Ko e Ngaahi Lotu ʻa Hai Kuo Tali?
KO SIHOVA ko e ʻOtua ʻokú ne tali ʻa e ngaahi lotú. Ko hono moʻoní ʻoku ui ia ʻi heʻene Folofola, ko e Tohitapú, ko e “Tokotaha-fanongo ki he lotu.” (Sāme 65:2, NW) ʻOkú ne finangalo lelei ke tali ʻa e ngaahi lotú. Ka ko e ngaahi lotu ʻa hai ʻokú ne tali moʻoní?
ʻOku tali ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi lotu ʻa kinautolu taautaha ʻoku nau fakahōifua kiate iá. ʻOku nau maʻu ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻapasia tatau pē mo ia naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “Oku hage koe holi ae hainiti ki he gaahi tafeaga vai, oku behe ae holi a hoku laumalie kiate koe, E Otua. Oku holi hoku laumalie ki he Otua, ki he Otua moui.” (Sāme 42:1, 2, PM) Ka, ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻene kau lotu moʻoní?
Ko e Fakamoʻoni ʻOku Tali ʻe he ʻOtua ʻa e Ngaahi Lotú
ʻOku ʻi he Tohitapu ʻa e fakamatala lahi ke ne fakamoʻoniʻi ʻoku tali ʻe Sihová ʻa e ngaahi lotu ʻo ʻene kau sevāniti angatonú. Ko e fakatātaá, ʻi he lotu ʻa e Tuʻi ʻo Siuta ko Sihosafate ke fakahaofí, naʻe tali ʻe he ʻOtua ʻa ʻene lotú peá ne tuku ke ne ikuna ʻaki ʻene fakatupunga hono ngaahi filí ke nau fetāʻaki ʻiate kinautolu pē. (2 Kalonikali 20:1-26) Tatau mo ia, ʻi he fehangahangai ʻa e Tuʻi ko Hesekaiá mo e kautau kāfakafa honau tokolahí, naʻá ne lotu ʻi he anga-fakatōkilalo ki he ʻOtuá ki ha tokoni. Naʻe mamata ʻa Hesekaia ki he fakamoʻui ʻa Sihová ʻi he haʻu ʻa e ʻāngeló ʻo fakaʻauha ʻa e kau ʻĀsilia ʻe toko 185,000 ʻi he pō pē ʻe taha.—ʻAisea 37:14-20, 36-38.
Ko e hā naʻe tali ai ʻe Sihova ʻa e ongo lotu ko iá? Fakatouʻosi ʻi he ongo meʻa ko ʻeni naʻe hokó, naʻe tautapa ʻa e ongo tuʻí ʻo pehē ka na ka foʻi ʻi he tau ʻe hoko ʻo fakaongoongokoviʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová. (2 Kalonikali 20:6-9; ʻAisea 37:17-20) Naʻá na tokanga ʻo kau ki hono ongoongó. ʻOku pehē ʻe he The International Standard Bible Encyclopedia: “Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻa e lotú ʻoku ʻikai ko e lelei ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e lotú ka ko e lāngilangi ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá.” Ko ia aí, ko e kau sevāniti angatonu ʻa Sihová te nau lava ke fakapapauʻi te ne hanga ʻo tokoniʻi kinautolu “koeʻuhi ko hono huafa.” ʻOku maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e tuipau ʻokú ne fanongoa ʻenau ngaahi lotú he ko e lekooti ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi kuo tali ʻa e faʻahinga lotu pehē.—Sāme 91:14, 15; 106:8; Palōvepi 18:10.
Kaekehe, ka ʻi ai ha tuʻunga ʻoku ʻi ai ha kaunga ki he huafa ʻo Sihová, ʻoku ʻi he finangalo ia ʻo e ʻOtua ke ne tali ʻa e ngaahi lotu ko ení pe ʻikai. ʻOkú ne maʻu nai ha ngaahi ʻuhinga totonu ke ʻoua ʻe tali ai ha ngaahi lotu ʻe niʻihi. Kapau ʻoku tau ongoʻi ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai ke fai ha fanongo ki ai, ʻoku lelei ke fai ha fakakaukau pe ko e hā ʻoku pehē aí.
