Ko Sihova, ko e Tokotaha ʻOkú Ne Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Fakaofo
“He ko e lahi ʻa e ʻAfiona, pea mo e fai meʻa mana [“fakaofo,” NW]: ko Koe ʻa e ʻOtua toko taha.”—SĀME 86:10.
1, 2. (a) Kuo uesia fēfē ʻe he ngaahi faʻu ʻa e tangatá ʻa e māmaní? (e) Te tau maʻu mei fē ʻa e ʻamanaki ki he ngaahi meʻa lelei angé?
ʻE PŌLEPOLE nai ʻa e kau tangata ʻi onopooní ʻo pehē ʻoku fakaofo ʻa e ngaahi meʻa kuo nau faʻú—ko e ngaahi meʻa fakaʻuhilá, ngaahi meʻa ki he fetuʻutakí, vitiō, ko e kaá, ko e folau he vakapuná, mo e ngaahi meʻa fakakomipiutá. Kuo liliu ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e foʻi māmaní ke hangē ko ha feituʻu pē ʻe taha. Ka ko ha toki feituʻu fēfē ia! ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e melinó, tuʻumālie mo e mohumeʻa maʻá e kakai kotoa, ʻoku uesia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe he ngaahi tau tāmate, faihia, tautoitoi, ʻuliʻi ʻo e ʻātakaí, ngaahi mahaki mo e tuʻunga masivá. Pea neongo kuo fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi meʻatau fakaniukilia kuo movete holo ʻi he māmaní ka ʻoku kei malava ke fakaʻauhaʻaki ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e kau fakatau ʻo e maté, ʻa e kau faʻu nāunau taú, ʻoku nau hoko atu hono fakalele ko e pisinisi lahi taha ia ʻi māmaní. ʻOku hoko ʻo koloaʻia ange ʻa e kau koloaʻiá pea masiva ange ʻa e kau masivá. ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne ʻilo ʻa e fakaleleiʻangá?
2 ʻIo! He ʻoku ʻi ai ha Tokotaha ʻokú ne fakapapauʻi matematē ʻa e fakahaofí, ha taha “oku maoluga taha i he maoluga kotoabe,” ko Sihova ko e ʻOtuá. (Koheleti 5:8, PM) Naʻá ne fakamānavaʻi ʻa hono tohi ʻo e ngaahi sāmé, ʻa ia ʻoku nau ʻomai ʻa e fiemālie mo e akonaki poto lahi ke ngāueʻaki ʻi he taimi faingataʻaʻiá. ʻOku kau ki he ngaahi sāmé ni ʻa e Sāme 86, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e kiʻi fakamatala ʻi ʻolunga ai: “Ko e Lotu ʻa Tevita.” Ko e lotu ia ʻoku malava ke ke ʻai ko hoʻo lotú.
Tuʻutāmaki kae Mateaki
3. ʻI he taimi ko ení, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe Tēvita kiate kitautolu?
3 Naʻe tohi ʻe Tēvita ʻa e sāme ko ení ʻi heʻene fuesia ʻa e tuʻutāmaki. Ko kitautolu ʻi he ʻahó ni, ʻa ia ʻoku tau moʻui ʻi he “gaahi aho fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ko e “kuoga fakatuutamaki” ko ení, ʻoku tau fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau. (2 Tīmote 3:1, PM: toe sio ki he Mātiu 24:9-13.) Hangē ko kitautolú, naʻe faingataʻaʻia ʻa Tēvita ʻi he loto-moʻua mo e loto-mafasia tupu mei he ngaahi palopalema naʻe uesia ai iá. Ka naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá ke nau fakavaivaiʻi ʻa ʻene falala mateaki ki hono Tokotaha-Fakatupú. Naʻá ne kalanga: “Ofeʻi ho fofonga, [“ʻe Sihova,” NW], ʻo tali kita; he ko e tuʻutamaki au, mo masiva. Tauhi hoku laumalie, he [“ʻoku ou mateaki,” NW]: fakamoʻui hoʻo tamaioʻeiki, ʻa e ʻAfiona ko hoku ʻOtua; he ko e falala au ki he ʻAfiona.”—Sāme 86:1, 2.
