LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w91 7/1 p. 15-20
  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Meʻa Kuo Fai ʻe he ʻOtuá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Meʻa Kuo Fai ʻe he ʻOtuá?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tui mo e Ngaahi Ngāue
  • ʻOku Laveʻi Ai ʻa e Ngaahi Moʻuí
  • Ko Hono Ikuʻi ʻa e Ngaahi Faingataʻaʻiaʻanga ki he Papitaisó
  • Ngaahi Meʻa Fakamatelie
  • Ngāue Fakaʻotua ʻi he Tokoni ʻa e ʻOtuá
  • Ko e Hā Kuo Pau ke Tau Fai kae Fakamoʻui Kitautolu?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Tuí mo e Ngāué ʻe Lava ke Taki Atu ki he Māʻoniʻoni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Ngāueʻi Hoʻo Tui ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • ʻOkú Ke Tui Moʻoni ki he Ongoongo Leleí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
w91 7/1 p. 15-20

ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Meʻa Kuo Fai ʻe he ʻOtuá?

“Kabau e muimui ha taha kiate au, tuku ke jiaki ia eia, bea too hake ene akau māfajia i he aho kotoabe, bea muimui iate au.”​—LUKE 9:​23, PM.

1. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻaʻofa fakaofo kuo tokonaki mai ʻe he ʻOtuá?

ʻOKU tau moʻuaʻaki ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá. Kapau naʻe ʻikai te ne fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, heʻikai ke teitei fanauʻi mai kitautolu. Ka naʻe ʻikai ke fakatupu ʻe he ʻOtuá ke moʻui pē. Naʻá ne ngaohi kitautolu koeʻuhi ke malava ke tau fiefia ʻi he ngaahi meʻa lahi: ʻi he ifo ʻo e meʻakaí, ʻi he māfana ʻo e ulo ʻa e laʻaá, ʻi he ongo ʻo e ngaahi fasí, ʻi he foʻou ʻo e kamata mai ʻo ha ʻaho, mo e ongoʻi ʻo e ʻofá. ʻOku hiliō ai, ʻa hono foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha ʻatamai pea mo e holi ke ako ʻo kau kiate ia. Naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e Tohitapú, ʻa ia ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e tataki leleí, ʻo fakahāhā kiate kitautolu ʻa e founga ke moʻui ai ʻi ha moʻui fiefia ange, pea tokonaki mai mo e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi heʻene māmani foʻou māʻoniʻoni. ʻOku toe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, mo e poupou ʻa ha fakatahaʻanga fakalotofonua, mo e kau tangata mo e kau fefine taʻu motuʻa ʻa ia ʻoku malava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau tuʻu maʻu mālohi ʻi heʻene ngāué.​—Sēnesi 1:​1, 26-28; 2 Tīmote 3:​15-17; Hepelū 10:​24, 25; Sēmisi 5:​14, 15.

2. (a) Ko e hā ʻa e meʻa tuʻu-ki-muʻa taha kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolu? (e) ʻOku malava ke tau maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāué?

2 Tukukehe ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá, naʻe fekauʻi hifo ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAlo ʻuluaki-fakatupu ʻoʻoná ke ne tala kiate kitautolu ʻa e meʻa lahi ange ʻoku ʻamanekina ʻe he Tamaí meiate kitautolú pea ke tokonaki ha “huhuʻi” maʻá e tokotaha kotoa te ne tali ʻa e huhuʻi ko iá. (ʻEfesō 1:7; Loma 5:18) Ko e ʻAlo ko iá, ko Sīsū Kalaisi, naʻá ne pehē: “He naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko e fakamoʻui ko ia naʻe ʻai ke malava ʻo fakatuʻunga ʻi he huhuʻi ko iá ʻoku ʻi he tuʻunga mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaupito ke malava ʻe ha taha ke ne fai ha ngāue ke maʻu ai ia, ʻo tautefito ki he ngaahi ngāue naʻe fai ki muʻa ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻia Mōsesé. Ko ia ai, naʻe tohi ʻe Paulá: “ʻOku ʻikai fakatonuhia ha tangata mei he ngaahi ngaue faka-lao, kae ngata pe ʻi he tui kia Sisu Kalaisi.”​—Kalētia 2:16; Loma 3:​20-24.

