Maluʻanga ki Māmani Lahi Anga-Fēfē?
FAKAʻUTA ATU ki he moʻui ʻi he māmaní ʻo tauʻatāina mei he fakatuʻutāmakí mo e masivá. Ko hono ʻuhinga ia ʻo e maluʻanga ki māmani lahí. Ko ha misi pē ia?
ʻIkai. Fakakaukau atu ki he ngaahi ʻaho ʻo e Tuʻi ko Solomone ʻi he kuonga muʻá. ʻOku fakamatala ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ʻene pule fakapotopotó: “Naʻe hokohoko atu ʻa e nofo malu ʻa Siuta mo ʻIsilelí, tokotaha kotoa pē ʻi he malumalu ʻo hono vaine mo e lolo fiki . . . lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho kotoa ʻo Solomone.”—1 Tuʻi 4:25, NW.
Meʻa ke Ako mei he Pule ʻa Solomoné
Ko e ngaahi fakamatala tātātaha ʻa e Tohitapú, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻasi ʻi ʻolungá, ʻoku tuku noaʻi pē ʻe he kau fakataʻetaʻetuí. Ko ia ai, ʻe ʻeke nai ʻe ha taha: ‘ʻE anga-fēfē ke u ʻilo pau ʻoku ʻikai ko e fananga pē ʻa e pule ʻa Solomoné?’ ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni taʻe fakahangatonu mei he keli fakatotoló ʻoku hā ʻi he kupu hoko mai ʻi he kupu ko ʻení. Ko hono moʻoní, ko e fakamoʻoni lelei taha ʻo e sinoʻi moʻoni ʻo e pule ʻa Solomoné, ko hono fakamatalaʻi ia ʻi he Folofola taʻe ʻi ai haʻane hala ʻa e ʻOtua moʻuí, ko Sihova.—Sione 17:17; 1 Pita 1:24, 25.
Ko e tefito ʻo e maluʻanga naʻe maʻu ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Solomoné naʻe fakatuʻunga ia ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lao angatonu ʻa Sihová. Ki muʻa ke hū ʻa e kakai ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: ‘Kapau te mou fou ʻi heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo tauhi ʻeku ngaahi fekau ʻo fai ki ai, pea ʻe lakuna ʻe he kelekele hono mahu. Pea te mou nofo nonga [malu] ʻi homou fonua. Pea te u tuku ke melino ʻa e fonua, pea te mou takoto, ʻo ʻikai fakahohaʻa ʻe ha taha.’—Livitikō 26:3-6.
Ka ko e meʻa pangó, ʻi he hili ʻa e mate ʻa Solomoné naʻe tuku ʻe he kakai ʻIsilelí ʻenau talangofua kia Sihová; naʻa nau tafoki ki he tauhi-ʻaitolí mo e lotu fehokotaki fakasino fakamousaʻá. Ko hono nunuʻá, naʻe mole ʻenau maluʻangá, pea naʻe ʻohofia ʻa e fonuá ʻe Felo Sisake ʻo ʻIsipité. (1 Tuʻi 14:21-26) “Ko kimoutolu kuo mou liʻaki au, ko ia ko au foki kuo u liʻaki kimoutolu ke maʻu ʻe Sisake,” naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Sihova ki ha fakataha ʻo e kau pule ʻi Selusalemá.—2 Kalonikali 12:5.
Ko ha Tokotaha Lahi Ange ʻia Solomone
Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e moʻoni fakahisitōlia ʻo kau kia Solomoné mo “hono nāunau kotoa.” (Mātiu 6:29) Ka naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau kiate ia tonu ʻo pehē: “Kae vakai ʻoku ʻi heni ha meʻa ʻoku lahi ʻia Solomone.” (Mātiu 12:42) Ko e hā ʻene ʻuhingá? Naʻe fakangatangata pē ʻa e maluʻanga ko ia naʻe maʻu ʻe he kakai ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Solomoné. Ko e tuʻi fakaetangata ko iá naʻe ʻikai te ne lava ʻo fakatauʻatāinaʻi hono kakaí mei he mahakí, angahalá, mo e maté. Kaekehe, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kau tangata angahalaʻiá ki he founga ke nau lavaʻi ai ʻa e moʻui haohaoa ʻi he maluʻanga taʻengata.—Sione 10:10; 13:34, 35; 17:3.
Ko e makatuʻunga ke lavaʻi ai ʻa e maluʻanga kakato pehe ní naʻe fokotuʻu ia ʻi he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú. (Sione 3:16; 1 Kolinitō 15:20) Mei he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani, kuo vavé ni ke ne fakahoko mai ai ki māmani lahi ʻa e maluʻanga kiate kinautolu kotoa pē te nau fakamoʻulaloa ki heʻene pulé. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e Tuʻi ko Tēvita ʻo onoʻahó ke ne tohi ʻo kau ki he meʻá ni ʻi he Sāme hono 72 ʻa ia ʻoku hangē ha maaú. Naʻe fakahoko fakakonga pē ʻa e ngaahi lea ko ení lolotonga ʻa e pule ʻa e foha ʻo Tēvitá, ko ia ai ko hono tohi fakamatala ʻi ʻolunga ʻoku pehē, “Ko e meʻa ʻa Solomone.” Kaekehe, ko hono fakahoko tefitó ʻoku ʻi ai ʻene fekauʻaki mo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e Solomone Lahi Angé, ko Sīsū Kalaisi.