4. ʻOku totonu ke tau fakahā fēfē ʻetau tui paú?
4 ʻOku malava ke tau tui pau ʻo hangē ko Tēvitá, ko e “Otua oe fiemalie kotoabe,” ko Sihova, te ne fakahanga mai ʻene tokangá ki he māmani ko ení pea fanongoa ʻetau ngaahi lotu anga-fakatōkilaló. (2 Kolinitō 1:3, 4, PM) ʻI heʻetau falala kakato ki hotau ʻOtuá, ʻe lava ke tau muimui ki he fakahinohino ʻa Tēvitá: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.”—Sāme 55:22.
Fekoekoeʻi mo Sihova
5. (a) ʻI he founga fē kuo fulihi ai ʻe he ngaahi liliu tohi fakamākukangá ʻa e ngaahi fehalaaki ʻa e kau sikalaipe Siú? (e) ʻI he founga fē ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova ʻe he ongo sāme 85 mo 86? (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
5 ʻI he Sāme 86 (NW), ʻoku ngāueʻaki ʻe Tēvita ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻE Sihova” ʻo tuʻo 11. Ko ha toki lotu loto-māfana ē ka ko e lotu ʻa Tēvitá pea ko ha vāofi lahi ē ka ko ʻene fekoekoeʻi mo Sihová! Ki mui mai, naʻe hoko ʻo taʻefakamānako ki he kau sikalaipe Siú pea tautefito ki he kau Sofelimí, ʻa hono ngāueʻaki fekoekoeʻi pehē ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻa nau langaʻi ʻa e manavahē taʻeʻuhinga ki hono ngāuehalaʻaki ʻa e huafá. ʻI heʻenau taʻetokangaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe fakatupu ʻa e tangatá ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá, naʻa nau fakafisi ke tuku ki he ʻOtua ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia ʻoku toe fakahā ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ko e tuʻo 7 mei he tuʻo 11 ʻoku ʻasi ai ʻa e huafa fakaeʻotuá ʻi he potutohi faka-Hepelū ʻo e sāme ko ení naʻa nau fetongi ai ʻa e huafa ko e YHWH (Sihova) ʻaki ʻa e hingoa fakalakanga ko ʼAdho-naiʹ (ʻAtonai pe ʻEiki). ʻOku tau fakahoungaʻi ʻa hono toe fakafoki mai ʻe he New World Translation of the Holy Scriptures, pea pehē mo e ngaahi liliu fakamākukanga kehé, ʻa e huafa fakaʻotuá ki hono tuʻunga totonu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko hono olá, ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa hotau vā mo Sihová, ʻa ia ʻoku totonu ke pehē.a
6. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku malava ai ke tau fakahā ʻoku maʻongoʻonga kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sihová?
6 ʻOku hoko atu ʻa e lotu ʻa Tēvitá ʻo pehē: “ʻAloʻofa mai, Atonai e; he ko e ʻaho kotoa ʻoku ou tautapa kiate koe. Fakafiefiaʻi ʻa e [“soulu ʻa,” NW] hoʻo tamaioʻeiki; he ʻoku ou hapai hake [“ʻeku soulu,”] kiate koe, Atonai.” (Sāme 86:3, 4) Fakatokangaʻi naʻe tautapa ʻa Tēvita kia Sihova ʻi he “ʻaho kotoa.” Ko hono moʻoní, naʻá ne faʻa lotu ʻi he lolotonga ʻa e pō kotoa, ʻo hangē ko e taimi naʻe tuli ai ia ʻi he toafá. (Sāme 63:6, 7) ʻI he founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, kuo kalanga leʻo lahi kia Sihova ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻi he hā ngali ʻe tohotohoʻi kinautolu pe fai ange ha toe faʻahinga ʻohofi kehe. ʻI he taimi ʻe niʻihi kuo nau ʻohovale ʻi he ola fakafiefia kuo fakahoko maí.b ʻOku maʻongoʻonga kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo hangē pē ko ʻene hoko pehē kia “Sisu Kalaisi, ʻa ia ko e Hako ʻo Tevita,” ʻi heʻene ʻi māmaní. Naʻe ʻakoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau lotu ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová peá ne ʻai ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e huafa ko iá.—Mātiu 1:1; 6:9; Sione 17:6, 25, 26.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku tau maʻu ki hono hapai hake ʻe Sihova ʻa e ngaahi soulu tonu ʻa ʻene kau sevānití, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fai tupu mei he meʻá ni?