Ko e ʻUhinga ʻOku ʻIkai ke Tali ai ʻa e Ngaahi Lotu ʻe Niʻihí
Naʻe fakahā ʻe Sihova ki he kakai ʻIsilelí: “Ka mou ka fakalahi lotu, ʻe ʻikai te u fakaongo.” Naʻá ne hoko atu ʻo fakahinohino ʻa e ʻuhinga ʻo ne pehē: “Ko homou nima na ʻoku totoʻia.” (ʻAisea 1:15) ʻE malava fēfē ʻe ha taha ke ne taʻetokaʻi ʻa e lao ʻa Sihová pea ʻi he taimi tatau te ne ʻafio mai ki he tokotaha ko iá? Ko ha palōvepi ʻi he Tohitapu ʻoku maʻalaʻala ʻene tali ʻa e fehuʻí, ʻo pehē: “Ko ia oku fakatafoki hono teliga ke oua naa ne fanogo ki he fono, e hoko ene lotu aana koe mea fakalielia.”—Palōvepi 28:9, PM.
ʻOku toe ʻomai ʻe he Tohitapú ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku ʻikai ke fanongoa ai ʻa e ngaahi lotu ʻe niʻihí, ʻo ne pehē: “ʻOku mou kole, pea ʻoku ʻikai te mou maʻu, koeʻuhiā ʻoku mou kole kovi, he ko e fai pe ke tauhi ʻaki hoʻomou [fakafiemālie ʻa e ngaahi holi fakaekakano, NW].” (Sēmisi 4:3) ʻIkai, ʻe ʻikai ke tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ke fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi holi koví. Kuo pau ke tau toe manatuʻi ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne maʻu pe fakahoko ʻa e ngaahi fekau mei he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ʻa e Tokotaha ʻokú ne fili pe ʻe fēfē ʻene tali ki heʻetau ngaahi lotú.
ʻOku pau ke tali ʻa e ngaahi lotu ʻoku fai ki he ʻOtuá ʻi he loto-maʻa, ʻaki ʻa e fakaueʻi-loto totonú, pea fai ʻi heʻene founga kuo fokotuʻu—fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. (Sione 14:6, 14) Ka naʻa mo kinautolu ʻoku nau aʻu ki he ngaahi fiemaʻu ko ʻeni ʻo kau ki heʻenau ngaahi lotú ʻoku nau ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tali. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tali leva ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu pehē ʻo ʻene kau sevāniti?
ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e taimi lelei taha ke tali ai ʻa e ngaahi lotú. Neongo ʻe kole ʻe ha tamasiʻi ki heʻene tamai ha pasikala, ʻe ʻikai ke ʻomai nai ʻe heʻene tamaí kiate ia kaeʻoua kuo motuʻa feʻunga ʻa e tamasiʻi ke poto lelei he heka aí. ʻOku moʻoni pehē nai mo e ngaahi lotu ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e meʻa lelei taha kiate kinautolú, ʻokú ne tuku mai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi totonu mo feʻunga tahá.
Ka, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau lotu nai ki aí. Koeʻuhi ko ʻenau angahalaʻiá, te nau holi nai ki he faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai ke lelei ia kiate kinautolu. ʻE ʻikai ke foaki mai ʻe heʻenau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ha faʻahinga meʻa ʻoku fakatupu-kovi kiate kinautolu, he ko e Tokotaha-foaki ʻo e ngaahi “foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe.” (Sēmisi 1:17) Ko ia aí, mahalo pē ko e ʻOtua ʻe ʻikai te ne ʻomi ha meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu loko ʻaonga ʻo fakatatau ki he anga ʻo ʻene fakakaukaú. (Fehoanaki mo 2 Kolinitō 12:7-10.) ʻOkú ne tali ʻa e ngaahi lotu ʻoku fehoanaki mo hono finangaló mo ʻene taumuʻa ki hono kakai.—1 Sione 5:14, 15.
‘Naʻe Ongoʻi Lelei’ ʻa Sīsū
Ko Sīsuú ko e tangata faʻa lotu. (Mātiu 6:9-13; Sione 17:1-26) Naʻá ne tuipau kakato ʻe fanongo mai mo tali ʻa ʻene ngaahi lotu ʻe heʻene Tamai fakahēvaní. Naʻe lea ʻo pehē ʻa Sīsū: “ʻAlā Tamai, . . . Kuo u ʻilo pē ʻe au ʻoku ke ongoʻi au maʻu ai pe.” (Sione 11:41, 42) Ka, ʻikai naʻe loto-mamahi ʻa Sīsū ʻi he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fakamāmaní? ʻIkai naʻá ne kalanga atu: “ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, naʻa ke liʻaki au kae ha?”—Mātiu 27:46.
