Ko e Fakamatala ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
ʻOku ʻIkai ke Filifilimānako ʻa e ʻOtuá
LAHI hake ʻi he taʻu ʻe 1,900 kuo maliu atú, naʻe fakamoʻoni ai ʻa e ʻaposetolo ko Pitá ki he ʻōfisa fakakautau ko Koliniusi, ʻo pehē: “Ta ko ʻene toki mahino mai e kiate au, ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Ngāue 10:34, 35) Naʻe fakahāhā ʻe Koliniusi ʻa e manavahē ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki he faitotonú. Naʻá ne tali ʻa e fakamoʻoni naʻe fai ange ʻe Pitá pea naʻá ne hoko ko ha Kalisitiane.
ʻOku hoko moʻoni pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ʻahó ni—ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá ia. ʻOku ʻilo ʻeni mei he meʻa naʻe hokosia ʻi Siamane. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá:
“ʻI he vāhenga-ngāue ʻo ʻemau fakatahaʻangá, ʻoku ʻi ai ha fuʻu nofoʻanga kau tau Lūsia ai. ʻI he 1989, ʻi he taimi siʻi pē mei he holoki ʻa e ʻākolo ʻo Pealiní, naʻe ʻeke ʻe he kau mātuʻá pe ʻoku ʻi ai ha kau malanga ʻoku nau lava ʻo ʻilo mo leaʻaki ʻa e lea faka-Lūsiá. Naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻiate kimautolu naʻa nau poto ʻi he lea ko iá, pea naʻa mau ʻalu ʻo ngāue ʻi he kauhala ko ʻení, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ko ha meʻa fakafiefia moʻoni. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa lahi naʻe hokosiá.
“Naʻá ku ʻalu mo ha tangata malanga taʻepapitaiso (naʻe toki papitaiso ki mui) ʻi heʻema lea ki he pule fakakataú. Naʻe fanongo ʻa e pule fakakautaú ki he meʻa naʻá ma fakamatala ki aí pea naʻá ne fakaafeʻi kimaua ke lea ki heʻene kau sōtiá. Naʻá ne pehē kuo pau ke nau fanongo ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e Tohi Tapú foki, ko ia naʻá ma fai ha fokotuʻutuʻu ke toe foki ki ai.
“Naʻá ma kole ha tuofefine ʻoku poto lelei ʻi he lea faka-Lūsiá ke mau ō ke hoko ko ha tokotaha fakatonulea. ʻI he feituʻu faiʻanga fakataha ʻo e nofoʻanga kau taú, naʻa mau fokotuʻu ai ha tēpile naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tohí pea naʻa mau lava ke lea ki he kau sōtia ʻe toko 68 mo tali ʻa ʻenau ngaahi fehuʻí. Ki mui ai naʻa nau tali fiefia ʻa e ngaahi tohi ʻe 35 mo e ngaahi makasini naʻe meimei aʻu ʻo 100. Pea ʻi heʻemau mavahe mei he loki faiʻanga fakatahá, naʻa mau sio ki ha ngaahi kulupu naʻa nau fetalanoʻaki ʻi he ngaahi tohí.
“Naʻa mau fai ha fokotuʻutuʻu ke toe foki ki ai ʻi Siulai 4, 1992. ʻI heʻemau aʻu ki ai ʻi he 10:50 pongipongí, naʻe talamai kiate kimautolu ʻe he leʻo ʻi he matapā ʻo e nofoʻanga kau taú ʻoku talitali mai ʻa e kau sōtiá kiate kimautolu. Naʻe ʻave kimautolu ʻe ha ʻōfisa māʻolunga fakakautau ki he loki faiʻanga fakatahá, pea naʻa mau ʻilo ai ko ha fefine tauhi laipeli, ʻa ia naʻá ne maʻu ha ngaahi tohi meiate kimautolu ki he laipelí, naʻá ne fanongonongo ʻemau ʻalu atú ʻaki ha ngaahi papa tohiʻanga fakamatala ʻi he nofoʻanga kau taú. Naʻe fai ʻe he ngaahi tokoua ʻe toko tolu ha ngaahi malanga nounou pē ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngāue ʻi māmani lahí mo fakahā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau falala pau ai ʻi he Tohi Tapú. Pea naʻa mau tali fiefia ʻa e ngaahi fehuʻi mei he kau fanongó ʻaki hono tali mei he Tohi Tapú. Ko e taha ʻi he ngaahi fehuʻí, Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngāue fakakautaú, pea ʻoku ʻi ai ha nau niʻihi ʻoku sōtia? Naʻe maʻu ai ha faingamālie ʻe he tokotaha malanga taʻepapitaiso naʻá ma ō ki muʻá ke ne fakamatala ki he taʻu ʻe 25 ʻo ʻene ngāue fakakautau ʻi Siamane Hahake, ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosí naʻá ne hoko ai ko ha kapiteni ʻi he folau tau vakapuná. Naʻá ne lave ki he anga ʻo ʻene ako ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e Tohi Tapú pea kuó ne loto ke ne hoko ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe maongo ki he kau sōtiá ʻa e meʻa naʻa nau fanongo ki aí. ʻI he lolotonga ʻo e miniti ʻe fitu naʻe ʻave kotoa ʻe he kau sōtiá ʻa e ngaahi tohi hono kotoa pē naʻa mau ʻomaí, pea naʻe fiemaʻu ʻe he tokolahi ia ke ʻi ai haʻanau Tohi Tapu. Naʻa mau lava ʻo maʻu mei he fale fakatau-tohí ha ngaahi Tohi Tapu ʻe fitu ʻi he lea faka-Lūsiá, ʻa ia naʻa nau houngaʻia ʻi hono maʻu iá. Naʻe hoko ia ko ha fiefia moʻoni ʻa hono ʻoatu ki he faʻahinga fiekaia fakalaumālie ko ʻení ʻa e fakamatala mei he Tohi Tapú, pea ʻoku mau ʻamanaki te nau fai ha meʻa ʻo fakatatau ki ai.”
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá ia. ʻI heʻene Folofolá ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e kakai loto-totonú tatau ai pē pe ko hai ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai. ʻOkú ne fakaafeʻi kinautolu ke ako ʻo kau kiate ia mo hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi, pea ko e tokolahi mei he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí ʻoku nau fai ʻa e meʻa ko iá.—Sione 17:3.