7 Naʻe hapai hake ʻe Tēvita ʻa ʻene soulú, ʻa ia tonu fakakātoa, kia Sihova. ʻOkú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke fai pehē foki, ʻo ne pehē ʻi he Same 37:5: “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻio falala ki ai, pea te ne fai ʻe ia.” Ko ia ai, ʻe tali ʻa ʻetau kole kia Sihova ke fakafiefiaʻi ʻetau soulú. ʻOku hokohoko atu ʻa hono maʻu ʻe he kau sevāniti tauhi angatonu tokolahi ʻa Sihová ʻa e fiefia lahi ʻi heʻene ngāué—neongo ʻa e ngaahi faingataʻaʻia, fakatanga mo e ngaahi mahaki. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku fai tau ʻi ʻAfilika, ʻo hangē ko ʻEngikola, Laipēlia, Mosemipīki, mo Sāia, kuo hokohoko atu ʻa hotau ngaahi tokouá ke nau fakamuʻomuʻa ʻi heʻenau moʻuí ʻa e ngāue ʻa Sihová.c Kuó ne mātuʻaki ʻai kinautolu ke nau fiefia ʻi ha ututaʻu fakalaumālie fuʻu lahi. Kuo pau ke tau kātaki ʻo hangē pē ko ia kuo nau faí. (Loma 5:3-5) Pea ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻi heʻetau kātakí: “He ʻoku sio ʻa e visone ki ha taimi atu kuo tuʻutuʻuni, pea ʻoku holi ia ke aʻu . . . ʻE ʻikai tuai.” (Hapakuke 2:3) ʻOfa ke tau toe “holi ke aʻu” ʻi heʻetau tui pau mo falala kakato kia Sihová.
Ko e Anga-Lelei ʻa Sihova
8. Ko e hā ʻa e tuʻunga fekoekoeʻi ʻoku malava ke tau maʻu mo Sihová, pea ko e hā ʻa e founga kuó ne fakahāhā ai ʻa ʻene anga-leleí?
8 Naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e toe kole fakalotomāfana ko ení: “He ko koe, E Eiki [“Sihova,” NW], oku ke agalelei, bea faa fakamolemole; bea mohu aloofa kiate kinautolu kotoabe oku ui kiate koe. Fanogo, E Jihova, ki he eku lotu; bea tokaga ki he leʻo o eku gaahi lotu tāumau. I he aho o eku mamahi teu ui kiate koe; he te ke talia au.” (Sāme 86:5-7, “PM”) “ʻE Sihova”—ʻoku tau mātuʻaki fiefia ʻi he tuʻunga fekoekoeʻi ʻo e kupuʻi lea ko ení! Ko ha tuʻunga fekoekoeʻi ia ʻoku malava ke fakautuutu ai pē ʻo fakafou mai he lotú. Naʻe lotu ʻa Tēvita ʻi ha toe taimi: “Oua naa ke manatuʻi ae gaahi agahala i he eku kei jii, mo eku gaahi talagataa: ka ke manatu kiate au, E Jihova, o fakatatau ki hoo aloofa koeuhi ko hoo agalelei.” (Sāme 25:7, PM) Ko Sihova ko e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ia ʻo e anga-lelei—ʻi hono tokonaki mai ʻa e huhuʻi ʻo Sīsuú, ʻi heʻene fakahā ʻa e meesi ki he kau angahala kuo fakatomalá, pea ʻi heʻene lilingi hifo ʻa e ʻaloʻofá ki heʻene Kau Fakamoʻoni ʻofa-mateaki mo houngaʻiá.—Sāme 100:3-5; Malakai 3:10.
