LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 9/15 p. 4-7
  • Kuo Taimi Pē ke ʻAʻā!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kuo Taimi Pē ke ʻAʻā!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Kei Tatau ʻa e Meʻa Kotoa Pē?
  • Ko ha Fiemaʻu Moʻoni ke Nofoʻaki ʻĀʻā
  • ʻOku Ofi ʻa e Ngataʻanga ʻo e Māmaní?
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻOku Tau Moʻui ʻi he “Kuonga Fakamui”?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • “Mou Leʻo”!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • ʻOkú Ke Mateuteu ki he ʻAho ʻo Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 9/15 p. 4-7

Kuo Taimi Pē ke ʻAʻā!

“ʻOUA ʻe maʻuhala fekauʻaki mo e kuonga ʻoku tau moʻui aí; kuo ʻosi taimi pē kiate kitautolu ke ʻā hake mei heʻetau mohé.” (Loma 13:11, Knox) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá ʻi he taʻu nai ʻe 14 ki muʻa he ngataʻanga fakalilifu ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa faka-Siú ʻi he 70 T.S. Koeʻuhi naʻa nau ʻāʻā fakalaumālie, naʻe ʻikai ai ke ʻi Selusalema ʻa e kau Kalisitiane Siú ʻi he taimi mahuʻinga ko iá pea nau hao ai mei he maté pe nofo pōpulá. Ka naʻe anga-fēfē ʻenau ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke nau mavahe ʻosi mei he koló?

Naʻe ʻosi fakatokanga ʻa Sīsū Kalaisi ʻe kapu ʻe he ngaahi filí ʻa Selusalema pea ko hono kakaí ʻe laiki. (Luke 19:​43, 44) Hili iá, naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimui anga-tonú ha fakaʻilonga faʻu fetuiaki ʻa ia naʻe ʻikai faingataʻa ke fakatokangaʻi. (Luke 21:​7-​24) Ki he kau Kalisitiane ko ia naʻa nau nofo ʻi Selusalemá, ko hono liʻaki ʻa e koló naʻe ʻuhingá ko hono tukuange ʻa e ngaahi ʻapí mo e ngaahi ngāué. Ka neongo ia, ko ʻenau tokangá mo ʻenau holá naʻe fakahaofi ai ʻenau moʻuí.

ʻI hono tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe ʻeke ange ʻe heʻene kau ākongá: “Tala mai, pe hoko fakakū ʻa e ngāhi meʻa ko ia? pea ko e ha nai ʻa e fakaʻilonga ʻo haʻo ha mai, mo e faka ʻosi ʻo e kuonga?” (Mātiu 24:3) ʻI heʻene talí, naʻe fakafehoanaki ai ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻi ai ʻi he kahaʻú ki he vahaʻa taimi naʻe iku ai ki he Lōmaki ʻo e foʻi kolopé ʻi he ʻaho ʻo Noá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū naʻe tafiʻi atu ʻe he Lōmakí ʻa e fulikivanu kotoa pē. (Mātiu 24:​21, 37-​39) Naʻá ne fakahaaʻi ai ʻe toe kau mai foki ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻO lahi fēfē? Ki he tuʻunga ko hono toʻo atu fakakātoa ʻa e māmani koví, pe fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá! (Fakafehoanaki mo 2 Pita 3:​5, 6.) ʻE lava ke hoko ia ʻi hotau taimí?

ʻOku Kei Tatau ʻa e Meʻa Kotoa Pē?

Ko e kau Siu tokosiʻi pē ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fakaʻuta atu ki honau kolo māʻoniʻoní, ʻa Selusalema, ʻe fakaʻauha. Ko e taʻetui meimei tatau ʻoku faʻa lahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻoku nau nofo ofi ki ha moʻunga-afi ka kuo teʻeki ke nau hokosia ha puna ʻa ha afí. “Halaʻatā ʻi hoku taimí” ko ha tali maheni ia ʻi he taimi ʻoku fai atu ai ʻa e ngaahi fakatokangá. “ʻOku puna tuʻumaʻu ʻa e afi ʻi he ngaahi moʻunga-afí ʻi he senituli ʻe ua pe tolu kotoa pē,” ko e fakamatala ia ʻa e fakatotolo moʻunga-afi ko Lionel Wilson. “ʻOkú ke hohaʻa kapau naʻe pau ke hiki hoʻo ongo mātuʻá koeʻuhi ko ha puna ʻa e afí. Ka ʻo kapau naʻe hoko ia ki hoʻo fanga kuí, tā ko e talatupuʻa pē ia.”

