LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 7/1 p. 8-13
  • ʻOku Mālohi Fēfē ʻa Hoʻo Tui ki he Toetuʻú?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Mālohi Fēfē ʻa Hoʻo Tui ki he Toetuʻú?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngaahi Veiveiua Fekauʻaki mo e Moʻui ʻi he Kahaʻú
  • Vakai ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he Moʻui Hili Pē ʻa e Maté
  • Ko e ʻAmanaki Moʻoni ki he Kau Maté
  • Sinó mo e Soulú
  • ʻOku Hao Moʻui Atu ʻa e Soulú ʻi he Maté?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Moʻui Hili ʻa e Maté​—Ko e Hā ʻa e Lau ʻa e Tohitapú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 7/1 p. 8-13

ʻOku Mālohi Fēfē ʻa Hoʻo Tui ki he Toetuʻú?

“Ko au pē ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui: ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, ne ongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē.”​—SIONE 11:25.

1, 2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki ha tokotaha lotu kia Sihova ke ne falala ki he ʻamanaki toetuʻú?

ʻOKU mālohi fēfē ʻa hoʻo ʻamanaki ki he toetuʻú? ʻOkú ne fakaivia koe ke fakafepakiʻi ʻa e manavahē ki he hoko ʻo maté pea fakafiemālieʻi koe ʻi he taimi ʻoku mole atu ai ʻa e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí ʻi he maté? (Mātiu 10:28; 1 Tesalonaika 4:13) ʻOkú ke hangē ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga ko ē, ʻa ia naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi tautea uipi, manuki, fakamamahiʻi, mo e ngaahi haʻi fakapōpula, naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he tui ki he toetuʻú?​—Hepelu 11:​35-38.

2 ʻIo, ko ha tokotaha lotu loto-moʻoni kia Sihova ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai haʻane veiveiua ʻe taha ki he pehē ʻe ʻi ai ha toetuʻú, pea ko ʻene falalá ʻoku totonu ke kaunga ia ki he founga ʻokú ne moʻuiʻaki ai ʻene moʻuí. ʻOku fakaofo ke fakakaukau atu ki he moʻoniʻi meʻa ko ia, ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻe tukuange mai ai ʻe he tahí, maté, mo Hētesi ʻa e kau mate ʻiate kinautolú, pea ko e kau toetuʻu ko ʻení te nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi.​—Fakahā 20:13; 21:​4, 5.

Ngaahi Veiveiua Fekauʻaki mo e Moʻui ʻi he Kahaʻú

3, 4. Ko e hā ʻa e tui ʻoku kei maʻu ʻe he tokolahi ʻo fekauʻaki mo e moʻui hili pē ʻa e maté?

3 Kuo fuoloa mai ʻa hono akoʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku ʻi ai ʻa e moʻui ʻi he hili pē ʻa e maté. Ko ha kupu ʻi he makasini U.S. Catholic naʻe pehē ai: “ʻI he faai mai ʻa e ngaahi kuongá, kuo feinga ai ʻa e kau Kalisitiané ke fai honau lelei tahá ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi loto-mamahi mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻo e moʻui ko ʻení ʻaki ʻa e fakatuʻotuʻa atu ki ha toe moʻui ʻe taha, ʻa ē ʻoku melino mo fiemālié, ʻoku lavameʻa mo fiefiá.” Naʻa mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fonua ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, kuo hoko ai ʻa e kakaí ʻo fakamāmaniʻi mo talakehe fekauʻaki mo e lotú, ʻoku kei tui ʻa e tokolahi ia kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi he hili pē ʻa e maté. Ka ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai te nau fakapapauʻí.

4 Ko ha kupu ʻi he makasini Time naʻe pehē ai: “ʻOku kei tui ʻa e kakaí ki [ha moʻui hili pē ʻa e maté]: ko e anga ia ʻo ʻenau fakakaukaú ki he meʻa tofu pē ko ia kuo fakaʻau ke toe ʻuliʻulilātai ange, pea ʻoku nau fanongo siʻisiʻi fekauʻaki mo ia mei heʻenau kau faifekaú.” Ko e hā kuo ʻikai loko lāulea ai ʻa e kau faifekau fakalotú ʻo hangē ko ia naʻa nau angaʻakí ʻo kau ki ha moʻui ʻi he hili pē ʻa e maté? ʻOku pehē ʻe he mataotao fakalotu ko Jeffrey Burton Russell: “ʻOku ou tui [ko e kau faifekaú] ʻoku nau loto ke ʻoua te nau toe lea fekauʻaki mo e tuʻunga-leá ni koeʻuhi ʻoku nau ongoʻi ʻoku faai atu pē pea kuo pau ke nau kaka ā ʻi ha fuʻu holisi ʻo e fakataʻetaʻetui manakoá.”

