LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w94 4/1 p. 8-11
  • Ko e Ngaahi Ngāue Fakahaofi ʻa Sihova he Taimi Ní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Ngaahi Ngāue Fakahaofi ʻa Sihova he Taimi Ní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Ngāue ʻOku Fai ʻe he ʻOfá
  • Ko ha Fetokouaʻaki ʻi Māmani Lahi
  • Ko e Matavai ʻo e Malu Moʻoní
  • Tokoni Fakatamaki ʻi he Taʻu 2023​—“ʻOku Mau Sio Tonu ki he ʻOfa ʻa Sihová”
    Founga Hono Ngāueʻaki Hoʻo Meʻaʻofá
  • Ko ha ʻOfa ʻOku Mālohi Ange Ia ʻi ha Afā!
    ʻĀ Hake!—2008
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
w94 4/1 p. 8-11

Ko e Ngaahi Ngāue Fakahaofi ʻa Sihova he Taimi Ní

ʻOKU tala mai ʻeni ʻi he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo Sihova: “Ko e angatonu ʻoku lahi ʻene ngaahi mamahi: ka ʻoku hamusi ia mei ai kotoa ʻe he ʻEiki” pea “ta ʻoku poto pe ʻa e ʻEiki ke hamusi ʻa e kakai lotumoʻoni mei he ʻahiʻahi.”​—Sāme 34:19; 2 Pita 2:9.

ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sihova ko e tokoni ki heʻene kakaí ʻi heʻenau faingataʻaʻiá? ʻOku ʻikai te ne fai ha mana ʻo liliu ʻa e ngaahi mālohi fakanatulá pe ko hono fai ha ngāue ʻoku hulu hake ʻi he ivi ʻo e tangatá, ʻo hangē ko e fakakaukau atu ʻa e kakai tokolahi ʻoku totonu ke ne fai pehē, ka ʻokú ne fai ia ʻi ha founga ʻe taha ʻa ia ʻoku ʻikai ke makupusi moʻoni ia ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí​—ko e ʻofa. ʻIo, ʻoku ʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí, pea kuó ne fakalototoʻaʻi ʻa e feʻofaʻaki ʻi honau lotolotongá ʻo fuʻu mālohi fau ʻo ne malava ai ke fakahoko maʻanautolu ʻa e meʻa ʻoku hā meimei hangē ha maná.​—1 Sione 4:​10-12, 21.

ʻOku fakakikihi nai ʻa e niʻihi ia ʻo pehē ko e hoko fakafokifā ha meʻa, ko e meʻa ia ʻoku fie maʻú ko e meʻakai, faitoʻo, mo e nāunau​—kae ʻikai ko e ʻofá. Ko e moʻoni, ʻoku mahuʻinga ʻa e meʻakaí, faitoʻó, mo e nāunaú. Kae kehe, ʻoku pehē ni ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e ʻaposetolo ko Paulá: “Pea neongo te u ʻosiki ʻa e tui, ʻo u lava ai ke hiki moʻunga, ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e ʻofa, ko e meʻa noa pe au. Pea neongo te u tufotufa ʻeku koloa kotoa; pea neongo te u liʻaki hoku sino ke lava ʻeku polepole; ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e ʻofa, ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au.”​—1 Kolinitō 13:​2, 3.

ʻOku tau faʻa lau hifo ʻo fekauʻaki mo e meʻakai mo e ngaahi tokonaki ʻoku fakataumuʻa ki ha tokoní ʻoku pala pē ʻi he ngaahi uafú pe ʻoku kai ia ʻe he fanga kumaá kae lolotonga iá ko e kakai ʻoku nau fie maʻu iá ʻoku nau mate ʻi he mahaki mo e hōngeá. Pea ko e toe kovi angé, ʻoku maʻu taʻe totonu ʻa e ngaahi tokoni peheé ʻe he kakai mānumanu mo taʻe faitotonu ʻa ia ʻoku nau maʻu ai ʻe kinautolu ha tupu maʻanautolu pē. Ko ia ai, ko e meʻa ia ʻe taha ke ʻai ke ala maʻu ha ngaahi tokonaki, ka ko e meʻa mātuʻaki kehe pē ia ke fakapapauʻi ʻoku maʻu ha ʻaonga mei ai ʻe kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻiá. Ko e ʻofá mo e tokanga moʻoní ʻoku malava ke na fakahoko ʻa e ongo meʻa ko ʻení.