Kae kehe, ko e fakamatala totonú, ʻe lava ke ne ʻai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakatuʻutāmakí pea tokanga fakamātoato kiate kinautolu. ʻI he faʻahinga ko ia naʻa nau hola mei Moʻunga Pelée, ko e tokotaha ai naʻe maheni ia mo e ngaahi moʻunga-afí peá ne mahinoʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakatuʻutāmakí. Ko e ngaahi fakaʻilonga peheé naʻe toe fakamatalaʻi totonu ia taimi nounou ki muʻa ʻi he puna ʻa e afi ʻi Moʻunga Pinatubo. Ko e kau fakatotolo moʻunga-afi ko ia naʻa nau fakatokanga ki he ngaahi mālohi taʻeʻiloa ʻoku faʻu ʻi he loto moʻungá naʻa nau fakalotoʻi ʻa e kakai fakalotofonuá ke mavahe mei he feituʻú.

Ko e moʻoni, ʻe taʻetokangaʻi maʻu pē ʻe he niʻihi ia ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakatuʻutāmakí pea tuʻukāivi heʻikai ke hoko ha meʻa ia. ʻE aʻu nai ʻo nau manukiʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakapapauʻi ke fai ha meʻá. Naʻe tala ki muʻa ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻe hoko lahi ʻa e tuʻunga peheé ʻi hotau taimí. “ʻO mou ʻilo muʻa ʻa e meʻa ni,” ko ʻene leá ia, “Tokua ʻe hoko ʻi he taimi fakamui ha faʻahinga ʻoku matuʻaki manuki, ʻo nau fou ʻi he ngaahi holi ʻanautolu, mo nau lau, Komaʻāʻia ʻa e talaʻofa ʻo ʻene hoko mai? he talu ʻa e mohe ʻa e kau mātuʻa, mo e pehe ni pe ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa ia ai pe talu mei he kamataʻanga ʻo mamani.”​—2 Pita 3:​3, 4.

ʻOkú ke tui ʻoku tau ʻi he “taimi fakamui”? ʻI he The Columbia History of the World, ʻoku ʻeke ai ʻe John A. Garraty mo Peter Gay: “ʻOku tau sio ki he movete ʻa ʻetau sivilaisé?” Pea ʻanalaiso leva ʻe he ongo faihisitōlia ko ení ʻa e ngaahi palopalema ʻo e puleʻangá, ko e mahiki ʻa e faihiá mo e talangataʻa ʻa e kakaí ʻi he foʻi kolopé, ko e movete ʻa e moʻui fakafāmilí, ko e taʻemalava ʻa e saienisí mo e tekinolosiá ke solova ʻa e ngaahi palopalema ʻa e sōsaietí, ko e fefūsiaki ʻi he tuʻunga mafaí, mo e maumau fakaeʻulungaanga mo fakalotu ʻi māmani lahí. ʻOkú na fakaʻosiʻaki: “Kapau ko e ngaahi meʻá ni ʻoku ʻikai ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo ha ngataʻanga pau, ʻoku hangē moʻoni ia ha meʻa peheé.”

ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke tui ʻoku tuʻunuku mai ha “ngataʻanga.” ʻIkai, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau manavahē ki ha ngataʻanga ʻo e foʻi kolope fakaemāmaní tonu, he ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ko e ʻOtuá “naʻa ne fakamaʻu ʻa e fonua ki hono ngaahi tuʻunga, ke ʻoua naʻa ueʻi ia ʻo lauikuonga pea taʻengata.” (Sāme 104:5) Lolotonga iá, ʻoku totonu ke tau ʻamanekina ha ngataʻanga vave ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ko ia kuó ne fakatupunga ʻa e mamahi lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku lava ke tau sio ki he ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e fakamoʻoni ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisí. (Sio ki he puha “Ngaahi Tafaʻaki ʻe Niʻihi ʻo e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí.”) Ko e hā ʻoku ʻikai fakahoa ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní? Ko e fai peheé ʻe tokoniʻi nai ai koe ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto maʻau mo ho fāmilí. Ka ko e hā ke fai ai ha meʻa he taimi ní?

Ko ha Fiemaʻu Moʻoni ke Nofoʻaki ʻĀʻā

Neongo ʻoku ʻiloʻi nai ʻe he kau saienisí ʻa e taimi ʻoku tuʻunuku mai ai ke pā ha moʻunga-afí, ʻoku ʻikai lava ke nau tala ʻa e taimi totonu ʻe hoko ai iá. ʻOku pehē pē, ʻi he fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa ki he ʻaho ko ia mo hono houa, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ʻilo ki ai; ʻio, pe ko e kau angelo ʻi he langi; pea naʻa mo e ʻAlo ʻoku ʻikai; ngata pe ʻi he Tamai toko taha.” (Mātiu 24:​36) Koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi fakapapau ʻa e taimi ʻe ngata ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá, naʻe ʻomai kiate kitautolu ʻe Sīsū ʻa e fakatokangá ni: “Ko e meʻa ko eni ʻoku mou lāuʻilo ki ai, ʻo ka ne toka meaʻi ʻe he Tangataʻeiki pe ko e uasi fe ʻe haʻu ai ʻa e kaihaʻa, pehe ne leʻo, ʻo ʻikai tuku hono fale ke haea. Ko ia ke toka teuteu ʻa kimoutolu foki: he ko e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata [Sīsū] ʻe fai ʻi ha taimi ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ai kiate ia.”​—Mātiu 24:​43, 44.