9. Ko e hā ʻa e lea fakapapau ʻoku totonu ki he kau angahala kuo fakatomalá ke nau fakakaukau fakamātoato ki aí?
9 ʻOku totonu ke tau hohaʻa lahi ʻo kau ki he ngaahi faihala ʻi he kuo hilí? Kapau ʻoku tau lolotonga tofa ki hotau topuvaʻé ha ngaahi ʻalunga totonu, ʻoku fakaake kitautolu ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e fakapapau ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he faʻahinga fakatomalá ʻo ne pehē ʻe hoko ʻa e “ngaahi kuonga fakamānava hake” meia Sihova. (Ngāue 3:19) ʻAi ke tau ofi maʻu pē kia Sihova ʻi he lotu ʻo fakafou ʻi hotau Huhuʻi ko Sīsuú, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi he anga-ʻofa: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia, pea te u fakamālōlō kimoutolu. ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au: he ʻoku ou faʻa kataki mo angafākatuʻa, pea te mou ʻilo ha mālōlō ʻi homou laumalie.” ʻI he lotu ʻa e Kau Fakamoʻoni mateakí kia Sihova ʻo fakafou ʻi he huafa maʻongoʻonga ʻo Sīsuú, ʻoku nau maʻu moʻoni ai ʻa e mālōlō.—Mātiu 11:28, 29; Sione 15:16.
10. Ko e hā ʻa e lahi ʻo hono fakamamafaʻi ʻe he tohi Sāmé ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sihová?
10 ʻOku lave ʻa e tohi Sāmé ki he “ʻaloʻofa” ʻa Sihová ʻo lahi ange ʻi he tuʻo teau. ʻOku pau ʻoku mātuʻaki lahi ʻa e ʻaloʻofa ko iá! ʻI he ʻuluaki ngaahi veesi ʻe fā ʻo e Sāme 118, ʻoku kole ai ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau fakamālō kia Sihova, ʻo fakahā tuʻo fā ai eni, “he ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofa.” ʻOku fakamamafaʻi ʻo tuʻo 26 ʻe he Sāme 136 ʻa e tuʻunga fakaʻofeina ʻo “ʻene ʻaloʻofa.” Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku tau faihala aí—pea hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he Sēmisi 3:2, “ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe,”—ʻofa ke tau mateuteu ke kumi ki he fakamolemole meia Sihová, ʻo tui pau ki hono maʻu ʻa ʻene meesí mo e ʻaloʻofá. Ko ʻene ʻaloʻofá ko e fakahāhā ia ʻo ʻene ʻofa-mateaki kiate kitautolu. Kapau ʻoku tau hokohoko atu ʻi he mateaki ʻo fai hono finangaló, te ne fakahāhā ai ʻene ʻofa-mateakí ʻi hono fakaivimālohi kitautolu ke lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi kotoa pē.—1 Kolinitō 10:13.
11. ʻI he founga fē ʻoku malava ai ʻe he ngāue ʻa e kau mātuʻá ke toʻo ʻa e ngaahi ongoʻi fakahalaiá?