Tui mo e Ngaahi Ngāue

3. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sēmisi ʻo kau ki he tui mo e ngaahi ngāué?

3 ʻOku hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he tui, ka ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he tui mo e houngaʻia ki he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ke tau fai ha ngāue. ʻOku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakahāhā ʻetau tuí. Naʻe tohi ʻe he tokoua faʻē taha mo Sīsū, ko Sēmisi, ʻo pehē: “Pehe foki ʻa e tui, kapau ʻoku ʻikai ke ō mo e ngaue, ʻoku mate pe ia, heʻene tuʻu taha.” Naʻá ne toe pehē: “Peʻi fakaʻaliʻali mai hoʻo tui ʻataʻatā mo e ngaahi ngaue, kau fakaʻaliʻali atu ʻeku tui he ha ʻi heʻeku ngaahi ngaue.” Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sēmisi ʻo pehē naʻa mo e kau tēmeniō “ʻoku tui . . . pea nau tetetete,” ka ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai ke fai ʻe he kau tēmeniō ʻa e ngaahi ngāue fakaʻotuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe maʻu fakatouʻosi ʻe ʻĒpalahame ʻa e tui mo e ngāue. “Ko ʻene tui naʻe ngaue fakataha mo ʻene ngaahi ngaue, pea ko ʻene ngaahi ngaue naʻe fakahaohaoa mei ai ʻene tui.” Naʻe toe pehē mai pē ʻe Sēmisi: “ʻOku mate ʻa e tui ʻo ka mavahe mo e ngaue.”​—Sēmisi 2:​17-26.

4. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻoku totonu ke fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau fie muimui ʻiate iá?

4 Naʻe toe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi ngāue totonú, ʻo pehē: “Ke ulo atu hoʻomou māma ke hā ki he kakai, ke nau mamata ki hoʻomou ngāhi ngaue lelei, pea fakamāloʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hevani.” “Kabau e muimui ha taha kiate au, tuku ke jiaki ia eia, bea too hake ene akau māfajia i he aho kotoabe, bea muimui iate au.”a Kapau ʻoku tau “jiaki” kitautolu, ʻoku tau liʻaki atu ʻa e konga lahi ʻo ʻetau ngaahi fili fakafoʻituituí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tau moʻuaʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá, ko ia ʻoku tau foaki atu kitautolu kiate ia ko ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo fekumi ke ako mo fai hono finangaló, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū.​—Mātiu 5:16; Luke 9:​23, PM; Sione 6:38.

ʻOku Laveʻi Ai ʻa e Ngaahi Moʻuí

5. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fakahāhā ʻe Pita ʻoku totonu ke ne laveʻi ʻa ʻetau founga moʻuí fakakātoa? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue lelei naʻá ne fokotuʻu maí?

5 Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Pita ʻo pehē ko e “taʻataʻa maʻongoʻonga” ʻo Kalaisí, naʻe foaki koeʻuhi ko kitautolú, ʻoku ʻi he tuʻunga mātuʻaki mahuʻinga taha ʻa ia ko ʻetau houngaʻia ki aí ʻoku totonu ke hā mahino ia ʻi heʻetau founga moʻuí fakakātoa. Naʻe fakahokohoko mai ʻe he ʻapositoló ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻa ia ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe heʻetau houngaʻiá ke tau fai ia. Naʻá ne akonaki mai: “Liaki ae fai kovi kotoabe.” “Holi lahi, . . . ki he hua huhu taekākā oe folofola.” “Fakaha ae ulugaaga lelei o ia naa ne ui mai akimoutolu mei he bouli ki he ene māma lahi.” “Afe ia mei he kovi, kae fai lelei.” “Nofo teu be ke talia . . . ae tagata kotoabe e ekea akimoutolu ki hono uhiga oe amanaki lelei oku iate kimoutolu.” “Ke oua naa moui [ʻa koe] i hono toe oe gaahi aho i he jino ki he holi oe tagata, ka ki he finagalo oe Otua.”​—1 Pita 1:19; 2:​1, 2, 9, PM; 1Pi 3:​11, 15, PM; 1Pi 4:2, PM.

6. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki-senitulí ʻa ʻenau tuí? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku totonu ke fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni maʻatautolu?

6 Naʻe moʻuiʻaki ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki-senitulí ʻa ʻenau tuí. Naʻá ne liliu ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukaú mo honau ngaahi angaʻitangatá, ʻo ne ueʻi kinautolu ke nau ʻomai ʻenau moʻuí ke fetāiaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻa nau faingataʻaʻia ʻi honau fakaheeʻi, tolo makaʻi, haha, tuku pōpula, pea aʻu ki he mate koeʻuhi ke ʻoua naʻa maumauʻi ʻenau tuí. (Ngāue 7:​58-60; 8:1; 14:19; 16:22; 1 Kolinitō 6:​9-11; ʻEfesō 4:​22-24; Kolose 4:3; Filimone 9, 10) Ko e faihisitōlia Loma ʻiloa ko ia ko Tasitusi, naʻe fanauʻi nai ʻi he 56 T.S., ʻokú ne pehē ko e kau Kalisitiané “naʻe tuʻutuʻuni ke tautea mate ʻi he ngaahi afi pea tutu, ke hoko ko ha ngaahi maama ʻi he taimi poʻulí.” Ka naʻe ʻikai pē te nau fakaholoholomui!​—The Annals, Tohi XV, palakalafi 44.

7. ʻI he tuʻunga fē ʻoku ʻilo nai ʻe he niʻihi ʻoku nau ʻi ai ʻa kinautolu?

7 ʻI he ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi ʻokú ke ʻilo nai ai ha kakai kuo nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi ha ngaahi taʻu. ʻOku nau ʻofa ʻi he kautaha ʻa Sihová, ʻo fakakaukau ko ʻene kakaí ko e kakai lelei taha ia kuo nau felōngoaki, ʻoku nau fai ʻa e ngaahi tali lelei ʻo fekauʻaki mo e moʻoní, pea taukapoʻi ʻa e moʻoní ki he faʻahinga ʻo tuaʻaá. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tuʻu ʻi honau ʻalungá, ko ha meʻa ʻokú ne taʻotaʻofi kinautolu. Kuo ʻikai te nau lākā ʻi he lākanga lelei ko ia naʻe fai ʻe he toko 3,000 ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí, ʻa e meʻa ko ia naʻe ʻeke ʻe he tangata ʻItiopea tuí ʻo kau ki aí, pe ko ia naʻe enginakiʻaki ʻe ʻĀnanaia kia Saula ke ne fai leva ʻi he ʻiloʻi ʻe he tokotaha fakatanga ki muʻa ko iá ko e moʻoni ko e Mīsaiá ʻa Sīsū. (Ngāue 2:41; 8:36; 22:16) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku masiva ai ʻa e faʻahinga pehē ʻi he ʻaho ní? Ko e hā kuo ʻikai te nau lākā ai ʻi he lākanga ko ia ʻoku ui ʻe he Tohitapú “ko e kumi ʻe ha konisenisi ʻataʻatā ki he ʻOtua”? (1 Pita 3:21) Kapau ʻokú ke ʻilo ʻokú ke ʻi he tuʻunga ko ʻení​—ʻo ʻilo ʻa e moʻoní kae toumoua ke fai ha meʻa ʻo fekauʻaki mo ia​—fakakaukau ki he kupu ko ʻení ko ha ʻofa makehe ia kuo tokonaki mai maʻau.

