LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lfb lēsoni 73 p. 172-p. 173 pal. 2
  • Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá
  • Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Hoko ʻa Sīsū ko e Mīsaiá
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Naʻe Siʻi ʻa e Tui ʻa Sioné?
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Ko Hai ʻa Sione Papitaiso?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
lfb lēsoni 73 p. 172-p. 173 pal. 2
Akoʻi ʻe Sione Papitaiso ʻa e kakaí ʻi he veʻe Vaitafe Sioataní

LĒSONI 73

Teuteu ʻe Sione ʻa e Halá

Ko Sione, ʻa e foha ʻo Sākalaia mo ʻIlisapesí, naʻá ne hoko ko ha palōfita ʻi heʻene fuʻu lahí. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sione ke ne akoʻi ki he kakaí ʻe haʻu ʻa e Mīsaiá. Ka ʻi he ʻikai ke ne faiako ʻi he ngaahi sinakoké pe ʻi he ngaahi koló, naʻe malanga ʻa Sione ʻi he toafá. Naʻe haʻu ʻa e kakaí mei Selusalema mo Siutea kotoa ke ako meia Sione. Naʻá ne akoʻi kiate kinautolu ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tuku ʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. Hili ʻa e fanongo kia Sioné, naʻe fakatomala ʻa e tokolahi ʻi heʻenau angahalá, pea naʻe papitaiso kinautolu ʻe Sione ʻi he Vaitafe Sioataní.

Naʻe maʻu ʻe Sione ha moʻui faingofua. Naʻá ne tui ʻa e vala naʻe ngaohi mei he fulufulu ʻo e kāmelí peá ne kai ʻa e heʻe mo e hone ʻi he vaó. Naʻe fieʻilo ʻa e kakaí kia Sione. Naʻa mo e kau Fālesi mo e Sātusi pōlepolé naʻa nau omi ke sio kiate ia. Naʻe tala ange ʻe Sione: ‘ʻOku fiemaʻu ke liliu hoʻomou ngaahi foungá pea fakatomala. ʻOua te mou fakakaukau ʻoku mou makehe koeʻuhi pē ko hoʻomou pehē ko e fānau kimoutolu ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ko e fānau kimoutolu ʻa e ʻOtuá.’

Naʻe omi ʻa e tokolahi ʻo ʻeke kia Sione: ‘Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke mau fai ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá?’ Naʻe tala ange ʻe Sione ki he kau Siú: ‘Kapau ʻoku ua homou kofú, ʻoange ha taha ki he tokotaha ʻokú ne fiemaʻu iá.’ ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne lea pehē aí? Naʻá ne loto ke ʻiloʻi ʻe heʻene kau ākongá ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke nau ʻofa ʻi he kakaí.

Naʻe pehē ʻe Sione ki he kau tānaki tukuhaú: ‘Mou faitotonu pea ʻoua ʻe kākaaʻi ha taha pē.’ Naʻá ne tala ki he kau sōtiá: ‘ʻOua te mou tali ʻa e ngaahi totongi fufuú pe lea loi.’

Naʻe haʻu foki ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí kia Sione ʻo ʻeke ange: ‘Ko hai koe? ʻOku fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa ke ne ʻilo.’ Naʻe pehē ange ʻe Sione: ‘Ko aú ko ha leʻo ʻi he toafá, ʻokú ne tataki ʻa e kakaí kia Sihova, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá.’

Naʻe saiʻia ʻa e kakaí ʻi he meʻa naʻe akoʻi kiate kinautolu ʻe Sioné. Naʻe fifili ʻa e tokolahi pe ko Sione ʻa e Mīsaiá. Ka naʻá ne tala ange: ‘ʻOku haʻu ha tokotaha ʻoku lahi ange ia ʻiate au. ʻOku ʻikai te u lelei feʻunga ke vete ʻa e haʻi ʻo hono senitoló. ʻOku ou papitaiso ʻaki ʻa e vai, ka te ne papitaiso ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní.’

“Naʻe haʻu ʻa e tangatá ni ko ha fakamoʻoni, ke ne faifakamoʻoni fekauʻaki mo e māmá, koeʻuhi ke malava ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ʻo tui fakafou ʻiate ia.”​—Sione 1:7

Fehuʻi: Ko e hā naʻe fekauʻi mai ai ʻe Sihova ʻa Sione ki he kakaí? Naʻe fēfē ʻenau tali ki heʻene pōpoakí?

Mātiu 3:1-11; Maʻake 1:1-8; Luke 3:1-18; Sione 1:19-28; ʻAisea 40:3

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share