Ko e Ngāue ʻOku Fai ʻe he ʻOfá

ʻI Sēpitema 1922, naʻe tō ai ʻa e Afā ko ʻIniki ʻi he motu ko Kauai ʻi Hauaiʻi, ko e kakai ʻo e fonuá ko e toko 55,000. Naʻe aʻu ʻa e mālohi ʻo e matangí ki he kilomita ʻe 210 ki he houa pea ko ʻene tōtakutakú naʻe aʻu ia ki he kilomita ʻe 260 ki he houa, naʻe mate ai ʻa e toko 2 pea naʻe lavelavea ai ʻa e toko 98. Naʻe maumau ai mo e peseti ʻe 75 ʻo e ngaahi ʻapi nofoʻangá, pea ko e kakai ʻe toko 8,000 naʻe ʻikai ke toe ʻi ai hanau ʻapi, pea naʻe fakafuofua ʻa e mahuʻinga ʻo e maumaú ki he paʻanga ʻAmelika ʻe taha piliona. ʻI he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku nau nofo ʻi he motu siʻi ko ʻení ʻoku ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 800 nai ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe ono. Naʻa nau fēfē?

ʻI he ki muʻa pea toki tō tonu mai ʻa ʻInikí, ʻi he fakahinohino ʻa e ʻovasia fefonongaakí, naʻe ʻosi fai ha fetuʻutaki ʻe he kau mātuʻá ki he ngaahi memipa kotoa pē ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ke nau fakapapauʻi ʻoku malu mo mateuteu ki he tō mai ʻa e afaá. Naʻe hoko ʻa e tokanga anga-ʻofa peheé ko ha tokoni lahi ia ke taʻofi ai ha hoko ʻa ha lavea lahi pe ko ha mate ʻi he lotolotonga ʻo e kau Fakamoʻoní.​—Fakafehoanaki mo ʻAisea 32:​1, 2.

Neongo naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e fetuʻutakí mo e fefonongaakí, ka ko e kau fakafofonga ʻe toko tolu ʻo e Watch Tower Bible and Tract Society mei he ʻōfisi vaʻa ko ia ʻi Honolulú naʻa nau kau ʻi he ʻuluaki faʻahinga naʻa nau aʻu atu ki Kauai ʻi he ʻosi pē ʻa e afaá, he naʻe ʻoange kiate kinautolu ha ngofua makehe ʻe he kōmiti ki he maluʻí ke nau puna ki Kauai. Naʻa nau fetuʻutaki leva ki he kau Fakamoʻoni ʻi Kauaí, pea ʻi he pongipongi pē hono hokó, naʻa nau faʻufaʻu ha fakataha ke palani ʻa hono fai ʻo e tokoní. Naʻe fokotuʻu ha kōmiti tokoni ke nau fakafuofua ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú pea mo ʻomai ʻa e ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú ʻo fakafou ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi Honolulú. Naʻa nau ngāue ʻo ʻikai ha toe mālōlō, pea naʻa nau tokangaʻi ʻa e ngāue ki hono ʻomai ʻa e ngaahi tokonaki kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu iá pea mo fakamaʻa mo monomono ʻa e ngaahi ʻapi nofoʻanga naʻe maumaú.

Naʻe vave ʻa e tokoni mai ʻa e kau Fakamoʻoni mei he ngaahi motu kehé ki he ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ki honau ngaahi tokouá. ʻI he ʻatā pē ʻa e malaʻe vakapuna ʻi Kauaí, naʻe puna mai leva ʻa e kau Fakamoʻoni ʻe toko 70 ke fai ha tokoni. Naʻe fakafuofua ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi nāunau ki he tokoní naʻe fakaheka vaka maí ki he paʻanga ʻAmelika ʻe $100,000, kau ai ʻa e ngaahi mīsini ʻuhila, ngaahi sitou kalasini, ngaahi maama matangi, mo e meʻakai. Naʻe ngāueʻaki ʻa e Kingdom Hall ʻe taha ʻi he motú ko ha fale tauhiʻanga meʻa; kae kehe naʻe ʻi ai ha manavahē naʻa kau ʻi hono kaihaʻasi nai he taimi afaá. Naʻe afe hake ha ngaahi loli ʻa e Sōtiá ki he tauʻanga meʻalele ʻa e Kingdom Hall, pea naʻe kole ʻa e kau fakaʻulí pē ʻe lava ke tau ai ʻa e ngaahi loli ʻa e sōtiá. Naʻe tuku ki ai ʻa e kau sōtia ke nau leʻohi ʻa e ngaahi lolí pea ʻosi atu ai mo e palōpalema ki hano kaihaʻasi ʻo e ngaahi tokoní.