Ko Hono Ikuʻi ʻa e Ngaahi Faingataʻaʻiaʻanga ki he Papitaisó

8. Kapau naʻe ʻikai ʻaupito te ke hoko ko ha taha ako lelei, ko e hā ʻa e ʻalunga fakapotopoto ke lākā leva he taimi ní?

8 Ko e hā ʻoku malava ke tuʻu ʻi ho ʻalungá? ʻI he kupu ki muʻá naʻe fakahāhā ai ʻo pehē ʻoku palopalemaʻia nai ha niʻihi ʻi he ako fakafoʻituituí. Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e ʻatamai fakaofo, pea ʻokú ne ʻamanekina meiate kitautolu ke tau ngāueʻaki ia ʻi hono tauhi iá. Ko e kakai ʻe niʻihi naʻe ʻikai te nau ako ke lau tohi naʻa nau ako ʻo lau tohi koeʻuhi ke nau ako ke lahi ange ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻá. Fēfē koe? Kapau kuó ke ʻosi ʻilo ki he founga ke lau tohi aí, ʻokú ke ako moʻoni, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Pēleá ʻo “kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe” ke ʻilo pē ʻoku pehē ʻa e ngaahi meʻá ni? Kuó ke fakatotolo ki “hono māukupu, mo hono loloa, mo hono maʻolunga, mo hono loloto” ʻo e moʻoní? Kuó ke keli loloto feʻunga ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? Kuó ke ʻilo moʻoni ki hono fakalotomāfana? Kuó ke fakatupu ha holi moʻoni ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? ʻOkú ke maʻu ha fiekaia moʻoni ki he moʻoní?​—Ngāue 17:​10, 11; ʻEfesō 3:18.

9. Ko e hā ʻa e meʻa totonu ke fai ʻo kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema ʻo fekauʻaki mo ha taha ʻi he fakatahaʻangá?

9 ʻOku taʻotaʻofi nai ʻa e kakai ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhi ko ha palopalema moʻoni pe mahaloʻi ʻiate kinautolu mo ha taha ʻi he fakatahaʻangá. Kuó ke loto-mamahi lahi ʻi ha taha? Muimui leva ʻi he fakahinohino ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he lea ʻa Sīsū: “Mole pe koe ʻo fakamahino kiate ia, fakaekimoua pe.” (Mātiu 18:15) Te ke ʻohovale nai ʻi haʻo ʻilo naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he tokotaha ia ko iá naʻá ke loto-mamahi ange ki ai. Ka neongo kapau ʻokú ne ʻilo, ʻokú ke kei ‘maʻu mai nai ho tokouá’, ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú. ʻOkú ke toe tokoniʻi nai ia ke ne fakaʻehiʻehi mei hano fakatūkiaʻi ha toe tokotaha kehe. ʻIkai ngata ai, ʻi hoʻo fakakaukau ʻo kau ki he meʻa ko iá, ko hai ʻokú ke tauhi moʻoní​—ko e tokotaha ko iá pe ko e ʻOtuá? ʻOku fakangatangata pehē ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá ʻo ke tuku ʻa e faihala ʻa ha taha taʻehaohaoa ke ne fakaheleleuʻi ʻa hoʻo ʻofa kiate Iá?

10, 11. Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha angahala fakapulipuli kuó ne taʻotaʻofi koe?

10 ʻOku taʻotaʻofi nai ʻe ha angahala fakapulipuli ha taha mei haʻane papitaiso. ʻOku malava ke hoko ʻeni mei ha meʻa naʻe hoko ʻi he kuo hilí, pe ko ha faihala ʻoku kei hokohoko fai nai. Kapau ko e palopalema ʻeni fekauʻaki mo koé, ʻikai kuo taimi ke fakatonutonu ʻa e meʻa ko iá? (1 Kolinitō 7:​29-31) Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihová naʻe pau ke nau fai ha ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko ia mou fei mo fakatomala, pea tafoki, koeʻuhi ke tamateʻi hoʻomou ngaahi angahala; kae toki hoko mei he fofonga ʻo e ʻEiki ʻa e ngaahi kuonga fakamānava hake.”​—Ngāue 3:19.