ʻOku hā mei he ngaahi lea ʻa Sīsuú ko e ngataʻanga fakalilifu ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení te ne maʻu fakafokifā ʻa e māmani ko ení. Tatau ai pē kapau ko e kau muimui kitautolu ʻaʻana, ʻoku fiemaʻu ke ‘tau toka teuteu.’ Ko hotau tuʻungá ʻoku hangē ia ko ha tokotaha-ʻapi ʻe maʻu fakafokifā nai koeʻuhi ko e ʻikai te ne ʻilo ʻa e taimi ʻe hū mai ai ha kaihaʻa ki hono falé.

ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká: “He ʻoku mou ʻilo kanokano, ko e hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻEiki ʻoku hange ko e haʻu ʻa e kaihaʻa ʻi he po. . . . Ka talaʻehai ʻoku mou ʻi he poʻuli, kainga, ke moʻutāmakia kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia, ʻo hange ha kaihaʻa.” Naʻe toe naʻinaʻi ʻa Paula: “Ke ʻoua te ta mohe ʻo hange ko e kakai kehe, ka ta ʻā pe ʻo fakaʻehiʻehi mei he konā.” (1 Tesalonaika 5:​2, 4, 6) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “ʻā pe ʻo fakaʻehiʻehi mei he konā”?

ʻI he ʻikai tatau mo e hola ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí mei Selusalemá, ko ʻetau hola ke haó ʻoku ʻikai kau ki ai ha mavahe mei ha kolo pau. Hili ʻa e enginaki ki hono kaungātui ʻi Lomá ke nau ʻā hake mei he mohé, naʻe naʻinaʻi ʻa Paula kiate kinautolu ke “huʻihuʻi ʻa e ngaahi ngaue ʻo e poʻuli” pea “ʻai muʻa ʻa e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (Loma 13:12, 14) ʻI he muimui ofi ki he topuvaʻe ʻo Sīsuú, te tau fakahaaʻi ai kitautolu ʻoku tau ʻāʻā ki he taimí, pea ko e tokanga fakalaumālie ko ení te ne ʻai ai kitautolu ke tau lava ʻo maʻu ʻa e maluʻi fakaʻotuá ʻi he taimi ʻe ngata ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa fulikivanu ko ʻení.​—1 Pita 2:21.

Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻoku nau fiefia ʻi he moʻui mohu ʻuhinga mo fakafiemālie. Kuo ʻiloʻi ʻe he laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ʻioke ʻo e ngaohi ākonga faka-Kalisitiané ko ha ʻioke anga-ʻofa ia mo fakaivifoʻou. (Mātiu 11:29, 30) Ko e ʻuluaki lākanga ʻi he hoko ko ha ākongá ko e ‘fai ke ʻilo ʻa e Otuá pea mo Sisu naʻá ne fekau mai ko e Misaiá.’ (Sione 17:3) ʻOku ʻaʻahi ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ngaahi ʻapi ʻe laui miliona ʻi he uike kotoa pē koeʻuhi ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke maʻu “ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) Te nau fiefia ke fai ha ngaahi ako Tohitapu taʻetotongi mo koe ʻi ho ʻapí. Pea ʻi hoʻo tupu ʻi he ʻiloʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ha veiveiua te ke tuipau mo koe foki ʻoku kehe hotau ngaahi ʻahó. Ko e moʻoni, kuo taimi pē ke ʻā mei he mohé!