Naʻe ʻave ʻe he ngaahi tokouá ʻa e ngaahi mīsini ʻuhilá mei he fale ki he fale, ʻo fakamoʻui ia ʻi he ʻapi taki taha ki ha houa ʻe ua pe tolu ke tokoni ki he ngaahi ʻaisi ʻa e kakaí ke kei ʻaonga pē. Naʻe fekau atu ʻa e ngaahi kulupu ʻo e ngaahi tokouá ki he ngaahi ʻapi kehekehe ke nau tokoni ki hono fakamaʻa mo toe fakaleleiʻi ʻa e maumaú. ʻI heʻenau ngāue ki ha fale ʻo ha tuofefine ko hono husepānití naʻá ne fakafepakiʻi fefeka ia ʻi he kuo hilí, naʻe mātuʻaki maongo ki he husepāniti ko ʻení pea ko e meʻa pē naʻe malava ke ne faí ko e sio pē mo e tangi. Ko ha toko taha ʻaʻahi mei ʻAmelika naʻá ne sio ki ha toe kulupu ʻo e kau Fakamoʻoní naʻa nau ngāue pea naʻe fuʻu maongo ki ai ʻa honau ʻulungāangá mo e fokotuʻutuʻu maaú ʻo ne ʻeke kiate kinautolu pē ko e hā ʻokú ne ʻai kinautolu ke nau kehe pehē aí. Pea ʻi he fakamatala ki ai ʻe ha tokoua ʻo pehē ko ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungā-Kalisitiané, naʻe tali ange ʻe he tangatá: “ʻE lava fēfē ke u ʻilo ʻa e ʻOtuá?” (Mātiu 22:​37-40) Peá ne toe pehē: “ʻOku mou fuʻu fokotuʻutuʻu maau ʻoku ngalingali pē ʻe ʻi ai ha toko taha ʻe tali mai ʻi hoku ʻapí ʻi heʻeku foki ki Fololitá!”

Ko hono fakakātoá, naʻe tokoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono fakamaʻa mo monomono ʻa e ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻe 295 ʻi Kauai. Ko e ngaahi ʻapi ʻe 207 naʻe fie maʻu ki ai ʻa e monomono siʻisiʻi pē, ka ko e ʻapi ʻe 54 naʻe maumau lahi, pea ko e ʻapi ʻe 19 naʻe ʻauha ʻaupito ia. Naʻe toe kau ki heʻenau ngāué ʻa e ʻaʻahi ki he toko taha kotoa pē ʻoku ʻiloʻi ko ha Fakamoʻoni ʻi he motú ke fakapapauʻi ʻoku tokangaʻi ʻa e toko taha taki taha. ʻI he ʻoatu ʻa e ngaahi tokoní ki ha tuofefine, naʻe pehē ʻe ha kaungāʻapi ko ha toko taha lotu faka-Puta ia ka kuo teʻeki ai ke ne maʻu naʻa mo ha pepa tī pe ā mei he kulupu lotu faka-Putá. Ko ha toe fefine ʻe taha, ʻa ia naʻe fakamaʻa hono falé ʻe ha kulupu ʻo e kau Fakamoʻoní, naʻá ne pehē: “Kuo tā tuʻo lahi ʻa hoʻomou haʻu ki hoku matapaá, pea naʻá ku fakakaukau ko e ngaahi kaungāʻapi lelei pē kimoutolu, ka ko hoʻomou fakahāhā ko ʻeni ʻa e ʻofa fakakaungāʻapí ʻokú ne fakahā mai kiate au ʻa e meʻa fekauʻaki mo hoʻomou kautahá. Mālō ʻaupito hoʻomou ngāue mālohí.”

Tuku kehe ʻa e tokanga ki he ngaahi fie maʻu fakamatelie ʻa honau kaungā-Kalisitiané, naʻe toe tokanga tatau pē ʻa e faʻahinga naʻa nau tauhi ʻa e ngāue tokoní ki he moʻui fakalaumālié. ʻI he teʻeki ai ke ʻosi ʻa e ʻaho ʻe ua talu mei he afaá, ko e ngaahi fakatahaʻanga ʻe niʻihi naʻe ʻosi kamata hono fai ʻo ʻenau ngaahi fakatahá. Naʻe vave pē mo e kamata ʻa e ngaahi kulupu ako he tohí. Naʻe haʻu ki Kauai ʻa e kau mātuʻa ʻe toko hongofulu mei he ngaahi motu kehé ke tokoni ki he kau mātuʻa fakalotofonuá koeʻuhi ke fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakaetauhisipi ki he toko taha Fakamoʻoni kotoa pē ʻi he motú. ʻI he Sāpate hono hokó, ko e ngaahi fakatahaʻanga kotoa ʻe onó naʻa nau fai ʻa e Ako Taua Leʻo, mo ha fakamatala miniti ʻe 30 ʻi he ngaahi founga ʻo e tokoní ʻa ia naʻe fai ʻe ha memipa ʻo e Kōmiti Tokoní, pea naʻe fakaʻosi ʻaki ʻa e malanga miniti ʻe 30 naʻe fai ʻe ha memipa ʻo e Kōmiti Vaʻá naʻe haʻu mei Honolulu ki he meʻa ko ʻení. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa ha taha naʻe sio tonu ki he meʻa naʻe hokó: “Naʻe fakafiemālieʻi kotoa ʻi he fakahinohino lelei naʻe faí pea naʻa nau ongoʻi mateuteu fakalaumālie ke nau fekuki mo ʻenau ngaahi palōpalema ʻoku kei toé. Naʻe tangi ʻa e tokolahi ʻi he kau fanongó ʻi he fakaʻosi ʻo e polokalamá, pea naʻe ake tuʻungaʻa pē ʻa e pasipasi.”