11 ʻE ʻi ai nai ʻa e ngaahi taimi ʻe fakatūkiaʻi kitautolu ʻe he niʻihi. ʻOku ongoʻi halaia pe ongoʻi ʻoku ʻikai hanau ʻaonga ʻe he niʻihi tupu mei ha ngaohikoviʻi fakaeongo pe fakaesino ʻi heʻenau kei taʻu siʻí. ʻE lava ke tautapa atu ha tokotaha faingataʻaʻia pehē kia Sihova, ʻo tui pau te ne fai ha tali. (Sāme 55:16, 17) ʻE tokoni nai ha tokotaha anga-ʻofa ʻo e kau mātuʻá ki ha taha pehē ke ne tali ʻa e moʻoniʻi meʻa naʻe ʻikai ko e foʻui ʻo e tokotaha faingataʻaʻiá naʻe hoko ai ʻa e ngaohikoviʻi peheé. Pea hili iá, ko ha tā telefoni mei he tokotaha mātuʻá mei he taimi ki he taimi ʻe lava ke tokoni ki he tokotaha ko iá kaeʻoua ke ne lava ke ‘fua ʻa e mafasiaʻanga.’—Kalētia 6:2, 5.
12. ʻI he founga fē kuo fakautuutu ai ʻa e ngaahi faingataʻaʻia, ka ʻe malava fēfē ke tau lavameʻa ʻi he fekuki mo kinautolu?
12 ʻOku lahi mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi kehe kuo pau ke fekuki mo ia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni. Kuo uesia ʻe he ngaahi fakatamaki lahi ʻa e foʻi māmani ko ení ʻo kamata mei he Tau I ʻa Māmani ʻi he 1914. Hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú, ko e ngaahi meʻá ni “ko e kamataʻanga pē ʻo e langā.” Kuo fakautuutu ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻi heʻetau hoko ʻo panaki ange ki he “fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻú ni.” (Mātiu 24:3, 8, NW) ʻOku fakaʻau ke aʻu ki hono tumutumú ʻa e ‘taimi toesiʻi’ ʻo e Tēvoló. (Fakahā 12:12) Ko e Fili lahi ko iá ʻokú ne hangē ha “laione ngungulu” ʻoku kumi ki ha meʻa ke folo, ʻo ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kākā kotoa ke fakamavaheʻi kitautolu mei he tākanga ʻa e ʻOtuá pea ke fakaʻauha kitautolu. (1 Pita 5:8) Ka heʻikai te ne lavameʻa! He hangē ko Tēvitá, ʻoku tau tuku kakato ʻetau falalá ki hotau ʻOtuá pē taha, ko Sihova.
13. ʻI he founga fē ʻoku malava ai ʻe he ngaahi mātuʻá pea mo ʻenau fānaú ke maʻu ʻa e anga-lelei ʻa Sihová?
13 ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fokotuʻu ʻe Tēvita ki he loto ʻo hono foha ko Solomoné ʻa e fiemaʻu ke falala ki he anga-lelei ʻa Sihová. Ko ia ai, naʻe malava ke fai fakahinohino ʻa Solomone ki hono fohá tonu: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga. ʻOua te ke lau ʻe koe ʻoku ke poto: ke ke ʻapasia kia Sihova, pea afe mei he kovi.” (Palōvepi 3:5-7) ʻOku totonu foki ki he ngaahi mātuʻá he ʻahó ni ke akoʻi ʻenau fānaú ki he founga ke lotu ʻo falala kia Sihova pea mo e founga ke fekuki ai mo e ngaahi ʻohofi ʻoku fai ʻe he māmani taʻeʻofá—ʻo hangē ko e teke mei he toʻumeʻa ʻi he ʻapiakó pea mo e fakatauele ke fai ʻa e ʻulungaanga taʻetaaú. Ko hoʻo ngāueʻaki fakaʻaho mo hoʻo fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻe malava ke maongo ki honau loto kei talavoú ʻa e ʻofa moʻoni kia Sihová pea mo e falala kiate ia ʻaki ʻa e lotu.—Teutalōnome 6:4-9; 11:18, 19.
Ngaahi Ngāue Taʻealafakatataua ʻa Sihová
14, 15. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ngāue taʻealafakatataua ʻa Sihová?
