi lalahi pea toki fai leva ha fakapapau ke tuʻu mālohi ʻi he tuí. Kuo pau ke tau fai ha fili papau ki muʻa ke hoko mai ʻa e ʻahiʻahí. ʻI hono fakamahino mai ko e kātakí kuo pau ke fakatupulekina fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua kehé, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Mou fai ʻa e feinga fakamātoato kotoa pē ke tānaki atu ki hoʻomou tuí ʻa e ʻulungaanga lelei, ki hoʻomou ʻulungaanga leleí ʻa e ʻilo, ki hoʻomou ʻiló ʻa e mapuleʻi-kita, ki hoʻomou mapuleʻi-kitá ʻa e kātaki, ki hoʻomou kātakí ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua, ki hoʻomou anga-līʻoa fakaʻotuá ʻa e manavaʻofa fakatokoua, ki hoʻomou manavaʻofa fakatokouá ʻa e ʻofa.”—2 Pita 1:5-7; 1 Tīm. 6:11.
Ko ʻetau kātakí ʻoku tupulekina ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻi heʻetau fehangahangai mo ikuʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí
8 Ko e mahuʻinga ʻo hono fakatupulekina ʻa e kātakí ʻoku ʻomai ia ʻe Sēmisi ke tau tokanga ki ai ʻi heʻene tohi: “Mou lau ko e koto fakafiefia, ʻe hoku fanga tokoua, ʻa e taimi ʻoku mou fetaulaki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehé, ʻi he ʻiloʻi ko hoʻomou hokosia iá ʻoku fakatupu ai ʻe hoʻomou tui ko ʻeni kuo ʻosi siviʻí ʻa e kātaki. Kae tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué, koeʻuhi ke mou hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē, ʻo ʻikai masiva ʻi ha meʻa.” (Sēm. 1:2-4) ʻOku pehē ʻe Sēmisi ko e kau Kalisitiané ʻoku totonu ke nau tali ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea fiefia ai koeʻuhi ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fakatupulekina ʻa e kātakí. Kuó ke sio ki he ngaahi meʻá ʻi he founga ko iá? ʻOku fakahaaʻi leva ʻe Sēmisi ko e kātakí ʻiate ia pē ʻoku ʻi ai ʻene ngāue ke fakahoko ʻi hono fakahaohaoaʻi hotau angaʻitangata faka-Kalisitiané pea ʻai ke tau fakahōifua kakato ai ki he ʻOtuá. ʻIo, ko ʻetau kātakí ʻoku tupulekina ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻi heʻetau fehangahangai mo ikuʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku hanga leva ai ʻe he kātakí ʻo tokonaki mai ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kehe ʻoku tau fiemaʻú.
9 Ko ʻetau kātakí ʻoku fakahōifua ia kia Sihova; ʻe ueʻi ai ia ke ne ʻomai ʻa e pale ko e moʻui taʻengata. Naʻe toe pehē ʻe Sēmisi: “Fiefia ē ka ko e tangata ko ia ʻokú ne hanganaki kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, koeʻuhí ʻi heʻene hoko ʻo maʻu ʻa e hōifuá te ne maʻu ai ʻa e kalauni ʻo e moʻuí, ʻa ia naʻe talaʻofa ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku hokohoko atu ʻenau ʻofa kiate Iá.” (Sēm. 1:12) ʻIo, ʻoku tau kātakí ko ʻetau hanga atu ko ia ki he moʻuí. Ka ʻikai ke tau kātaki, heʻikai lava ke tau nofo maʻu ai ʻi he moʻoní. Kapau te tau tukulolo ki he ngaahi tenge ʻo e māmaní, te tau toe foki ai ki he māmaní. Ka ʻikai ke tau kātaki, heʻikai hokohoko atu ai ʻetau maʻu ʻa e laumālie ʻo Sihová pea ʻe ʻikai leva ke tau fakatupu ʻa hono fuá ʻi heʻetau moʻuí.