Ko ha Fetokouaʻaki ʻi Māmani Lahi

Ko e ʻofa mo e tokanga peheé ko ha fakaʻilonga ia ʻo e kakai ʻa Sihová ʻi māmani lahi. ʻI he taʻu ʻe taha ki muʻá naʻe tō ai ʻa e Afā ko Vala ʻi Haʻamoa Hihifo, pea naʻá ne fakatupunga ha maumau lahi, ka ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo e māmaní naʻe vave ʻa ʻenau ngāue ke tokoni ki honau ngaahi tokoua ʻi Haʻamoa Hihifó. Ki mui ai, ʻi he ʻomai ʻe he puleʻangá ha paʻanga ki he ngaahi lotu kotoa pē​—kau ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová​—ke monomono ʻaki ʻa honau ngaahi ʻapí, naʻe fakafoki ʻe he kau Fakamoʻoní ʻa e paʻanga ko iá fakataha mo ha tohi ʻo fakahā ai ko e kotoa ʻo ʻenau ngaahi maumaú kuo ʻosi fai hono monomono, pea ʻe lava ke ngāueʻaki ʻa e paʻangá ki hono monomono ha ngaahi fale fakapuleʻanga. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e meʻa ko ʻeni naʻa nau faí ʻi he nusipepa fakalotofonuá. Naʻe lea ange ha toko taha ngāue fakapuleʻanga ki ha toko taha Fakamoʻoni ʻo ne pehē, ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e meʻá ni ʻokú ne ongoʻi mā fekauʻaki mo e siasi ʻokú ne kau ki aí koeʻuhi he naʻa nau tali pē ʻa e paʻanga mei he puleʻangá neongo ko e ngaahi maumau kotoa pē ʻi honau ngaahi falé mei he afaá naʻe totongi pē ia ʻe he kautaha maluʻí.

ʻI he meʻa meimei tatau, ʻi Sēpitema 1992, ʻi he tāfea ʻa e Vaitafe Ouvèze ʻi he tonga-hahake ʻo Falaniseé peá ne maumauʻi ʻa e feituʻu ko Vaison-la-Romaine mo e ngaahi kolo takatakai ki ai ʻe 15, naʻe tokoni vave leva ʻa e kau Fakamoʻoní. ʻI he pō pē ʻe taha, naʻe tāmateʻi ai ʻe he tāfeá ʻa e kakai ʻe toko 40, pea fakaʻauha ai mo e ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻe 400, mo e ngaahi fale kehe ʻe laui ngeau naʻe maumau, pea ko e ngaahi fāmili ʻe laui afe naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻanau vai pe ko ha ʻuhila. Pongipongia ʻi he pongipongi hono hokó, ko e kau Fakamoʻoni mei he ngaahi fakatahaʻanga fakalotofonuá naʻe ʻuluaki haʻu ke tokoni ki he kau faingataʻaʻia ʻi he tāfeá. Ko kinautolu naʻe fie maʻu kiate kinautolu ha nofoʻangá naʻe tokangaʻi anga-ʻofa ia ʻe he ngaahi fāmili ko e kau Fakamoʻoni ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe laui ngeau ʻa e kau Fakamoʻoni mei he ngaahi feituʻu kehekehe naʻa nau haʻu pē ke fai ha tokoni. Naʻe fokotuʻu ha kōmiti tokoni ʻi he kolo ofi mai pē ko Orange ke fakalele lelei ʻa e ngāue ʻa e ngaahi timi ʻe fā ʻo e kau ngāue pole, ʻa ia naʻa nau fetuku ʻa e pelepelá mo fakamaʻa ʻa e ngaahi falé, fō mo e ngaahi fokotuʻunga vala lahi fakaʻulia naʻe pelepela, mo teuteu mo tufa ʻa e meʻakai mo e vai lahi ʻoku feʻunga ki he inú ʻi he feituʻu kotoa pē naʻe uesiá. Naʻa nau aʻu ʻo nau pole ke fufulu ʻa e ʻapi ako ʻo e koló mo e ngaahi fale fakakolo ʻe niʻihi. Naʻe fakahoungaʻi ʻe honau ngaahi tokouá pea tatau pē mo e kakai ʻi he koló ʻa ʻenau ngaahi feinga taʻe tukú.