Fakatatau ki he Sāme 72:7, 8, ko e maluʻanga ko ia ʻe maʻu ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí ʻe ʻi māmani lahi mo taʻengata fakatouʻosi. “Ke toʻulu ʻa e maʻoniʻoni ʻi hono kuonga; Pea ke leta ʻa e melino, kae ʻoua ke ngata ʻa e mahina. Ke ne pule foki mei tahi ki tahi, pea mei he Vaitafe ki he ngataʻanga ʻo mamani.”—Fehoanaki mo Sākalaia 9:9, 10.
ʻE toe maʻu ʻe he faʻahinga ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Kalaisí ʻa e tauʻatāina mei he masivá, he ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he Sāme 72:16, PM: “Bea e i ai ae falukuga oe uite i he fonua i he tumutumu oe gaahi mouga.” ʻE ʻi ai foki ʻa e tauʻatāina mei he fakafaikehekeheʻí, fakafeʻātungiá, mo e fakamālohí. “He ʻoku ne fakahaofi ʻa e masiva ʻo ka tangi; ko e vaivai foki mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni. ʻOku ne huhuʻi honau laumalie mei he maumau mo e fakamalohi, pea ʻoku mahuʻinga honau toto ʻi heʻene vakai.”—Sāme 72:12, 14.
Hangē ko ia ʻi he taimi ʻo e Tuʻi ko Solomoné, ko e makatuʻunga ko ia ki he maluʻanga ki māmani lahí ʻe hoko ʻi hono ngāue fakapotopotoʻaki ʻo e ngaahi lao fakaleveleva ʻa Sihová. Pea ʻe hoko ia ko e tali ki he kole fakaekikite naʻe fai ʻe Tēvitá: “E Otua, tuku ki he tuʻi ʻa hoo gaahi fakamāu . . . E fakamāu eia ae kakai mamahi, te ne fakamoui ae fānau ae majiva, bea te ne fejifeji ae fakamalohi.”—Sāme 72:1, 4, PM.
Fēfē ʻa ʻEtau Ngaahi Fiemaʻu Lolotonga Ní?
‘ʻOku lelei pē ʻa e meʻa kotoa,’ ko e lea nai ʻa ha taha, ‘ka ʻoku ou fiemaʻu ʻe au ʻa e maluʻanga fakamātelié he taimí ni.’ Ko e moʻoni, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau kei ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻa ia ʻokú ne fakahohaʻasi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—faihiá, mahakí, ngaahi fakatuʻutāmaki fakaenatulá, taʻu motuʻá, mo e maté. Kaekehe, kuo fakahā ʻe he ngaahi meʻa kuo hokosia fakalūkufua ʻi he māmaní, ʻoku lelei ange ʻenau fekuki mo e ngaahi meʻá ni ʻaki ʻa e ʻilo ʻo e Tohitapú. (Palōvepi 15:1; 22:3) ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku nau fiemālie ʻi he ʻi ai ʻa e ʻamanaki leleí. Ko ha tokotaha ako Tohitapu foʻou mei ha tuʻotuʻa kolo ʻoku lahi hono fai ai ʻa e faihiá ʻi Johannesburg, ʻAfilika Tonga, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe taha ʻa ia naʻe tokoni ai ʻa e Tohitapú kiate iá: “Kuo u toki ʻilo he taimí ni ko e faihiá ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻe tuʻumaʻu; ko e meʻa ʻe fakataimi pē.”
Naʻa mo kinautolu kuo mate koeʻuhi ko e fakamālohi fakaefaihiá ʻoku ʻi ai foki ʻa e ʻamanaki kiate kinautolu. “Ko au pē ko e toetuʻu, pea mo e moʻui,” ko e talaʻofa ia ʻa Sīsuú, peá ne toe tānaki atu: “Ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, neongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē.”—Sione 11:25.
Ke fiefia ʻi he faʻahinga ongoʻi pehē ʻo e maluʻangá, ʻoku fiemaʻu kiate koe ʻa e tui mālohi, ʻa ia ʻoku maʻu mei he ako ʻo e Folofola ʻa Sihová. ʻI hoʻo vaheʻi fakaʻaho ʻa e taimi ke ako ʻa e Tohitapú, ʻe lava ke hokosia kiate koe ʻa e fakahoko ʻo e talaʻofa fakaofo ko ení: “Ka ko ia ʻoku fakaongo kiate au te ne nofo nonga [malu, NW], pea te ne ʻatā mei he manavahē ki he kovi.”—Palōvepi 1:33; 2:21, 22.
[Puha ʻi he peesi 6]
“ʻI he malumalu ʻo Solomoné, ko e sivilaise fakamātelie faka-Siú naʻe fakalakalaka lahi ange ʻi he lolotonga ʻa e hongofuluʻi taʻu ʻe tolu ko iá ʻi he taʻu ʻe uangeau ki muʻá. ʻOku tau ʻilo ʻi he ngaahi ʻotu maka fekauʻaki mo Solomoné ʻa e ngaahi toetoenga ʻo e ngaahi langa kāfakafa, ko e ngaahi kolo lalahi mo honau ngaahi fuʻu ʻā kāfakafa, ko e tupu vave ʻo e ngaahi feituʻu nofoʻangá mo e tuʻunga lelei hono langa ʻo e ngaahi nofoʻanga ʻo e kau koloaʻiá, ko e liliu fakafokifā ʻi he poto fakatekinikale ʻo e tufunga ngaohi meʻa ʻumeá pea mo ʻene ngaahi founga ke ngaohi aí. ʻOku tau ʻilo foki, ʻa e toetoenga ʻo e ngaahi meʻa kuo ngaohí ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo, ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e fefakatauʻaki mo e feʻaveʻaki koloa fakaevahaʻa-puleʻanga longomoʻui.”—The House of David, naʻe fai ʻe Jerry M. Landay.
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 5]
NASA photo