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e tokolahi he ʻahó ni ki he tokāteline ʻo e afi ko helí?

5 ʻI he ngaahi siasi lahi, ʻoku fakakau ki he moʻui hili pē ʻa e maté ha hēvani mo ha afi ko heli. Pea kapau ʻoku toumoua ʻa e kau faifekaú ke lea fekauʻaki mo hēvani, ʻoku nau toe toumoua lahi ange ke lea fekauʻaki mo heli. Naʻe pehē ʻi ha kupu ʻi ha nusipepa ʻe taha: “Naʻa mo e ngaahi siasi ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻoku tui ki he fakamamahiʻi taʻengata ʻi ha heli moʻoní . . . ʻoku nau hōloa mei he foʻi fakakaukau ko iá.” Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo e kau teolosia ʻi onopōní ʻoku ʻikai te nau kei tui ki he helí ko ha feituʻu moʻoni ʻo e fakamamahi, ʻa e founga ko ia naʻe akoʻi ʻi he Ngaahi Kuonga Lotolotó. Ka, ʻoku nau leleiʻia ʻi he fakamatalaʻi “anga-ʻofa” ange ʻo e helí. Fakatatau ki he kau poupou ki he tui fakaeonopōní, ko e kau angahala ʻi helí ʻoku ʻikai fakamamahiʻi moʻoni, ka ʻoku nau faingataʻaʻia koeʻuhi ko ʻenau “mavahe fakalaumālie mei he ʻOtuá.”

6. ʻI he founga fē ʻoku ʻilo ai ʻe he niʻihi ʻoku taʻefeʻunga ʻenau tuí ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo ha meʻa fakamamahi?

6 Ko hono fakavaivai hifo ʻa e tokāteline fakasiasí koeʻuhi ke ʻoua te ne fakalotomamahiʻi ʻa e ngaahi ongoʻi lelei ʻi onopōní ʻoku tokoni nai ia ke fakamamaʻo ai ʻa e niʻihi mei he taʻemanakoá, kae kei nofo ai pē ʻa e laui miliona ia ʻo e kau maʻu lotu loto-moʻoní mo e fifili pe ko e hā ʻe tui ki aí. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai mo e maté, ʻoku faʻa ʻilo ʻe he faʻahingá ni ʻoku siʻi ʻenau tuí. Ko ʻenau fakakaukaú ʻoku hangē ia ko ia naʻe ʻi ha fefine ʻi he mole atu ha ngaahi mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmilí ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. ʻI hono ʻeke atu pe naʻá ne maʻu ha fakafiemālie mei heʻene tui fakalotú, naʻá ne tali toumoua mai, “ʻOku ou mahalo pehē pē.” Ka neongo kapau naʻá ne tali ʻi he loto-maʻu ʻo pehē naʻe tokoni kiate ia ʻa ʻene tui fakalotú, ko e hā ʻa e fuoloa ʻo e lelei ko iá kapau naʻe ʻikai ha makatuʻunga lelei ʻo ʻene ngaahi tuí? Ko ha meʻa mahuʻinga ʻeni ke fakakaukau ki ai koeʻuhi, ko hono moʻoní, ko e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he lahi taha ʻo e ngaahi siasí ʻo kau ki ha moʻui ʻi he kahaʻú ʻoku kehe ʻaupito ia mei he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohitapú.

Vakai ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ki he Moʻui Hili Pē ʻa e Maté

7. (a) Ko e hā ʻa e tui ʻoku anga-maheni ki ai ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi siasí? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe ha tokotaha teolosia ʻe taha ʻa e tokāteline ʻo e soulu taʻefaʻamaté?