14 ʻOku pehē ʻe Tēvita ʻi heʻene tui pau loloto: “E Eiki, oku ikai ha toko taha i he gaahi otua oku tatau mo koe; bea oku ikai ha gaue o hage ko hoo gaahi gaue.” (Sāme 86:8, “PM”) ʻOku lahi, molumalu mo ngeia ange ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sihová ʻi ha meʻa pē ʻoku malava ke fakakaukau ki ai ʻa e tangatá. Hangē ko ia kuo māʻalifekina ki he saienisi ʻi onopooní, ko e kāfakafa mo e feongoongoi mo e molumalu ʻo e ʻuniveesi kuo fakatupú ʻoku mātuʻaki fakaofo ange ia ʻi ha meʻa pē naʻe fakakaukau ki ai ʻa Tēvita. Kaekehe, naʻa mo ia naʻe ueʻi ke ne pehē: “Ko e ngaahi langi ʻoku nau tala ʻa e nāunauʻia ʻo e ʻOtua; pea ʻoku fakaha ʻe he ʻatā ʻa e ngaue ʻa hono nima.”—Sāme 19:1.
15 ʻOku toe fakaofo foki ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sihová ʻi he founga naʻá ne fokotuʻu ai mo teuteuʻi ʻa e māmaní, ʻo tokonaki mai ʻa e taimi ʻaho mo e poʻuli, ʻa e ngaahi faʻahitaʻu, ʻa e taimi ke tō ngoue mo e ututaʻu, pea mo e ngaahi meʻa mātuʻaki fakatupu fiefia lahi ke fiefia ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he kahaʻú. Pea ko e toki meʻa fakaofo lahi ē ʻa e founga ʻo hono ngaohi kitautolu kae malava ke tau fiefia ʻi he ngaahi ngāue ʻa Sihova ʻoku takatakai kiate kitautolú!—Sēnesi 2:7-9; 8:22; Sāme 139:14.
16. Ko e hā ʻa e fakahāhā lahi taha ʻo e anga-lelei ʻa Sihová, ʻo iku atu ai ki he ngaahi ngāue taʻealafakatataua lahi ange fē?
16 ʻI he hili ʻa e talangataʻa ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki he ʻOtuá, ʻo na kamata ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku tofanga ai ʻa e māmaní ʻo aʻu ki he taimí ni, naʻe fai ai ʻe Sihova ha ngāue fakaofo ʻi heʻene ʻofá ʻo fekau hono ʻAló ki māmani ke fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ke pekia ko e huhuʻi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Pea ko e ofo ē ka ko ha ofo! Naʻe fokotuʻu leva ʻe Sihova ʻa Kalaisi mei he pekiá ke ne hoko ko ʻene kaungā-Tuʻi kuo fakanofo. (Mātiu 20:28; Ngāue 2:32, 34) Kuo toe fili ʻe he ʻOtuá mei he kakai mateakí ha “fakatupu foʻou” ʻa ia te nau kaungāpule mo Kalaisi ʻo hoko ko e “langi foʻou” anga-ʻofa ki ha sōsaieti ko “ha fonua foʻou” ʻa ia ʻe kau ki ai ʻa e laui piliona ʻo e kakai ʻe toetuʻú. (2 Kolinitō 5:17; Fakahā 21:1, 5-7; 1 Kolinitō 15:22-26) Ko ia ai, ʻe hoko atu ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sihová ki ha tumutumu lāngilangiʻia! Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke tau pehē: “E Jihova, . . . oku fefe hono lahi o hoo agalelei, aia kuo ke hilifaki ma anautolu oku manavahe kiate koe”!—Sāme 31:17-19, PM.
17. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa Sihová, ʻi he founga fē ʻoku lolotonga fakahoko ai ʻa e Sāme 86:9?