10 Ke hokohoko atu ʻetau kātaki ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e fakakaukau totonu fekauʻaki mo e faingataʻaʻia ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané. Manatuʻi naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Mou lau ko e koto fakafiefia.” Heʻikai nai faingofua ke fai pehē, koeʻuhi ko e kau nai ki ai ha faingataʻaʻia fakaesino pe faingataʻaʻia fakaeʻatamai. Kae manatuʻi ko e moʻui ʻi he kahaʻú ʻe lava ke mole ia. Ko ha meʻa naʻe hokosia ʻe he kau ʻapositoló ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki he founga ʻe lava ai ke tau fiefia ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku maʻu ʻa e fakamatalá ʻi he tohi Ngāué pea ʻoku pehē ai: “Pea nau ui mai ʻa e kau ʻapositoló ʻo haha pea tuʻutuʻuni ke tuku ʻenau lea ʻi he huafa ʻo Sīsuú, pea tuku ange leva kinautolu ke nau ō. Ko ia naʻa nau ʻalu atu mei he ʻao ʻo e Sanetalimí ʻoku nau fiefia koeʻuhi kuo lau kinautolu ʻoku taau ke ngaohikoviʻi koeʻuhi ko hono huafá.” (Ngā. 5:40, 41) Naʻe mahinoʻi ʻe he kau ʻapositoló ko ʻenau faingataʻaʻiá ko e fakamoʻoni ia naʻa nau talangofua ki he fekau ʻa Sīsuú pea naʻa nau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻe Pita ʻene ʻuluaki tohi fakamānavaʻí, naʻá ne fakamatala ki he mahuʻinga ʻo e faingataʻaʻia peheé koeʻuhi ko e māʻoniʻoní.—1 Pita 4:12-16.
11 Ko e toe hokosia ʻe taha ʻoku fekauʻaki ia mo Paula pea mo Sailosi. ʻI hono fakahoko ʻena ngāue fakamisinale ʻi Filipaí, naʻe puke ai kinaua ʻo tukuakiʻi ʻokú na fakahohaʻasi ʻa e koló mo fanongonongo ʻa e ngaahi anga ʻoku ʻikai ngofua. Ko hono olá, naʻe tā lahi kinaua pea lī ki he pilīsoné. ʻOku tala mai ʻe he fakamatala ʻa e Tohi Tapú ko e lolotonga ʻena kei ʻi pilīsone pea teʻeki faitoʻo hona ngaahi laveá, “ʻi he tuʻapoó nai naʻe lotu ʻa Paula mo Sailosi mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ha hiva; pea naʻe fanongo atu ʻa e kau pōpulá kiate kinaua.” (Ngā. 16:16-25) Ko Paula mo hono kaungāmeʻá naʻá na vakai totonu ki hona ngaahi faingataʻaʻia koeʻuhi ko Kalaisí ʻoku ʻikai ko e fakamoʻoni pē ia ʻo ʻena anga-tonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá kae toe pehē foki ko ha founga ia ʻo hono fai ha fakamoʻoni lahi ange ki he faʻahinga ʻoku nau hehema nai ke fanongo ki he ongoongo leleí. Naʻe kaunga ki ai ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻI he pō pē ko iá naʻe fanongo ʻa e selá mo hono fāmilí pea nau hoko ko e kau ākonga. (Ngā. 16:26-34) Naʻe falala ʻa Paula mo Sailosi kia Sihova ki hono mālohí, pea ki heʻene loto-lelei ke tokoniʻi kinaua ʻi hona ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe ʻikai te na loto-mamahi.
12 ʻI he ʻahó ni foki, kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke tokoniʻiʻaki kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí. ʻOkú ne fiemaʻu mai ke tau kātaki. Kuó ne ʻomai ʻene Folofola fakamānavaʻí ke teuʻiʻaki kitautolu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo ʻene taumuʻá. ʻOku langa hake ʻe he meʻá ni ʻetau tuí. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke feohi mo e kaungātuí pea fakahoko ʻa e ngāue toputapú. ʻOku tau toe maʻu ʻa e monū ko hono tauhi maʻu ʻa e feohi vāofi mo Sihova tonu fakafou he lotu. ʻOkú ne fanongo ki heʻetau fakahaaʻi ʻa e fakahīkihiki mo ʻetau ngaahi kole fakamātoato ki ha tokoni ke tauhi ha tuʻunga maʻa ʻi hono ʻaó. (Fil. 4:13) Pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei he fakalaulauloto ki he ʻamanaki ʻoku fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolú.—Māt. 24:13; Hep. 6:18; Fkh. 21:1-4.