7 Neongo ʻenau ngaahi kehekehé, ʻoku meimei ko e kotoa ʻo e ngaahi lotu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau loto-tatau ki he pehē ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha soulu taʻefaʻamate ʻoku moʻui atu ia ʻi he mate ʻa e sinó. ʻOku tui ʻa e tokolahi taha ko e taimi ko ia ʻoku mate ai ha taha, ʻoku ʻalu nai hono soulú ki hēvani. ʻOku manavasiʻi ʻa e niʻihi naʻa ʻalu honau soulú ki ha afi ko heli pe ki pulekatolio. Ka ko e foʻi fakakaukau ko ia ki ha soulu taʻefaʻamaté ʻoku fakatefito ia ki heʻenau fakakaukau atu ki ha moʻui ʻi he kahaʻú. Ko e tokotaha teolosia ko ia ko Oscar Cullmann, ʻi ha ʻēsei naʻe pulusi ʻi he tohi ko e Immortality and Resurrection, naʻe fakamatala ai ki he meʻá ni. Naʻá ne tohi: “Kapau te tau ʻeke ki ha Kalisitiane anga-maheni ʻi he ʻahó ni . . . ko e hā ʻokú ne fakakaukau ki ai ko e akonaki Fuakava Foʻou fekauʻaki mo e tufakanga ʻo e tangatá ʻi he hili pē ʻa e maté, ʻoku meimei ko e tali kotoa te tau maʻú: ‘Ko e taʻefaʻamate ʻa e soulú.’” Kae kehe, naʻe tānaki mai ʻe Cullmann: “Ko e foʻi fakakaukau ko ʻeni kuo lahi hono talí ko e taha ia ʻo e ngaahi maʻuhala lahi taha ʻa e lotu faka-Kalisitiané.” Naʻe pehē ʻe Cullmann ko e taimi ko ia naʻá ne fuofua leaʻaki ai ʻení, naʻá ne fakatupunga ai ha vālau. Neongo ia, naʻá ne tonu.

8. Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe tuku ʻe Sihova ki he ʻuluaki tangatá mo e fefiné?

8 Naʻe ʻikai ke fakatupu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau ō ki hēvani ʻi he hili ʻenau maté. Naʻe ʻikai ko ʻene muʻaki taumuʻá ia ke pehē te nau mate. Naʻe fakatupu haohaoa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea naʻe ʻoange ʻa e faingamālie ke fakafonu ʻa e foʻi māmaní ʻaki ʻa e fānau māʻoniʻoni. (Senesi 1:28; Teutalonome 32:4) Naʻe tala ki heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá te na toki mate pē kapau te na talangataʻa ki he ʻOtuá. (Senesi 2:17) Kapau naʻá na talangofua ai pē ki heʻena Tamai fakahēvaní, te na kei moʻui mai ai pē ʻi he māmaní ʻo taʻengata.

9. (a) Ko e hā ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e soulu fakaetangatá? (e) Ko e hā ʻoku hoko ki he soulú ʻi he taimi ʻoku mate aí?

9 Ka, ko hono pangó, naʻe ʻikai ke talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá. (Senesi 3:​6, 7) Ko e ngaahi nunuʻa fakamamahí ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mo e hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha; mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala; mo ʻene aʻusia pehe ʻa e kakai kotoa pe ʻe he mate, koeʻuhi ne angahala kotoa pe.” (Loma 5:12) ʻI he ʻikai ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, naʻe mate ʻa ʻĀtama mo ʻIvi. Ko e hā leva naʻe hokó? Naʻá na maʻu ha soulu taʻefaʻamate ʻa ia ʻe lava ke ʻave leva ai kinaua ki ha afi ko heli koeʻuhi ko ʻena angahalá? Ko hono kehe ʻaupitó, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú, ʻi he ki muʻá, ʻi he taimi naʻe fakatupu ai ʻa ʻĀtamá, ‘naʻe hoko ko e [“soulu,” NW] moʻui.’ (Senesi 2:7) Naʻe ʻikai ke ʻoange ki he tangatá ha soulu; naʻá ne hoko ko ha soulu, ko ha tokotaha moʻui. (1 Kolinito 15:45) Ko ia, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa ʻĀtama “ko e soulu moʻuí,” ka, hangē ko ia naʻe hā ʻi he lea faka-Hepelū ʻa ia naʻe hiki mei ai ʻa e tohi Senesí, ko e fanga manú ʻa ē ʻoku māʻulalo angé ko e ngaahi “soulu moʻui” mo kinautolu! (Senesi 1:​24, NW) ʻI he taimi naʻe mate ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá na hoko ko e ongo soulu mate. Naʻe faai mai pē, pea hoko kiate kinaua ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova kia ʻĀtamá: “Te ke kai hoʻo meʻakai ʻi he kakava ʻo ho mata, kaeʻoua ke ke foki ki he kelekele ʻa ia naʻe toʻo koe mei ai: he ko e efu koe, pea ko e efu te ke foki ki ai.”​—Senesi 3:19.

