Melino ki he Māmaní—Ko e Hā Hono ʻUhinga Moʻoní?
KO E melino ki he māmaní ʻa ia ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai ke ngata pē ia ʻi he tuku fakalūkufua ʻa e fefanaʻakí pe ko e taʻeʻunua ʻi he tuʻunga fakaniukilia. ʻOku hā mahino ʻa e meʻá ni mei he founga ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he Tohitapú ʻa e foʻi lea ko e “melino.”
Ko e fakatātā, ʻi he konga Tohitapu faka-Hepeluú (ko e “Fuakava Motuʻa”) ko e foʻi lea ki he melinó ko e sha.lohmʹ. Ko e faʻunga ʻo e foʻi lea ko ení ʻoku ngāueʻaki ʻi he tohi Sēnesi 37:14, ʻa ia ʻoku tala ai ʻe he pēteliake ko Sēkopé ki hono foha ko Siosefá: “ʻAlu ʻo vakai pe ʻoku lelei [mo malu, NW] ho ngaahi tokoua, pea lelei [mo malu, NW] mo e fanga manu, pea foki mai mo hano tala kiate au.”a Ko e sha.lohmʹ ʻoku toe ngāueʻaki ʻi he tohi Sēnesi 41:16, ʻa ia ʻoku pehē “tuʻumālie.”
Ko ia ai, ko e ʻuhinga faka-Tohitapú, ko e melino moʻoní ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he ʻosi ʻa e fetaufehiʻaʻakí ka ʻoku toe kau ki ai mo e moʻui lelei, malu, mo e fiemālie. Naʻe fakahā ʻe he ʻīsiu ki muʻa ʻo e makasini ko ení ʻoku taʻe malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke ne fakaleleiʻiʻaefifilipeʻefēfēhanoʻomai ʻa e melinó. Ko Sīsū Kalaisi pē, ko e “Pilinisi ʻo e Melino,” te ne malava ʻo fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi kongokonga pea ʻomai ʻa e melino moʻoní ki he māmaní. (ʻAisea 9:6, 7, NW) Ko e fakatātā, fakakaukau atu ki he meʻa ʻoku kikiteʻi ʻe he Tohitapú ʻia Sāme 72:7, 8 ʻo kau ki he pule ʻa e tokotaha ko iá: “Ke toʻulu ʻa e maʻoniʻoni ʻi hono kuonga; pea ke leta ʻa e melino, kae ʻoua ke ngata ʻa e mahina. Ke ne pule foki mei tahi ki tahi, pea mei he vaitafe ki he ngataʻanga ʻo mamani.” Fakaʻuta atu—moʻui lelei, malu, pea mo e fiemālie ʻi he tuʻunga ʻo e māmani lahí! ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha talite fakapolitikale te ne lava ke fakahoko ʻa e meʻá ni. Ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá te ne lavá, pea te ne lavaʻi mo e toe meʻa lahi ange. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi māʻalifekina fakaekikite fakatupu-fiefia ʻe niʻihi ki he melino fakaemāmani ko ʻeni ʻi he kahaʻú. Tau fakakaukau atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni.
Huʻimahafu Fakalūkufua—ʻI he Founga ʻa e ʻOtuá!
ʻOku pehē ʻe he Sāme 46:8, 9: “Haʻu ʻo mamata ki he ngaahi ngaue ʻa Sihova, hono kuo ne fai meʻa fakailifia ʻi he fonua! ʻOku ne lolololo ʻa e ngaahi tau ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani, ʻoku ne fesiʻi kaufana, mo tuʻutuʻu tao, mo tutu saliote ʻi he afi.” Ko e ngaahi foʻi lea “kaufana,” “tao,” mo e “saliote,” ʻoku nau fakatātaaʻi ʻa e ngaahi faʻahinga meʻatau pe ko e ngaahi mīsini fakakautau. Ko Sihova te ne fai ʻo mamaʻo atu ʻi hono fakangatangata pē ʻo e ngaahi mahafú pe ko e huʻimahafú fakakātoa. Te ne toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e ngaahi naunau tau fakaniukiliá, meʻafana fonuá, tangikē taú, meʻafana mīsailá, ngaahi pulukōkō lī ʻe he nimá, ngaahi laifolo, mo e ngaahi meʻafana—ha faʻahinga meʻa pē ʻe malava ke hoko ko e tuʻutāmakiʻanga ʻo e melino fakalūkufuá!