KĀTAKIʻI ʻA E NGAAHI ʻAHIʻAHI KEHEKEHE
13 Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní ʻoku hangē tofu pē ko ia naʻe fehangahangai mo e muʻaki kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI onopooni, kuo tofanga ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he leakoviʻi mo e ngaohikoviʻi fakaesino mei he kau fakafepaki maʻuhalá. Hangē pē ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻapositoló, ko e lahi ʻo e fakafepakí ʻoku kamataʻi ia ʻe he kau mamahiʻi lotu ʻa ia ko ʻenau ngaahi akonaki mo e tōʻonga lotu loí ʻoku fakaeʻa ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Ngā. 17:5-9, 13) ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo maʻu ai ʻe he kakai ʻa Sihová ha fakafiemālie ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi totonu fakalao ʻa ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi puleʻanga fakapolitikalé. (Ngā. 22:25; 25:11) Kae kehe, ko e kau pulé kuo nau toe hilifaki ʻa e ngaahi fakataputapui fakapuleʻanga ki heʻetau ngāué, ko e feinga ke fakangata ʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. (Saame 2:1-3) ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé, ʻoku tau muimui loto-toʻa ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻapositolo faitōnungá, ʻa ia naʻa nau pehē: “Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.”—Ngā. 5:29.
14 ʻI he fakautuutu ʻa e laumālie mamahiʻi-fonuá ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ʻoku fuesia ai ʻe he kau malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻa e ngaahi tenge lahi ange ke siʻaki ʻenau ngāue fakafaifekau kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá. Ko e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau mahinoʻi kakato ange ʻa e fakatokanga ʻoku maʻu ʻi he Fakahā 14:9-12 ʻo fekauʻaki mo e lotu ki he “manu fekaí mo hono ʻīmisí.” ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi lea ʻa Sioné: “ʻOku fiemaʻu heni ʻa e kātakí ʻi he tafaʻaki ʻa e kakai tapú, ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo nau piki maʻu ki he tui ʻa Sīsuú.”
15 Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hoko tupu mei he ngaahi tau, liukava, pe fakatanga fakahangatonú mo e ngaahi fakataputapui fakapuleʻangá te ne ʻai nai ke faingataʻa ai ke ke fakahoko tauʻatāina ʻa hoʻo lotu faka-Kalisitiané. Heʻikai nai malava ke mou fakataha ko ha fakatahaʻanga. Ko e fetuʻutaki mo e ʻōfisi vaʻá ʻe motuhia nai. Ko e ngaahi ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí ʻe taʻofi nai mo ia. Ko e ʻū tohí heʻikai nai ke aʻu mai. Kapau ʻe hoko ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, ko e hā ʻoku totonu ke ke faí?
16 Ko e talí eni, fai ha meʻa pē te ke lavá pea ʻi he lahi taha hoʻo malavá ʻo fakatatau mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó. Ko e ako fakafoʻituituí ʻoku totonu ke malava. ʻOku faʻa malava ke fakataha ki he akó ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻi he ngaahi ʻapi tāutaha. Ko e ʻū tohi naʻe fai ai ʻa e ako he kuohilí mo e Tohi Tapú tonu ʻe lava ke ngāueʻaki ia ko ha makatuʻunga ki he ngaahi fakatahá. ʻOua ʻe loto-puna pe hohaʻa. ʻE malava moʻoni ʻe he Kulupu Pulé ke fokotuʻu ha faʻahinga founga ʻo e fetuʻutaki mo e fanga tokoua fua fatongiá ʻi ha taimi nounou.
17 Neongo kapau ʻokú ke nofo mavahe mei he kotoa ʻo ho fanga tokoua Kalisitiané, manatuʻi ʻoku ʻikai te ke mavahe meia Sihova mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke kei mālohi pē hoʻo ʻamanakí. ʻE kei lava pē ke fanongo mai ʻa Sihova ki hoʻo ngaahi lotú, pea ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi koe ʻaki hono laumālié. Hanga kiate ia ki ha tataki. Manatuʻi ko e sevāniti koe ʻa Sihova pea ko e ākonga koe ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ia ai, ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi faingamālié ke faifakamoʻoni ai. ʻE tāpuakiʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá, pea ʻe lava ke vave ʻa e kau fakataha mo koe ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotu moʻoní.—Ngā. 4:13-31; 5:27-42; Fil. 1:27-30; 4:6, 7; 2 Tīm. 4:16-18.
18 Kae kehe, kapau te ke hangē ko e kau ʻapositoló mo e niʻihi kehé, ʻo ke fehangahangai mo e fakamanamana ʻo e maté, falala ki he “ʻOtua ʻokú ne fokotuʻu hake ʻa e kau maté.” (2 Kol. 1:8-10) Ko hoʻo tui ki heʻene tokonaki mai ʻa e toetuʻú ʻe lava ke tokoni ia kiate koe ke ke kātaki naʻa mo e fakafepaki kakaha tahá. (Luke 21:19) Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e faʻifaʻitakiʻangá; naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene faitōnunga ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau kātaki. ʻE lava ke ke hoko ko e matavai ʻo e fakaivimālohi ki ho fanga tokouá ʻi ha founga meimei tatau.—Sione 16:33; Hep. 12:2, 3; 1 Pita 2:21.