10, 11. Ko e hā ʻoku tala moʻoni ʻe he New Catholic Encyclopedia ʻo fekauʻaki mo e akonaki faka-Tohitapu ʻo kau ki he soulú, pea ʻoku fēfē ʻeni ʻi hono fakafehoanaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú?

10 ʻI hono ʻelitó, ʻoku loto-tatau ʻa e New Catholic Encyclopedia ki he meʻá ni. ʻI heʻene kupu ko e “Soulu (ʻi he Tohitapú),” ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai ha vahe ua ʻa e sinó mo e soulú ʻi he FM [“Fuakava Motuʻá,” pe Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú].” ʻOkú ne tānaki mai ʻo pehē, ʻi he Tohitapú, ko e foʻi lea “soulú” “ʻoku ʻikai ʻaupito ʻuhinga ia ko e soulú ʻoku kehe mei he sinó pe ko e tokotaha tāutahá.” Ko e moʻoni, ko e soulú ʻoku faʻa “ʻuhinga ki he meʻamoʻui tāutahá tonu tatau ai pē pe ko e fanga manu pe tangata.” ʻOku fakatupu ongoʻi mālohi ʻa e lea hangatonu peheé, ka ʻe fifili nai ha taha pe ko e hā kuo ʻikai ʻai ai ke lāuʻilo ʻa e kau maʻu lotú fakalūkufua ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá ni.

11 He hohaʻa mo e manavahē lahi ē ne mei fakahaofi mei ai ʻa e kau maʻu lotú ʻo kapau naʻa nau ʻilo ki he moʻoni faka-Tohitapu faingofua ko ʻení: “Ko e laumalie [“soulu,” NW] ʻoku fai angahala ko ia ia ʻe mate,” ʻikai ko e faingataʻaʻia ʻi he afi ko heli! (Isikeli 18:4) Neongo ʻoku kehe ʻaupito ʻeni ia mei he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku huʻufataha fakaʻaufuli ia mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he tangata poto ko Solomoné ʻi hono fakamānavaʻí: “Ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia: ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa, pea ʻoku ʻikai te nau kei sio totongi [ʻi he moʻui ko ʻení]: he kuo mole ʻa e manatu kiate kinautolu. Ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi; he ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto ʻi Lolofonua [faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá], ʻa e feituʻu ʻoku ke fononga ki ai.”​—Koheleti 9:​5, 10.

12. Naʻe maʻu mei fē ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa ʻene akonaki fekauʻaki mo e soulu taʻefaʻamaté?

12 Ko e hā ʻoku akoʻi ai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e meʻa kehe ʻaupito ia mei he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú? Ko e New Catholic Encyclopedia, ʻi heʻene kupu ko e “Soulú, Tangatá, Taʻefaʻamaté,” ʻoku pehē ai naʻe maʻu ʻe he muʻaki ngaahi Tamai ʻa e Siasí ʻa e poupou ki he tui ki ha soulu taʻefaʻamaté, ʻikai mei he Tohitapú, ka mei he “kau punake mo e kau filōsefa pea mo e talatukufakaholo fakalūkufua ʻo e fakakaukau faka-Kalisi . . . Ki mui mai, naʻe saiʻia ʻa e kau ako mataotaó ke ngāueʻaki ʻa Palato pe ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni meia ʻAlisitōtoló.” ʻOku fakahā ai ʻo pehē “ko e tākiekina ʻa e fakakaukau Faka-Palató mo e Fakakaukau Foʻou Faka-Palató”—naʻe fakakau ai ʻa e tui ki he soulu taʻefaʻamaté​—naʻe faai mai pē ʻo fakahū ia “ki he uhouhonga ʻo e teolosia faka-Kalisitiané.”

13, 14. Ko e hā ʻoku taʻeʻuhinga lelei ai ke ʻamanaki atu ki hano fakamāmaʻi ʻe he kau filōsefa Kalisi lotu fakapanganí?