11 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa kuó ke fai ʻi he kuo hilí, ʻoku malava ke ke fakatomala, liliu, pea kole fakamolemole ki he ʻOtuá. “Ko ia mou ʻai ke mate leva homou ngaahi kupu ʻoku ʻi mamani, ko e feʻauaki, angaʻuli, havala, holi pango; . . . huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue; pea kuo mou ʻai ʻa e tangata foʻou, ʻa ia ʻoku fai ai pe hono fakafoʻou ʻi he ʻimisi ʻo ʻene ʻAfio naʻá ne ngaohi ia, ke ne hokosi ʻa e ʻilo kanokano.” ʻOku malava ke ke ʻomai hoʻo moʻuí ke fetāiaki mo ʻene ngaahi foungá, ʻo aʻusia ha konisēnisi maʻa, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi heʻene māmani foʻou māʻoniʻoní. ʻIkai ʻoku tuha ia mo ha faʻahinga feinga pē ʻoku fai?​—Kolose 3:​5-10; ʻAisea 1:​16, 18; 1 Kolinitō 6:​9-11; Hepelū 9:14.

12. Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ʻo kapau ʻoku tuʻu ʻi ho vahaʻa mo e konisēnisi maʻá ʻa e tapaká, ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó, pe ko hono maʻu ʻa e faitoʻo kona tapú?

12 ʻOku tuʻu ʻi ho vahaʻa mo e konisēnisi maʻá ʻa hono ngāueʻaki ʻo e tapaká, ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó, pe ko hono maʻu ʻe he faitoʻo kona tapú? ʻIkai ʻoku fakahāhā ʻe he ngaahi tōʻonga maumauʻi pehē ʻo e moʻuí ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ki he meʻaʻofa fakaofo ʻa e ʻOtuá ko e moʻui? Kapau ʻoku tuʻu ʻa e ngaahi tōʻonga peheé ʻi ho ʻalungá, tā kuo taimi ke fakatonutonu leva kinautolu. ʻOku mahuʻinga tatau ʻa e ngaahi tōʻongá ni mo hoʻo moʻuí? Naʻe pehē ʻe Paula: “Tau fakamaa akitautolu mei he uli kotoabe oe kakano moe laumalie, o fakahaohaoa ae maonioni i he manavahe ki he Otua.” ʻOku feʻunga hoʻo houngaʻia ʻi he ngaahi founga maʻa mo māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke fai pehē?b​—2 Kolinitō 7:1, PM [6:19].

Ngaahi Meʻa Fakamatelie

13, 14. (a) Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa fakamatelié? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakahēvaní?

13 ʻOku ʻai ʻe he māmani ʻo e ʻaho ní ʻa e lavameʻá mo e “ʻafungi ʻo e moʻui” ʻo fakamuʻomuʻa ia ʻi he meimei meʻa kotoa pē. Ka naʻe fakatatau ʻe Sīsū ʻa e “loto moʻua ki māmani, mo e fakahekeheke ʻa koloa” ki he “ʻakau talatala” ʻa ia ʻokú ne kāsia ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne toe ʻeke: “Koeha hono aoga ki he tagata, o kabau te ne maʻu a mamani kotoabe, kae mole ai hono laumalie oona?”​—1 Sione 2:16; Maʻake 4:​2-8, 18, 19; Mātiu 16:​26, PM.