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 7]

NGAAHI TAFAʻAKI ʻE NIʻIHI ʻO E NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ

“ʻE tuʻu ha . . . puleʻanga ki ha puleʻanga”; ‘ʻe ʻave ʻa e melinó mei mamani.’ (Mātiu 24:7; Fakahā 6:4)

Ko e ongo tau ʻe ua ʻa māmani ʻi he senituli ko ení, fakataha mo e laui tōseni ʻo e ngaahi vāvākovi kehé, kuó ne toʻo atu ʻa e melinó mei he māmaní. “Ko e Tau ʻUluakí​—pea pehē ki hono Ua—ʻa Māmaní naʻe hoko ia ʻo kehe mei he ngaahi tau kotoa pē naʻe fai ki muʻá,” ko e tohi ia ʻa e faihisitōlia ko John Keegan, “ʻo kehe ia ʻi he lahi, mālohi, tuʻunga mo e naunau mo e fakamole fakaetangatá. . . . Naʻe tāmateʻi ʻi he ongo Tau ʻa Māmaní ʻa e kakai tokolahi ange, fakamole ʻa e koloa lahi ange pea fakatupu ʻa e faingataʻa lahi ange ki ha feituʻu lahi ange ʻo e foʻi kolopé ʻi ha tau pē ki muʻa.” ʻOku fakamamahiʻi he taimí ni ʻe he taú ʻa e kakai fefine mo e fānau tokolahi ange ʻi he kau sōtiá. ʻOku fakafuofua ʻe he Tokoni Fakapaʻanga ʻa e Puleʻanga Fakatahatahá ki he Fānaú ʻi he taʻu ʻe hongofulu fakamuimuí, ne tāmateʻi ai ʻa e fānau ʻe toko ua miliona ʻi he ngaahi taú.

“Ngāhi honge” (Mātiu 24:7; Fakahā 6:​5, 6, 8)

ʻI he 1996 naʻe mahiki fakafokifā ai ʻa e ngaahi totongi ʻo e uité mo e koané. Ko e ʻuhingá? Naʻe tō ʻa e feleoko talifaki ʻo e ongo meʻakai ko iá ki ha lahi feʻunga pē ki he ʻaho ʻe 50, ko e fika māʻulalo taha ia ʻi he lēkōtí. Ko e ngaahi totongi māʻolunga ki he ngaahi meʻakai tefitó ʻoku ʻuhinga ia ko e lauingeau miliona ʻo e kakai masiva ʻi he māmaní​—ko e tokolahi ʻo kinautolú ko e fānau​—ʻoku nau mohe fiekaia.

“Ngāhi mofuike ʻi he ngāhi potu kehekehe” (Mātiu 24:7)

Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 2,500 fakaʻosí, kuo tāmateʻi ai ʻe ha mofuike taki taha pē ʻe hiva ʻa e kakai laka hake he toko 100,000. Ko e fā ʻi he ngaahi mofuiké ni kuo hoko ia talu mei he 1914.

“Ope ʻo e maumau lao” (Mātiu 24:12)

ʻI he ofi ke ngata ʻa e senituli hono 20, ko e maumau-laó, pe faihiá kuo hoko ia ʻo mafolalahia. Ko e ʻohofi ʻe he kau tau toitoí ʻa e kau siviliané, kau tāmate taʻeʻofá, mo e ngaahi fakapō fakatokolahí ʻoku kau ia ʻi he ngaahi tafaʻaki fakalilifu ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi fakamālohi ko ení.

“ʻI he ngaahi potu kehekehe mo e ngaahi mahaki fakaʻauha” (Luke 21:11)

Lolotonga ʻa e 1990 tupú, ngalingali ʻe mate ai ʻa e kakai ʻe 30 miliona ʻi he tīpií. ʻOku ʻalu pē ʻa e taimí mo e faingataʻa ange ki he faitoʻó ia hono tāmateʻi ʻa e pekitīlia ʻokú ne fetuku holo ʻa e mahakí. Ko e malēliá, ko ha mahaki fakatupu mate ia ʻe taha, ʻoku puke ai ʻa e kakai ʻi he vahaʻa ʻo e toko 300 mo e 500 milioná ʻi he taʻu kotoa pē peá ne tāmateʻi ʻo fakafuofua ki he toko 2 miliona. ʻI he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e hongofuluʻi taʻu ko ení, ʻoku ʻamanekina ke fakatupu ʻe he ʻeitisí ʻa e mate ʻe toko 1.8 miliona he taʻu. “ʻOku aʻusia ʻe he tuʻunga ʻo e tangatá ha tō ki he mahaki fakaʻauhá ʻi he ʻahó ni,” ko e fakamatala ia ʻa e State of the World 1996.

“Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14)

ʻI he 1997, naʻe fakamoleki ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e houa laka hake he taha pilioná ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOku ʻave maʻu pē ʻe he Kau Fakamoʻoni laka hake he toko nima milioná ʻa e pōpoakí ni ki he kakai ʻi he fonua ʻe 232.

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

FAO photo/B. Imevbore

U.S. Coast Guard photo

[Fakatātā ʻi he peesi 4, 5]

Naʻe hola ʻa e kau Kalisitiané mei Selusalema koeʻuhi naʻa nau ʻāʻā fakalaumālie

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share