13 Naʻe totonu ki he faʻahinga naʻe taku ko e kau Kalisitiané ke nau hanga ki he kau filōsefa Kalisi lotu fakapanganí ke ako fekauʻaki mo e meʻa ko e makatuʻunga ʻo e ʻamanaki ki he moʻui hili pē ʻa e maté? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai. ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiane naʻe nofo ʻi Kolinitō, ʻi Kalisí, naʻá ne pehē: “Ko e poto ʻo e maama ko eni, ko e koto vale ia ʻi he vakai ʻa e ʻOtua. He kuo tohi, ʻOku ne po ʻa e kau poto ʻi he fai olopoto ʻanautolu. Pea ko e potu tohi ʻe taha ʻoku pehe, Ko e meʻa ʻa e ʻEiki ki he ngaahi fifili ʻa e kau poto, Ko e koto launoa ia.” (1 Kolinito 3:​19, 20) Ko Kalisi ʻo e kuonga muʻá ko e kau lotu ʻaitoli. Ko ia, naʻe mei malava fēfē ke nau hoko ko ha matavai ʻo e moʻoní? Naʻe ʻeke ʻe Paula ki he kau Kolinitoó: “Pea faʻahi fēfē ʻa e temipale ʻo e ʻOtua mo e ngaahi aitoli? He ko kitautolu ko e temipale ʻo e ʻOtua Moʻui: ʻo hangē ko ʻene folofola ʻa e ʻOtua, ʻo pehe, Te u faleʻaki kinautolu, te u ʻeveʻeva ʻiate kinautolu, pea te u nofo ko honau ʻOtua, pea te nau nofo ko hoku kakai.”​—2 Kolinito 6:16.

14 Ko hono fakahā ʻo e ngaahi moʻoni toputapú naʻe tomuʻa ʻoange ia ki he puleʻanga ʻIsilelí. (Loma 3:​1, 2) ʻI he hili ʻa e 33 T.S., naʻe ʻomai ia fakafou mai ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane pani ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe lea ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí, ʻo pehē: “Ko e ngaahi meʻa ko ia kuo fakaʻilo ʻe he ʻOtua [ʻa e ngaahi meʻa naʻe teuteu maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku ʻofa kiate iá] kiate kimautolu ʻi hono Laumalie.” (1 Kolinito 2:10; toe sio ki he Fakahā 1:​1, 2.) Ko e tokāteline ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané fekauʻaki mo e taʻefaʻamate ʻa e soulú ʻoku toʻo ia mei he fakakaukau fakafilōsefa faka-Kalisi. Naʻe ʻikai ke fakahā ia fakafou ʻi he ngaahi meʻa fakahā ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí pe fakafou mai ʻi he fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane pani ʻi he ʻuluaki senitulí.

Ko e ʻAmanaki Moʻoni ki he Kau Maté

15. Fakatatau kia Sīsū, ko e hā ʻa e ʻamanaki moʻoni ki he kau maté?

15 Kapau ʻoku ʻikai ha soulu taʻefaʻamate, ko e hā ʻa e ʻamanaki moʻoni ki he kau maté? Ko hono moʻoní, ko e toetuʻú, ko ha tokāteline faka-Tohitapu tefito ia pea ko ha talaʻofa fakaʻotua fakaofo moʻoni. Naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsū ʻa e ʻamanaki toetuʻú ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ki hono kaumeʻa ko Māʻatá: “Ko au pē ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui: ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, ne ongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē.” (Sione 11:25) Ke tui kia Sīsuú ʻoku ʻuhingá ke tui ki he toetuʻú, ʻikai ki ha soulu taʻefaʻamaté.