14 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻo pehē naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ki he fanga manupuná ke nau kumi ʻenau meʻakaí pea ko e ngaahi lilé ke nau laku matala fakaʻofoʻofa mai. Pea naʻá ne ʻeke leva: “Hono ʻikai mahuʻinga noa pe kimoutolu ʻi he fanga manupuna! . . . Huanoa ʻa kimoutolu!” Ko e meʻa fakapotopotó, naʻe talamai ʻe Sīsū kiate kitautolu ke “ʻoua te mou lotomoʻua” ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻá ne pehē: “Kumi ʻa e puleʻanga [ʻo e ʻOtua]; pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngaahi meʻa ko ia.” Naʻá ne fakahaaʻi mai ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakahēvaní koeʻuhi ‘ko e potu ʻoku ʻi ai ʻetau koloá, ʻe ʻi ai foki mo hotau lotó.’​—Luke 12:​22-31; Mātiu 6:​20, 21.

Ngāue Fakaʻotua ʻi he Tokoni ʻa e ʻOtuá

15. Ko e hā ʻa e fakalototoʻa lelei ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki-senitulí?

15 ʻOku hā ngali hoko nai ha palopalema kiate koe ʻi he fai fakamoʻoni ki he niʻihi kehé? ʻOku hanga ʻe he ongoʻi maá ʻo taʻotaʻofi koe? Kapau ko ia, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki-senitulí ʻa e faʻahinga ongo tatau mo ia ʻoku tau maʻu he ʻaho ní. Naʻe ʻikai ke fili ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga tokolahi naʻe poto mo mālohí, ka naʻá ne fili “ʻa e ngaahi meʻa ʻo mamani ʻoku vaivai ke fakamāʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malohi.” (1 Kolinitō 1:​26-29) Naʻe fakafepakiʻi mālohi ʻe he kau taki lotú ʻa e kakai “taʻe maʻu tuʻunga” ni pea tuʻutuʻuni kiate kinautolu ke taʻofi ʻenau malangá. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau Kalisitiané? Naʻa nau lotu. Naʻa nau kole ki he ʻOtuá ke nau lototoʻa, pea naʻá ne foaki ia kiate kinautolu. Ko hono olá, naʻe fonu ʻa Selusalema ʻi heʻenau pōpoakí pea ki mui mai naʻe luluʻi ai ʻa e māmaní fakakātoa!​—Ngāue 4:​1-4, 13, 17, 23, 24, 29-31; 5:​28, 29; Kolose 1:23.

16. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fuʻu “ʻao kau fakamoʻoni” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Hepelū vahe 11?

16 Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻaupito ke totonu ke tuʻu ʻa e manavahē ki he tangatá ʻi hotau vahaʻa mo e ngāue ki he ʻOtuá. ʻOku lāulea ʻa e Hepelū 11 ʻo kau ki ha fuʻu “ʻao kau fakamoʻoni” ʻa ia naʻa nau manavahē, ʻikai ki he tangatá, ka ki he ʻOtuá. ʻOku totonu ke tau fakahāhā ʻa e tui tatau mo ia. Naʻe tohi ʻe he ʻapositoló: “Ko e meʻa ʻi he kapuʻi ʻa kitautolu ʻe ha ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau, ko ia ke tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai, pea tau kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu.”​—Hepelū 12:1.

17. Ko e hā ʻa e fakalototoʻa naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻia ʻAiseá?

17 ʻOku malava ʻe he ʻOtuá ke ne tokonaki ki heʻene kau sevānití ha tokoni lahi fakaʻulia. Naʻe tala ʻe he Tokotaha-fakatupu ʻo e ʻuniveesí kia ʻAisea: “Ko kinautolu oku tatali kia Jihova e fakafoou ho nau malohi; te nau buna hake aki ae kabakau o hage koe faga ikale; te nau lele ka e ikai vaivai; bea te nau eveeva ka e ikai bogia.”​—ʻAisea 40:​31, PM.

18. ʻE anga-fēfē nai haʻo ikuʻi ʻa e loto-foʻí ka ke kau ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá?