Kaekehe, ʻoku ʻikai ke fakatupu ʻe he ngaahi meʻataú pē ʻa e taú. Ko e ngaahi aka ʻo e taú ʻoku faʻa fakatuʻunga ʻi he fehiʻanekina, havala, pe ko e anga-fakamālohi ʻo e faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá. (Fehoanaki mo Sēmisi 4:1-3.) Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá te ne ʻohofi ʻa e ʻelitoʻi meʻa fakatupunga taú ni ʻaki ʻene toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalielia pehē ʻi he kakaí. ʻO fēfē? ʻAki hono fai ha polokalama ako ʻi he māmani lahí. “He ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.”—ʻAisea 11:9.
ʻI he “akonekina ʻe he ʻOtua [Sihova, NW],” ʻe ʻikai ke toe sio ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he fakafaikehekeheʻi fakamatakali ke hoko ko ha makatuʻunga ʻo e taú, loto-taaufehiʻá, pe loto-mahikihikí. (Sione 6:45) “ʻOku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua,” pea ko e kakai ko ia te nau nofoʻi ʻa e māmaní ʻe hā ʻiate kinautolu ʻa ʻene taʻefilifilimānakó. (Ngāue 10:34) ʻE toe toʻo fakaʻaufuli atu ʻe he Puleʻangá ha toe faʻahinga tuʻunga pē ʻe fakatupunga ai ha tau fakapuleʻangá ʻaki hono toʻo atu ʻa e ngaahi fakangatangataʻanga fakapuleʻangá. ‘Mei he tahi ki he tahi pea aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo mamaní,’ te nau fakapapau kātoa ʻenau mateaki loto-fiefia mo loto-houngaʻia ki he pule ʻa Kalaisí.—Sāme 72:8.
Ke tuʻuloa ʻa e melino pehe ní, ʻe hanga ʻe he Puleʻangá ʻo toe toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e mālohi fakatupu fakafaʻafaʻahi lahi taha ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá: ko e lotu loí. (Sēfanaia 2:11) ʻE fakafāʻūtahaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi heʻene lotu ki he ʻOtua moʻoni pē taha. (ʻAisea 2:2, 3) ʻE hulu ange ai ʻa e tuʻunga fetokouaʻaki ʻi he māmani lahí!
Melino ʻi he Tafaʻaki ʻo e Fāmilí
Kaekehe, ko e hā hano ʻaonga ke ʻi ai ha melino fakaemāmani ʻo kapau ko e ngaahi ʻapi taki taha ia ʻoku hoko ko e malaʻe tau ʻa ia ʻoku fai ai ʻa e ngāhiʻi, ngaahi lea fakatupu loto-mamahi, pea faʻa ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakamanamana. Ko e tuʻunga ia ʻoku ʻi he ngaahi fāmili lahi ʻi he ʻahó ni. Ko e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻoku nau tukulotoʻi ʻa e loto-fehiʻa tautakele ʻaki ʻa e sīlongo ʻi he anga-momoko.