ʻI he ngaahi feituʻu kehe lahi, kuo faingataʻaʻia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi tuʻutāmaki, ʻo hangē ko e ngaahi tāfea, ngaahi afā, mo e ngaahi mofuike, ʻo hangē pē ko ia ʻoku hoko ki he faʻahinga kehé. ʻI hono maʻu ʻa e mahino ko e ngaahi nunuʻa ʻeni ia ʻo e meʻa taʻe ʻamanekina pe ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ala taʻofi, ʻoku ʻikai te nau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá pe ko ha toe toko taha kehe. (Koheleti 9:11) Ka, ʻoku nau tui pau ko e ʻofa līʻoa ʻa honau kaungātuí ʻe tokoniʻi kinautolu tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi tuʻunga fakamanavahē ʻe hoko kiate kinautolu. Ko e ngaahi ngāue anga-ʻofa peheé ko e ola ia ʻo e tui ʻoku nau maʻu kātoa. ʻOku fakamatala mai ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Kapau ʻe masiva kofu ha tangata lotu pe ha fine lotu, mo ʻikai ʻaupito maʻu siʻa meʻa tokoni pea ka peheange ʻe hamou toko taha, ʻAlu ā, ʻoku fai pe homou fakamafana, ʻoku fai pe homou fakamakona; ka ʻoku ʻikai te mou ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tangi ki ai ʻa e sino; ko e ha hono ʻaonga, ʻo? Pehe foki ʻa e tui, kapau ʻoku ʻikai ke ō mo e ngaue, ʻoku mate pe ia, heʻene tuʻu taha.”​—Sēmisi 2:​15-17.

Ko e Matavai ʻo e Malu Moʻoní

ʻOku ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko honau maluʻí ʻoku maʻu ia ʻi heʻenau fetokouaʻaki faka-Kalisitiane ʻi māmani lahí, ka ʻoku ʻikai te nau ʻamanekina ʻe hoko ha ngaahi mana ʻaki ha faʻahinga ngāue ʻe fai mai ʻe he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ko ia ʻoku malava ke fakahoko ʻe he fetokouaʻaki ko iá ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ʻoku hangē ʻoku hoko ai ha maná. ʻOku nau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hā ʻi he Mātiu 17:20: “Ka, ne ai haʻamou tui, ʻo tatau mo ha foʻi tengaʻi musita hono lahi, te mou pehe ki he moʻunga ni, Hiki mei heni ki hena; pea ʻe hiki; pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faigataʻa kiate kimoutolu.” ʻIo, ko e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku hangē ha moʻungá ʻoku puli atu ia ʻi he ō fakataha ʻa e tui faka-Kalisitiane moʻoní mo e ʻofá ʻo ngāue fakatahá.

ʻOku ongoʻi ʻe he kakai ʻa Sihová ʻi māmani lahi ʻa e toʻukupu ʻo honau ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne maluʻi kinautolu ʻi he ngaahi taimi taʻe manonga mo fakatuʻutāmaki ko ʻení. ʻOku nau ongoʻi ʻo hangē ko e toko taha tohi sāmé: “Teu tokoto hifo i he fiemalie, o mohe: he ko koe be, E Jihova, oku ke bule keu nofo lelei.” (Sāme 4:8, PM) ʻI he loto-hangamālie, ʻoku nau fakahanga ʻa ʻenau tokangá ki he ngāue ʻoku fie maʻu ke fai he taimí ni: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:​14, PM) ʻOku nau hanga atu ki he kahaʻú mo e fakapapau ki hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa Sihova ʻo kau ki he māmani foʻou melino mo māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe ʻikai te nau kei hokosia ai ha faʻahinga tuʻutāmaki, ʻa ia ʻoku fakatupunga ʻe he tangatá pe ko e tuʻutāmaki fakanatulá.​—Maika 4:4.

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe haʻu ʻa e kau Fakamoʻoni mei he ngaahi feituʻu kehekehe ke tokoni ki he kau faingataʻaʻia ʻi he tāfea

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share