ʻI he leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko iá, ʻoku hā mahino naʻá ne fakahoko ha kikite ʻo kau ki heʻene maté. (Sāme 22:1) ʻI he tuʻunga fakangatangatá, naʻe mei lava ke toe ʻuhinga ʻa Sīsū kuo toʻo ʻe Sihova ʻene maluʻí pea tuku hono ʻAló ke ne mate ʻa e mate fakamamahi mo fakamā ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ngataʻanga ʻo ʻene angatonú. Ko hono fakatotolo ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho fakaʻosi ʻo e moʻui fakamāmani ʻa Sīsuú ʻokú ne fakahā naʻe fanongo ʻa e ʻOtua ki heʻene ngaahi lotú.
ʻI he pō naʻe puke pōpula ai iá, naʻe lotu ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemani. Tuʻo tolu ʻene tangi: “ʻAlā Tamai, kapau ʻe lava, tuku ke tolona ʻa e ipu ni meiate au.” (Mātiu 26:39, 42, 44) Naʻe ʻikai ke fakataʻetaʻefiefoaki ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻui ko ha huhuʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tui. Ka ʻoku ngalingali naʻá ne mātuʻaki loto-moʻua ʻo kau ki he malava ke ongoongo-koviʻi ʻa ʻene Tamai ʻofeiná ʻi haʻane mate ʻi he ʻakau fakamamahí ʻi he tuʻunga ko e tokotaha fie-ʻotua fakamalaʻia. Naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Sīsuú?
ʻI he hili ʻa e ngaahi taʻu mei ai naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē: “Aia i he gaahi aho o hono jino, kuo ne [Kalaisi, NW] o hake ae hu moe kole tāumau, fakataha moe tagi malohi moe loimata, kiate ia nae faa fai ke fakamoui ia mei he mate, bea nae ogoʻi ia i he mea nae manavahe ai ia.” (Hepelū 5:7, PM; Luke 22:42, 44) ʻIo, ʻi he pō fakamamahi ki muʻa ʻo ʻene pekiá, ‘naʻe ongoʻi lelei’ ʻa Sīsū. Ka naʻe anga-fēfē?
Naʻe fekau ʻe Sihova ha ʻāngelo ke hā “kiate ia [Sīsū], o ne fakamalohi ia.” (Luke 22:43, PM) Ko hono fakatupu mālohi peheé, naʻe malava ai ʻe Sīsū ke ne mate ʻi he ʻakau fakamamahí. ʻOku ngalingali, naʻe fai ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e fakapapau ʻo pehē ko ʻene pekia ʻi he ʻakaú ʻe ʻikai ke fakahoko mai ai ʻa e fakamāʻanga ki he huafa fakaeʻotuá ka ʻe iku ko e meʻa tefito ia ʻe ngāueʻaki ki hono fakatapui ʻo e huafa. Ko hono moʻoní, ko e pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí naʻe fakaava ai ʻa e hala maʻá e kakai Siu, ke nau hao ai mei he fakahalaiaʻi ki he maté ʻa ia naʻe fakamalaʻia ai kinautolu ʻi he malumalu ʻo e Laó.—Kalētia 3:11-13.
Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu mei aí, naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa Sīsū mei he maté pea fakaʻataʻataaʻi ia mei ha faʻahinga tukuakiʻi fie-ʻotua naʻe malava ke fai ʻaki hono fakamāʻolungaʻi ia ki he tuʻunga fakahēvani māʻolunga angé. (Filipai 2:7-11) Ko ha founga fakaofo ē ko hono tali ʻa e lotu ʻa Sīsuú ʻo fekauʻaki mo e “ipu ni”! Ko e lotu ko iá naʻe fai hono tali ʻi he founga ʻa Sihova. Pea naʻe hokosia ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tāpuaki fakaofo koeʻuhi naʻá ne pehē ki heʻene Tamai fakahēvaní: “Kae oua naa fai hoku loto, ka koe finagalo oou.”—Luke 22:42, PM.
Anga Hono Tali ʻe Sihova ʻa e Ngaahi Lotú he ʻAhó Ni
Hangē ko Sīsuú, ko kinautolu ʻoku nau feinga ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova he ʻahó ni ʻoku totonu ke nau kole maʻu pē ke hoko mai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke nau maʻu ʻa e tui ʻa ia ʻe tali ʻe Sihova ʻenau ngaahi lotú ʻi he founga ʻe ʻaonga taha kiate kinautolu. Ko hono moʻoní, te ne “fai maʻatautolu ʻo hulu atu noa pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau faʻa kolea pe fakakaukau ki ai.”—ʻEfesō 3:20.