16. Ko e hā ʻoku ʻuhinga lelei ai ke tui ki ha toetuʻú?

16 Naʻe lea ʻa Sīsū ki muʻa ange ai ʻo fekauʻaki mo e toetuʻú ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ki he kau Siu ʻe niʻihi: “ʻOua te mou ofo ʻi he meʻa ko ia: he ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:​28, 29) Ko e meʻa ʻoku fakamatala ki ai heni ʻa Sīsuú ʻoku kehe ʻaupito ia mei ha soulu taʻefaʻamate ʻoku moʻui atu he hili pē ʻa e mate ʻa e sinó pea ʻalu hangatonu atu ki hēvani. Ko ha ‘ʻalu atu mei ai’ eni ia ʻi he kahaʻú ʻa e kakai ko ia kuo nau ʻi he faʻitoká, ko e tokolahi ʻi he laui senituli pe naʻa mo e taʻu ʻe laui afe. Ko e ngaahi soulu mate ʻe foki mai ki he moʻuí. Taʻemalava? ʻIkai ki he ʻOtua “ʻoku ne fakamoʻui hake ʻa e pekia, mo ne lau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai, ʻo hange ʻoku nau ʻi ai.” (Loma 4:17) ʻE manuki nai ʻa e kau fakataʻetaʻetuí ki he foʻi fakakaukau ko ia ʻe toe foki mai ʻa e kakai mei he maté, ka ʻoku fehoanaki haohaoa ia mo e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e “ʻOtua ko e ʻofa” pea ko ia ʻokú ne “hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”​—1 Sione 4:16; Hepelu 11:6.

17. Ko e hā ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he toetuʻú?

17 Ko hono moʻoní, ʻe lava fēfē ke fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga naʻa nau fakamoʻoniʻi ʻenau “agatonu be o aʻu ki he mate” kapau naʻe ʻikai te ne fakafoki mai kinautolu ki he moʻuí? (Fakahā 2:​10, PM) ʻOku toe ʻai ʻe he toetuʻú ke malava ai ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻo kau ki aí: “Ko hono ʻuhinga ia naʻe fakaeʻa ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne holoki ʻa e ngaahi ngaue ʻa e Tevolo.” (1 Sione 3:8) ʻI he ngoue ko ʻĪtení, naʻe hoko ai ʻa Sētane ko e tokotaha fakapō ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi heʻene taki ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki he angahalá mo e maté. (Senesi 3:​1-6; Sione 8:44) Naʻe kamata hono holoki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sētané ʻi he taimi naʻá ne foaki ai ʻa ʻene moʻui haohaoá ko ha huhuʻi fehoanakimālie, ke fakaʻatā ai ʻa e hala ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakatauʻatāinaʻi mei he pōpula tukufakaholo ki he angahala naʻe tupu mei he talangataʻa loto pē ki ai ʻa ʻĀtamá. (Loma 5:18) Ko e toetuʻu ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau mate koeʻuhi ko e angahala ʻa ʻĀtamá ʻe hoko ia ko ha toe holoki hifo ʻo e ngaahi ngāue ʻa e Tēvoló.

Sinó mo e Soulú

18. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau filōsefa Kalisi ʻe niʻihi ki he fakamatala ʻa Paula ʻo pehē ne toetuʻu ʻa Sīsuú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 ʻI he taimi naʻe ʻi ʻAtenisi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne malangaʻaki ʻa e ongoongo leleí ki ha fuʻu kakai tokolahi ʻo kau ai ʻa e kau filōsefa Kalisi ʻe niʻihi. Naʻa nau fanongo ki heʻene fakamatala fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoni pē tahá pea mo ʻene kole ke nau fakatomalá. Ka ko e hā ʻa e meʻa hono hoko naʻe hokó? Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Paula ʻa ʻene malangá, ʻo ne pehē: “[Ko e ʻOtuá] kuo ne kotofa ha ʻaho, ʻa ia ʻoku ne teu fakamāu ai ʻa māmani, ʻo ʻauʻautotonu, ʻo fakafai ʻi he tangata kuo ne poloʻi; ʻo ne tuku moʻo e kakai kotoa pe ha tuʻunga ki heʻenau tui ʻi heʻene fokotuʻu ʻa e toko taha ko ia mei he pekia.” Naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi lea ko iá ha maveuveu. “ʻI heʻenau fanongo ki he lau toetuʻu ʻo e pekia, naʻe luma ha niʻihi.” (Ngāue 17:​22-32) ʻOku pehē ʻe he tokotaha teolosia ko Oscar Cullmann: “Ki he kau Kalisi ko ia naʻa nau tui ki he taʻefaʻamate ʻa e soulú naʻe faingataʻa ange nai kiate kinautolu ke nau tali ʻa e malangaʻi faka-Kalisitiane atu ʻo e toetuʻú ʻi he niʻihi kehe. . . . Ko e akonaki ko ia ʻa e ongo filōsefa lalahi ko Sōkolotesi mo Palató ʻoku halaʻatā haʻane fehoanaki [faitatau] mo e akonaki ʻo e Fuakava Foʻoú.”

19. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e kau teolosia ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ke ʻai ke faitatau ʻa e akonaki fekauʻaki mo e toetuʻú mo e tokāteline ʻo e soulu taʻefaʻamaté?

19 Neongo ia, ʻi he hili ʻa e fuʻu tafoki mei he moʻoní he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, naʻe fāinga ʻa e kau teolosiá ke fakafekauʻaki ʻa e akonaki faka-Kalisitiane ʻo e toetuʻú mo e tui ʻa Palato ki he soulu taʻefaʻamaté. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe loto ʻa e niʻihi ki ha fakaleleiʻanga kehe: ʻI he maté, ʻoku mavahe ʻa e soulú (“ʻatā,” ʻo hangē ko hono fakalea ʻe he niʻihi) mei he sinó. Pea, ʻi he fakatatau ki he Outlines of the Doctrine of the Resurrection, fai ʻe R. J. Cooke, ʻi he ʻAho Fakamāú “ʻe toe fakataha ai ʻa e sino taki taha mo hono soulú, pea ko e soulu taki taha mo hono sinó.” Ko e toe fakataha ko ʻeni ʻi he kahaʻú ʻa e sinó mo hono soulu taʻefaʻamaté ʻoku pehē ko e toetuʻú ia.

20, 21. Ko hai kuó ne akoʻi huʻufataha ʻa e moʻoni ʻo fekauʻaki mo e toetuʻú, pea kuo anga-fēfē ʻene ʻaonga ʻeni kiate kinautolú?

20 Ko e foʻi fakakaukau ko ʻení ʻoku kei hoko ia ko e tokāteline fakaesiasi ʻa e ngaahi siasi lalahí. Neongo ʻoku hā ngali ʻuhinga lelei ʻa e foʻi fakakaukau ko iá ki ha tokotaha teolosia, ʻoku ʻikai maheni mo ia ʻa e tokolahi taha ia ʻo e kau maʻu lotú. ʻOku nau tui pē kinautolu te nau ʻalu hangatonu ki hēvani ʻi heʻenau maté. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, ʻi Mē 5, 1995, ʻi he ʻīsiu ʻo e Commonweal, naʻe tukuakiʻi ai ʻe he faʻutohi ko John Garvey: “Ko e tui ʻa e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiané [ki he meʻa ko ia ko e moʻui hili pē ʻa e maté] ʻoku hangehangē ʻoku ofi ange ia ki he Tui foʻou faka-Palató ʻi ha toe meʻa pē ʻoku faka-Kalisitiane moʻoni, pea kuo ʻikai hano makatuʻunga fakatohitapu.” Ko e moʻoni, ʻi he fetongi mei he Tohitapú kia Palató, ʻoku fakataʻeʻaongaʻi ai ʻe he haʻa faifekau ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ia ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻu faka-Tohitapú ki heʻenau ngaahi tākangá.

21 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku siʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fakakaukau fakafilōsefa fakapanganí pea pīkitai ki he akonaki ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e toetuʻú. ʻOku nau ʻilo ʻoku fakatupu langa hake ʻa e akonaki ko iá, fakafiemālie, mo fakanonga. ʻI he ongo kupu hono hoko maí, te tau sio ai ki he makatuʻunga lelei mo ʻuhinga lelei ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e toetuʻú, fakatouʻosi ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki ha toetuʻu ki he moʻui fakahēvaní. ʻI he teuteu ki he lāulea ʻi he ongo kupú ni, ʻoku mau fokotuʻu atu ke ke lau fakalelei ʻa e vahe 15 ʻo e ʻuluaki tohi ki he kau Kolinitoó.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakatupu ha falala pau ki he toetuʻú?

◻ Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe tuku ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIví?

◻ Ko e hā ʻoku taʻeʻuhinga lelei ai ke kumi ki he moʻoní ʻi he fakakaukau fakafilōsefa faka-Kalisí?

◻ Ko e hā ko ha ʻamanaki ʻuhinga lelei ai ʻa e toetuʻú?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻI he taimi naʻá na faiangahala aí, naʻe mole ai mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Naʻe hoko ʻa e kau ako mataotao ʻi he Siasí ʻo tākiekina ʻe he tui ʻa Palato ki he taʻefaʻamate ʻa e soulú

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Musei Capitolini, Roma

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share