18 Ko e Kau Fakamoʻoni lototoʻa mo fiefia ʻokú ke vakai ki ai ʻi he fakatahaʻanga fakalotofonuá ko ha konga siʻi pē ia ʻo e kau sevāniti faivelenga ʻoku tokolahi hake he toko fā miliona ʻi māmani lahi. ʻOku nau fiefia ke maʻu ha konga ʻi he ngāue naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū Kalaisi tonu ʻi he ngaahi leá ni: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” Kapau ʻoku hoko ha palopalema kiate koe ʻi hoʻo kau ki he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá neongo ʻokú ke poto taau ke fai ia, ko e hā ʻoku ʻikai te ke kole ai ki ha tokotaha Fakamoʻoni ʻoku ngāue ola lelei ʻi he ngāue fakafaifekaú ke ke ʻalu fakataha mo ia ʻo kau ʻi he ngāue fakamalangá? ʻOku tokonaki moʻoni mai ʻe he ʻOtuá ʻa e “makehe atu ʻo e mafai,” pea mahalo te ke toki ʻohovale ʻi hoʻo ʻilo ʻa hono fakafiefia moʻoni ʻo e ngāue fakaʻotuá ko eni.​—Mātiu 24:​14, PM; 2 Kolinitō 4:7; toe vakai foki kia Sāme 56:11; Mātiu 5:​11, 12; Filipai 4:13.

19. Ko e hā ʻa e ngāue fakaefaiako naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau fai?

19 ʻOku ʻamanekina ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga ʻoku nau houngaʻia ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ke nau ngāue ki ai. Naʻá ne pehē: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumalie maʻoniʻoni.”​—Mātiu 28:​19, 20.

20. Kapau ʻokú ke laka ki muʻa fakalaumālie, ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku vave ke feʻungamālie ke fai leva?

20 ʻOku hanga ʻe hoʻo houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ki he “taʻataʻa maʻongoʻonga” ʻo Sīsū, pea ki he ʻamanaki fakaofo ko e moʻui taʻengatá ʻo ueʻi koe ke ke ngāue leva? (1 Pita 1:19) Kuó ke ʻomai hoʻo moʻuí ke fetāiaki mo e ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke kau maʻu pē ʻi he ngaohi ākongá? Kuó ke siʻaki koe pea fakatapui hoʻo moʻuí ki he ʻOtuá? Kapau ko e talí ʻoku ʻio fakapapau ki he ngaahi fehuʻí ni kotoa, kuo taimi nai ke ke ʻeke ki ha taha ʻi he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻokú ke ʻalu ki aí ʻa e fehuʻi tatau mo ia naʻe ʻeke ʻe he tangata tui ʻItiopeá kia Filipé: “ʻOku ai ha meʻa ʻoku taʻofi ki haku papitaiso?”​—Ngāue 8:36.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku fakalea pehé ni ʻe he The Jerusalem Bible “liʻaki ʻe ia ia.” ʻOku pehē ʻe he liliu naʻe fai ʻe J. B. Phillips “huʻi atu ʻa e totonu kotoa kiate iá.” ʻOku pehē ʻe he The New English Bible “tuku kita ki mui.”

b Ki ha fakamatala ki hono siʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga peheé, sio ki he Ko e Taua Leʻo (English), ʻo Fēpueli 1, 1981, peesi 3-12; Sune 1, 1973, peesi 336-43; mo e Awake!, Siulai 8, 1982, peesi 3-12; Mē 22, 1981, peesi 3-11. ʻE alamaʻu nai ʻeni ʻi he laipeli ʻi he Kingdom Hall fakalotofonua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga makehe ʻoku tau maʻu ke tau fakamālōʻia ai ki he ʻOtuá?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ke ueʻi ʻe he tuí mo e houngaʻiá ʻa kitautolu ke tau faí?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻoku malava ke tuʻu ʻi hotau vahaʻa mo e talangofua ki he ʻOtuá, pea ko e hā ʻoku malava ke tau fai ʻo fekauʻaki mo ia?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku malava ke ʻeke kiate kinautolu pē ʻe he faʻahinga ʻoku teʻeki ai ke papitaisó?