Ko ha finemui Kalisitiane naʻe nofo mo ʻene ongo mātuʻa taʻetuí naʻá ne hokosia ʻa e moʻoni ʻo e konga Tohitapu ko ʻeni. ʻI ha tohi mei he Watch Tower Society, naʻe kole ai kiate ia ke ne fakakaukau mo e lotu ki he malava ke ne tali ʻa e vāhenga-ngāue fakamisinale makehe. Neongo ko ʻene holi fakamātoató ke nofo ʻi ʻapi ʻo tokoni ki heʻene ongo mātuʻa ke na hoko ko ha ongo Kalisitiané, naʻá ne lotu ʻo kole ki he ʻOtua: “Ko e hā ho finangalo? Ko ho finangalo ke tali ʻa e fakaafe ko ʻeni mo ʻoua ʻe tokanga ki he fakafepaki ʻo ʻeku ongo mātuʻá pe ke tokoniʻi ʻeku ongo mātuʻá ʻaki ʻa ʻeku nofo pē mo kinauá?” ʻI he taimi kotoa pē naʻá ne lotu aí, naʻe tala kiate ia ʻe hono konisēnisi ke ne tali ʻa e fakaafé. Naʻá ne fakakaukau ko e tali ʻeni meia Sihová.
Naʻe fakatupu-ongoʻimālohi ʻe he ʻOtua ʻa e fefine ko ʻení ke pikimaʻu ki heʻene fili naʻe faí. Ko e kole kiate ia ke ne hiki ki he motu ko Awaji, ʻi Siapani, naʻe ʻohovale ʻene ongo mātuʻa peá na toe fakalahi ange ʻena fakafepakí. Kaekehe, ʻi he ʻikai te na malava ke liliu ʻene fakakaukaú, naʻe fili leva ʻene faʻē ke ako ʻa e Tohitapu ke ne sio pē pe ko e hā ne fai ai ʻe heʻene taʻahiné ʻa e faʻahinga fili peheé. Hili atu ʻa e māhina ʻe tolú, naʻe ʻaʻahi mai ʻene ongo mātuʻa kiate ia. ʻI heʻena sio ki he tokanga lelei kuo fai ki ai ʻe he niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe mātuʻaki maongo ki heʻene tamaí peá ne tangi ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ke sio kiate ia. Fuoloa siʻi pē peá ne kamata mo ia ke ne ako ʻa e Tohitapú. ʻI he ʻalu ʻa e taimi fakatouʻosi ʻa e ongo mātuʻa ʻa e finemuí ni kuó na papitaiso peá na kamata ke tauhi angatonu kia Sihová. ʻIkai kuo tāpuakiʻi ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa e fefine Kalisitiane ko ʻení ʻo hulu atu?
ʻOku Tali ʻEnau Ngaahi Lotu
ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e fefine naʻe ʻasi ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ki muʻá? Naʻe ʻikai te ne teitei ongoʻi ʻoku tali ʻene ngaahi lotú. Ka, ki mui maí naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku tali ʻe he ʻOtua ʻene ngaahi lotú. Naʻe tauhi ʻe he fefine ha lekooti ʻo e ʻelito ʻo ʻene ngaahi lotu. ʻI he ʻaho ʻe tahá naʻá ne sio hifo ki haʻane kiʻi tohi hiki nouti peá ne toki ʻilo naʻe fanongo mai ʻa Sihova ki he meimei kotoa ʻo ʻene ngaahi lotú, naʻa mo e ngaahi lotu ko ia kuo ngalo ʻiate ia! Naʻá ne ʻilo ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtua kiate ia pea tali ʻene ngaahi lotú ʻi ha founga fakaalaala ʻa ia ʻe ʻaonga lahi taha kiate iá.
Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai ke tali hoʻo ngaahi lotú, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ʻi ai haku vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihová, ko e “Tokotaha-fanongo ki he lotu”? Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku ou fai ha meʻa ke ako ʻo kau kiate ia pea hoko ko e tokotaha ʻo ʻene kau sevāniti fakatapuí?’ ʻOkú ne tali ʻa e ngaahi lotu ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa kiate iá mo fai hono finangalo. ʻOku nau “fakakukafi i he lotu” pea ʻoku ongoʻi lelei kinautolu, ʻo hangē ko Sīsuú. (Loma 12:12, PM) Ko ia, “mou lilingi homou loto” kia Sihova mo fai hono finangalo. (Sāme 62:8) Pea ʻe toki fanongoa hoʻomou ngaahi lotú.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku laui miliona ʻa e kakai ʻoku nau lotu ke maʻu ha meʻa makehe. ʻIo, pea ʻoku fanongoa ʻenau ngaahi lotu. Tau vakai angé pe ko e hā te tau malava ke ʻilo pau ai ʻe tali ʻa e ngaahi lotu pehē.