Ko ia ai, ko e melino moʻoní kuo pau ke fakakau ai ʻa e nonga fakaʻapí. ʻI he malumalu ʻo e polokalama ako ʻo e Puleʻangá, ko e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ʻe akoʻi ke nau ngāueʻaki ʻa e feʻofaʻakí mo e feʻapasiaʻakí. (Kolose 3:18, 19) Ko e fānaú ʻe akoʻi ke nau ‘talangofua ki heʻenau ngaahi mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē.’ (Kolose 3:20) Heʻikai ke toe ʻi ai ha toʻutupu fakaangatuʻu ke nau fakaʻitaʻi mo ʻai ke loto-hohaʻa ʻenau ngaahi mātuʻá. Ko e talangofuá ʻe hoko ia ko e meʻa ia ʻe toutou fai tatau pē mo e fetokoniʻaki. ʻE hoko ʻa e fānaú ko e meʻa fakafiefia ke vakai atu ki ai pea toe fakafiefia ke feohi mo kinautolu.
ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi mafasia fakaʻikonomiká ʻokú ne toe kanoni atu ʻa e tailiili fakaefāmilí, koeʻuhi ko e meʻa ʻoku faʻa hokó ko e ongo mātuʻá fakatouʻosi ʻokú na moʻua ʻi he fua ʻo e kavenga lahi ke na ngāue fakamāmani. Ka ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí, ʻe fakaʻatā ʻa e ngaahi fāmilí mei he ngaahi kavenga fakapaʻanga mamafá—tupulekina ʻa e totongi ʻo e nofó, ʻa e ngaahi totongi mōkisi mamafá, tupulekina ʻo e totongi ʻo e ngaahi tukuhaú, taʻe maʻu ha ngāué. ʻE hulu ange ʻa e ngāue fakatupu fakafiemālie mo fakalongomoʻuí. Pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taha ʻe ʻikai ke ʻi ai hano ʻapi. Fakatokangaʻi ʻa e kikite ko ia ʻa ʻAisea 65:21-23 ʻa ia ʻokú ne fakaeʻa ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ení: “Pea te nau langa fale, ʻo nofo ai; . . . ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau to, kae kai ʻe ha taha kehe: . . . pea ko ʻeku fanga pele te nau ʻosiki ʻa e ngaue ʻa honau nima. ʻE ʻikai te nau fakaongosia noa, pea ʻe ʻikai te nau fakatupu fanau ke fakapoongi; he ko e hako kinautolu ʻo e kau tapuekina meia Sihova, pea ʻe feʻao mo kinautolu ʻa honau pikilau.”
Fakaʻuta atu ki he nofo ʻi ha ʻātakai ʻoku ʻikai ke uesia ai koe ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú te sio ki ai, ʻa e ngaahi ongo, mo e ngaahi nanamu haʻahaʻa ʻo e anga ʻo e nofó! Fakaʻuta atu ki hoʻo nofo ʻi ha konga ʻapi māʻuiʻui—ko ho konga ʻapi—kuo ʻosi ngoueʻi lelei, fakatoka lelei, fakaʻofoʻofa. Fakaʻuta atu ki hoʻo mānavaʻaki ʻa e ʻea fakalongomoʻui lelei mo maʻa; pea ʻikai fanongo ki ha ngaahi ongo ʻoku kovi ʻa ia ʻoku fai ʻe he sivilaise ʻo onopooní, ka ko e ngaahi ongo fakanonga fakaenatula. ʻOku moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga monūʻia ʻe niʻihi kuo nau ʻosi aʻusia fiefia ʻe kinautolu ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení. Ka ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e ngaahi tuʻunga moʻui melinó ʻe fiefiaʻia ai ʻa e kakai kotoa pē. ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha kakai masiva, fiekaia, pea mo ha faʻahinga ʻoku moʻui ʻi he ngaahi tuʻunga kovi.—Sāme 72:13, 14, 16.
ʻOku toe talaʻofa ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e “kakai kovi ʻe tuʻusi” atu kinautolu. (Palōvepi 2:22) Ko hono ʻuhingá ko e fakangata ia ʻo e faihiá. Kapau ʻe ʻalu atu ʻa hoʻo kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi tahá ʻo vaʻinga, heʻikai ke toe fiemaʻu kiate koe ke ke loto-hohaʻa ʻo kau ki he faʻahinga ʻoku toitoi holo ke nau alakoviʻi pe kaihaʻasi ʻa e fānaú, pe ko ha kau fakaʻuli konā ʻoku lele taʻemāpuleʻi holo, pe ko e heva holo ʻa e ngaahi kulupu toʻutupu kuo vale he ngaahi faitoʻo kona tapú. Ko hoʻo fānau ʻe vaʻinga ʻi ha tuʻunga mātuʻaki malu moʻoni.