17 ʻOku kau ki he ngaahi ngāue ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe Tēvita ʻi he Sāme 86:9: “Ko e puleʻanga kotoa kuo ke ngaohi te nau omi ʻo punou ʻi ho ʻao, Atonai: pea ko ho huafa te nau fakahikihikiʻi.” ʻI he hili ʻa hono toʻo ʻe Sihova mei he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e toenga ʻo ʻene fakatupu foʻoú, ko e “fanga sipi toko siʻi” ko e kau ʻea ki he Puleʻangá, kuo hoko atu ʻe Sihova ke ne fakatahatahaʻi mei he “puleʻanga kotoa pē” ha “fuʻu kakai lahi” ko e “fanga sipi kehe,” ʻa ia ko e laui miliona ʻoku nau toe ngāueʻi ʻa e tuí ʻi he taʻataʻa kuo lilingi ʻo Sīsuú. Kuo fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻahingá ni ki ha kautaha ivimālohi, ko e sōsaieti pē ia ʻe taha ʻo e kau ʻofa ki he melino ʻi māmani lahi he ʻahó ni. ʻI he vakai ki he meʻá ni, ʻoku tō foʻohifo ʻa e kau ʻāngeló ʻi he ʻao ʻo Sihová, ʻo nau fakahā: “Ko e tapuaki, mo e kololia, mo e poto, mo e fakafetaʻi, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai, mo e malohi, ʻe lau ia ki hotau ʻOtua, ʻo lauikuonga pea taʻengata.” ʻOku toe fakalāngilangiʻi ʻe he fuʻu kakai lahí ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo nau fai tauhi kiate ia “ʻi he ʻaho mo e po,” ʻi he ʻamanaki ke nau hao moʻui atu mei he ngataʻanga ʻo e māmani ko ení pea ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní ko ha palataisi.—Luke 12:32; Fakahā 7:9-17; Sione 10:16.
Ko e Lahi ʻo Sihová
18. ʻI he founga fē kuo fakahāhā ai ʻe Sihova ko ia ‘ʻa e ʻOtua toko taha’?
18 ʻOku fakahanga leva ʻe Tēvita ʻa e tokangá ki he Tuʻunga-ʻOtua ʻo Sihová, ʻo ne pehē: “He ko e lahi ʻa e ʻAfiona, pea mo e fai meʻa mana [“fakaofo,” NW]: ko Koe ʻa e ʻOtua toko taha.” (Sāme 86:10) Talu mei tuai, kuo fakahāhā ʻe Sihova ko e moʻoni ‘ko ia ʻa e ʻOtua toko taha.’ Ko ha Felo pule-kakaha ʻo ʻIsipite ʻa ia naʻá ne talituʻu kia Mōsese, ʻo ne pehē: “Ko hai ʻa Sihova ke u tokanga ai ki heʻene lea, ʻo tuku atu ʻa Isileli? ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻa Sihova.” Ka naʻe vave ʻaupito ʻa ʻene hoko ʻo ʻilo ʻa e lahi ʻo Sihová! Naʻe fakahaeaʻi ʻe he ʻOtua Māfimafí ʻa e ngaahi ʻotua mo e ngaahi taulaʻeiki fai mēsiki ʻo ʻIsipité ʻaki ʻene tuku atu ʻa e ngaahi mala fakatupu ʻauha, ʻo tāmateʻi ʻa e ʻuluaki ngaahi foha ʻi ʻIsipité, pea mo hono fakaʻauha ʻo Felo mo ʻene kautau funganí ʻi he Tahi Kulokulá. ʻOku moʻoni, ʻoku ʻikai ha taha ʻe hangē ko Sihová ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻotuá!—ʻEkisoto 5:2; 15:11, 12.
19, 20. (a) ʻE hoko ʻafē ʻa e fakahāhā lahi taha ʻo e hiva ʻi he Fakahā 15:3, 4? (e) Naʻa mo e taimí ni, ʻoku malava fēfē ke tau kau ʻi he ngāue ʻa Sihová?