19 Tuku kehe ʻa e fakatangá mo e fakafepakí, kuo pau nai ke ke kātakiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa kehe. Ko e fakatātaá, kuo hoko ʻa e niʻihi ʻo loto-siʻi koeʻuhi ko e taʻemahuʻingaʻia ʻa e kakai ʻi honau feituʻu ngāué. Ko e niʻihi kuo pau ke nau fekuki mo honau ngaahi mahamahaki fakaesino pe fakaeongo pe ko ʻenau kātakiʻi ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku hoko koeʻuhi ko e ngaahi vaivai fakaetangatá. Naʻe pehē pē mo e ʻapositolo ko Paulá, naʻe pau ke ne kātakiʻi ʻa e faʻahinga ʻahiʻahi naʻá ne fakahohaʻasi ʻene ngāué pe ʻai ke faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi. (2 Kol. 12:7) Pehē foki, ko ʻEpafalotaito, ko ha Kalisitiane mei Filipai ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻá ne hoko ʻo “loto-mafasia koeʻuhí [ko hono ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau] fanongo ʻi heʻene puké.” (Fil. 2:25-27) Koeʻuhí ko ʻetau sino taʻehaohaoa fakataha mo e niʻihi kehé ʻe lava ke hoko nai ai ʻa e ngaahi palopalema ʻoku mātuʻaki faingataʻa ke kātakiʻi. ʻE hoko nai ʻa e ngaahi fepakipaki ʻi he angaʻitangata ʻo e kaungā-Kalisitiané pe ʻi loto ʻi he fāmili ʻo ha taha. Ka ko e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga peheé ʻe lava ke lavameʻa hono kātakiʻi ia pea ʻe lava ke ikuʻi ia ʻe he faʻahinga ʻoku nau pipiki ki he akonaki ʻi he Folofola ʻa Sihová.—ʻIsi. 2:3-5; 1 Kol. 9:27; 13:8; Kol. 3:12-14; 1 Pita 4:8.
FAKAPAPAUʻI KE NOFOʻAKI FAITŌNUNGA
20 Kuo pau ke tau piki maʻu ki he tokotaha kuo fakanofo ʻe Sihova ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi. (Kol. 2:18, 19) ʻOku fiemaʻu ke tau ngāue vāofi mo e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” mo e faʻahinga ko ia kuo fakanofo ko e kau mātuʻá. (Hep. 13:7, 17) ʻI he pipiki ofi ki he ngaahi fokotuʻutuʻu fakateokalatí pea ngāue fakataha mo e faʻahinga ʻoku takimuʻá, te tau fokotuʻutuʻu maau ai ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻOku fiemaʻu ke tau ngāuekakatoʻaki ʻa e monū ʻo e lotú. Manatuʻi, naʻa mo e ngaahi ʻā pilīsoné pe pilīsone malú heʻikai lava ke ne tuʻusi ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá pe maumauʻi ʻa e fāʻūtaha ʻoku tau maʻu mo e ngaahi kaungālotú.
21 ʻI he fakapapau mo e kātakí, tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá ʻa ē kuo fekauʻi maí, ʻo kīvoi ʻi he ngāue naʻe fakamahino mai ʻe Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ki hono kau muimuí ke nau faí: “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní, pea akoʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fekau atu kiate kimoutolú.” (Māt. 28:19, 20) ʻI he hangē ko Sīsuú, tau kātaki. ʻOfa ke tau tauhi ke māʻalaʻala ʻi muʻa ʻia kitautolu ʻa e ʻamanaki ki he Puleʻangá mo e fakatuʻamelie ki he moʻui taʻengatá. (Hep. 12:2) ʻI he tuʻunga ko e kau ākonga ʻosi papitaiso ʻa Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e monū ʻo e kau ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sīsū fekauʻaki mo e “fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” Naʻá ne pehē: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.” (Māt. 24:3, 14) Kapau te tau ʻaufuatō ʻi he ngāue ko iá lolotonga ʻa e taimi ko ení, te tau maʻu ai ʻa e fiefia ʻo e hū ki he moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa Sihová!