Melino mo Hoʻo Lelei Fakafoʻituitui
Ko hono fakaʻosí, ʻoku toe ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻo fekauʻaki mo e lelei fakafoʻituituí. Naʻa mo e ngaahi tuʻunga faka-Palataisí ʻe ʻikai ke nenefu ai ʻa e langa ʻa e kanisā pe ko e langa ʻa e mahaki-huí. Ko ia ai, ko e melino moʻoní kuo pau ke fakakau atu ai ʻa hono toʻo ʻaupito ʻa e mahakí, puké, mo e maté. ʻE malava ke hoko ʻa e meʻá ni? ʻI heʻene lolotonga ʻi māmani, naʻe toutou fakahā ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻene mafai ki he ngaahi mahaki fakaetangatá. (Mātiu 8:14-17) Mei hono tuʻunga fakahēvaní, ʻe malava ai ʻe Kalaisi ke ne fai mai ʻa e ngaahi mana ki māmani lahi! ʻI he taimi ko iá, ʻoku talaʻofa ʻe he Tohitapú: “ʻE toki fakaava ʻa e mata ʻo e kui, pea toʻo ʻa e telinga ʻo e tuli. Toki hopo ʻa e heke hange ha tia, pea hiki mavava ʻa e ʻelelo ʻo e noa.”—ʻAisea 33:24; 35:5, 6.
Kaekehe, heʻikai ke ngata pē ai ʻa e feingatau ʻa Kalaisi ʻo kau ki he moʻui mamahi fakaetangatá. ʻOku fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo kau ki he tuʻunga tuʻi ʻo Kalaisí: “He kuo pau pe ke ne hau, kaeʻoua ke ne tuku [ʻe he ʻOtua, NW] ʻa e fili kotoa pe ki hono lalo vaʻe. Ta kuo fakakaʻanga mo e fili fakamui, ʻa mate.” (1 Kolinitō 15:25, 26) Ko e ʻuhinga ʻení ʻe veteki atu ʻa e maumau kuo fakatupunga ʻe he maté ki he faʻahinga ʻo e tangatá mei he kamataʻangá. Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi tonu: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo [ʻo Kalaisi] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:28, 29) Ko e laui miliona taʻefaʻalaua naʻa nau moʻui pea mate ʻi he mamahí te nau toe maʻu ha faingamālie ke nau kau ki he melino fakaemāmani ʻe hoko maí.
Te ke kau ki ai? ʻOku naʻinaʻi atu kiate koe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ke ako lahi ange ʻo kau ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni.b Ko e melino fakaemāmani ʻoku fotu maí ʻoku mātuʻaki fakaofo, mātuʻaki moʻoni fau ke taʻe tokangaʻi. Ke ke fakapapauʻi, kapau te ke feinga mālohi ʻiate koe ke ke ako mo ngāueʻaongaʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, “pea ʻe toki ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua ʻoku ʻaʻana ʻa e nonga [melino, NW.]”—ʻo taʻengata!—Filipai 4:9.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko hono ʻuhinga totonú, “Vakai ki he melino ʻo ho fanga tokouá mo e melino ʻa e fanga manú.”
b ʻE lava ke fokotuʻutuʻu ke fai ha ako Tohitapu taʻe totongi, ʻaki haʻo tohi ki he kau pulusi ʻo e makasini ko ʻení.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Ko Sihova te ne fakangata ʻa e ngaahi taú “ki he ngataʻanga ʻo mamani”
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
USAF Official Photo
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ʻe akoʻi kinautolu ke ngāueʻaki ʻa e femelinoʻakí