19 ʻI heʻene hoko ko e ʻOtuá toko taha pē ia, kuo fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻi hono teuteu ke fakahaofi ʻa e faʻahinga talangofua ʻoku lotu ange kiate iá mei ʻIsipite fakaeonopooni—ko e māmani ʻo Sētané. Kuó ne ʻai ke fanongonongo ʻa ʻene ngaahi fakamaau fakaʻotuá ʻi māmani kātoa ko ha fakamoʻoni ʻaki ʻa e feingamalanga lahi taha ʻi he hisitōliá, ʻo ne fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Sīsū ʻia Mātiu 24:14. ʻE vavé ni ʻa e hoko mai “ʻa e ngataʻanga,” pea ʻe fakahāhā ai ʻe Sihova ʻa hono lahí ʻi he tuʻunga teʻeki ai ke ʻi ai hano tatau ʻaki ʻene toʻo atu mei he māmaní ʻa e fulikivanu kotoa. (Sāme 145:20) Pea ʻe toki fakaʻau ke leʻo lahi ange ʻa hono hivaʻi ʻa e hiva ʻa Mōsesé mo e hiva ʻa e Lamí: “ʻOku lahi mo fakaofo hoʻo ngāue, ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua Aoniu; ʻoku totonu mo moʻoni ho ngaahi ʻalunga, ʻa koe ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Kuonga. Ko hai ʻe ʻikai ʻapasia ki he ʻAfiona, mo fakahikihikiʻi ho huafa? He ko koe toko taha ʻoku maʻoniʻoni”?—Fakahā 15:3, 4.
20 ʻOfa ke tau faivelenga ʻi he lea ki he niʻihi kehé ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa fakaofo ko eni ʻa e ʻOtuá. (Fehoanaki mo Ngāue 2:11.) ʻE hokohoko atu ʻa hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa lahi mo fakaofo ʻi hotau kuongá ni pea ʻi he kahaʻú foki, ʻo hangē ko ia ʻe fakamatalaʻi ʻi heʻetau kupu hono hokó.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakahā ʻe ha tohi fakamatala ʻo kau ki he Tohitapú ʻi he 1874, naʻe pehē ʻe ʻAnitelū A. Bonar: “Naʻe fakahā ha meʻa lahi ʻaupito ʻo kau ki he ʻulungaanga makehe ʻo e ʻOtuá pea mo hono huafa lāngilangiʻiá ʻi he konga ki mui ʻo e Sāme fakamuimui [ko hono 85]. Ko e ʻuhinga nai eni ʻoku hoko mai ai ha toe sāme, ‘Ko e Lotu ʻa Tevita,’ ʻa ia ʻoku meimei fakahā lahi tatau ai ʻo kau ki he ʻulungaanga ʻo Sihová. Ko e kaveinga tefito ʻo e Sāme [hono 86] ko ení ko e huafa ʻo Sihová.”
b Sio ki he peesi 28 ʻo e tatau ʻo Sune 22, 1984, ʻo e Awake! ʻa ia ʻoku pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
c Ke maʻu ha ngaahi fakaikiiki, sio ki he siate ko e “1992 Service Year Report of Jehovah’s Witnesses Worldwide,” ʻa ia naʻe ʻasi ʻi he ʻīsiu ʻo Sānuali 1, 1993, ʻo e Ko e Taua Leʻo (faka-Pilitānia).
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻai ʻa e lotu ʻi he Sāme 86 ko ʻetau lotu ia?
◻ ʻOku malava fēfē ke tau maʻu ʻa e tuʻunga fekoekoeʻi mo Sihová?
◻ Ko e hā ʻa e founga ʻoku fakahāhā ai ʻe Sihova ʻa ʻene anga-leleí kiate kitautolu?
◻ Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ngāue taʻealafakatataua ʻa Sihová?
◻ ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa Sihova ‘ko e ʻOtua toko taha’ ia ʻi he fekauʻaki mo e tuʻunga-lahí?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻI he “fonua foʻou” hoko maí, ʻe hokohoko atu ʻa hono fai fakamoʻoni ʻe he ngaahi ngāue fakaofo ʻa Sihová ki hono lāngilangí mo e anga-leleí