[Puha ʻi he peesi 18]

‘Ko e faʻahinga “kelekele” fēfē au?’

Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ʻo fekauʻaki mo ha tangata naʻe ʻalu atu ke tūtūʻi ha tenga. Ko e ngaahi tenga ʻe niʻihi naʻe tō ʻi he veʻehalá pea kai ia ʻe he fanga manupuná. Ko e ngaahi tenga ʻe niʻihi naʻe tō ʻi he ngaahi feituʻu makamaka taʻe ʻi ai ha kelekele lahi. Naʻe tupu hake ʻa e ngaahi tengá ni, ka ʻi he ʻalu hake ʻa e laʻaá, naʻa nau mae pea mate. Naʻe toe ʻi ai mo e ngaahi tenga kehe naʻe tō ʻi he lotolotonga ʻo e ʻakau talatalá pea naʻe kāsia ai ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kulupu ko ʻení ʻe tolu ʻoku nau fakatātaaʻi: ʻuluaki, ko e tokotaha ʻoku “fanogo . . . ki he folofola oe buleaga, ka oku ikai tokaga ki ai”; ko hono ua, ko e tokotaha ʻokú ne tali ʻa e folofolá ka ʻokú ne toe tafoki mei ai ʻi he vela mai ʻa e “mamahi be ae fakataga”; pea ko hono tolú, ko e tokotaha ko ia ʻoku “tokaga ki mamani, moe fakaheke e he koloa, oku ne fakakājiaʻi ae folofola.”

Ka naʻe toe lāulea ʻa Sīsū ʻo kau ki ha ngaahi tenga kehe naʻe tō ʻi he kelekele leleí. Naʻá ne pehē: “Ko ia ia oku ne fanogo ki he folofola, bea tokagaʻi; bea tubu ai hono fua.”​—Mātiu 13:​3-8, 18-23, PM.

ʻOku lelei nai ke ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘Ko e faʻahinga “kelekele” fēfē au?’

[Puha ʻi he peesi 19]

Naʻa nau mate koeʻuhi ko ʻenau tuí

ʻOkú ke ʻilo ha taha ʻoku lelei ange kiate ia ke ne mate kaeʻoua te ne maumauʻi ʻene tuí? Kuo fai pehē ʻa e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he The Nazi State and the New Religions: Five Case Studies in Non-Conformity, naʻe tohi ʻe Dr. Christine E. King: “Ko e tokotaha mei he ongo fakamoʻoni Siamane ʻe toko ua kotoa pē naʻe tuku pilīsone, pea ko e tokotaha ʻi he toko fā naʻe mole ʻenau moʻuí.”

ʻI he ngata fakaʻaufuli ʻa e anga-fakalilifu ʻa e ngaahi kemí ʻi he 1945, “naʻe tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní pea naʻe ʻikai ha tukulolo ʻo ʻenau tui.” ʻI he The Nazi Persecution of the Churches, naʻe tohi ai ʻe J. S. Conway ʻo kau ki he Kau Fakamoʻoní: “Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha siasi kehe mei ai naʻá ne fakahāhā ha faʻahinga meʻa ʻo hangē ko e loto-maʻu ʻi he fehangahangai mo e fakamālohi kakato ʻa e tafaʻaki fakatautoitoi ʻa e Kesitapo.”

Naʻe ʻikai ke fakatangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi ko ha ngaahi meʻa fakapolitikale pe fakamatakali. Ka, naʻa nau faingataʻaʻia fakaʻaufuli koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻenau fakafisi ke ʻoua naʻa maumauʻi honau konisēnisi kuo akoʻi faka-Tohitapú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share