ʻOku “Hange ko e Inisenisi” ʻa Hoʻo Ngaahi Lotú?
“Ke hoko atu ʻeku lotu ki ho ʻao na, ʻo hange ko e inisenisi.”—SĀME 141:2.
1, 2. Ko e tutu ʻo e ʻinisēnisí ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e hā?
NAʻE tuʻutuʻuni ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki heʻene palōfita ko Mōsesé ke teuteuʻi ha ʻinisēnisi toputapu ke ngāueʻaki ʻi he tāpanekale ʻo ʻIsileli ki he lotú. Ko e founga fakaʻotuá naʻe fiemaʻu ai ha fio namu-kakala lōfā. (Ekisoto 30:34-38) Naʻe fakamoʻoniʻi ia naʻe namu-lelei moʻoni.
2 Ko e fuakava Lao ʻa ia naʻe fai ʻe he puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe fai ai ha tokonaki ki hono tutu fakaʻaho ʻo e ʻinisēnisí. (Ekisoto 30:7, 8) Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo hono ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisí? ʻIo, he naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ke hoko atu ʻeku lotu ki ho ʻao na [Sihova ko e ʻOtuá], ʻo hange ko e inisenisi; ʻa e fola hoku ongo nima ni ke hange ko e feilaulau efiafi.” (Sāme 141:2) ʻI he tohi ʻa Fakahaá, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku takatakai ʻi he taloni fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi poulu koula fonu he ʻinisēnisí. “Aia,” ko e lau ia ʻa e fakamatala fakamānavaʻí, “koe gaahi lotu oe kakai maonioni.” (Fakahā 5:8, PM) Ko ia ai, ko e tutu ʻo e ʻinisēnisi namu-leleí ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ngaahi lotu fakahōifua ʻoku fai hake ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová fakatouʻosi ʻi he ʻaho mo e pō.—1 Tesalonaika 3:10; Hepelu 5:7.
3. Ko e hā ʻoku totonu ke ne tokoniʻi kitautolu ke ‘hoko atu ʻetau lotú ʻo hange ko e inisenisi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá’?
3 Kapau ko ʻetau ngaahi lotú ke fakahōifua ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau lotu kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. (Sione 16:23, 24) Ka ʻe lava fēfē ke tau fakaleleiʻi ʻa e anga ʻo ʻetau ngaahi lotú? Sai, ko e fai ha fakakaukau ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻe niʻihi ʻe lava ke ne tokoniʻi ai ʻa kitautolu ke teuteuʻi ʻetau ngaahi lotú ke hoko ko e ʻinisēnisi ʻi he ʻao ʻo Sihová.—Palovepi 15:8.
Fai ʻa e Ngaahi Lotú ʻi he Tui
4. ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e tuí mo e lotu ʻoku fakahōifuá?
4 Kapau ko ʻetau ngaahi lotú ke ʻalu hake ki he ʻOtuá hangē ha ʻinisēnisi namu-leleí, kuo pau ke tau lotu ʻi he tui. (Hepelu 11:6) ʻI he taimi ʻoku ʻiloʻi ai ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ha tokotaha puke fakalaumālie ʻoku fakaongo ki heʻenau tokoni Fakatohitapú, ko ʻenau “lotu i he tui e fakamoui eia ae mahaki.” (Semisi 5:15, PM) Ko e ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he tuí ʻoku fakahōifua ia ki heʻetau Tamai fakahēvaní, pea pehē ki he ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakahāhā ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ha fakakaukau lelei ʻi heʻene hiva: “Pea te u hiki hoku nima ki hoʻo ʻu tuʻutuʻuni, ʻa ia ʻoku ou ʻofa ai au; pea te u fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi fekau. Ako kiate au ʻa e vavanga, mo e ʻilo ʻo e lelei; he kuo u tui ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni.” (Sāme 119:48, 66) Tau ‘hiki hake hotau ngaahi nimá’ ʻi he lotu fakatōkilalo pea ngāueʻi ʻa e tuí ʻaki ʻetau fai ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá.
5. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku ʻikai hatau poto?
5 Tau pehē ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻa e poto ʻoku fiemaʻu ke fai fekauʻaki mo ha ʻahiʻahi. Mahalo ʻoku ʻikai ke tau fakapapauʻi pe ʻoku lolotonga fakahoko ha kikite pau ia ʻa e Tohitapú. ʻI he ʻikai fakaʻatā eni ke ne fakangāvaivaiʻi fakalaumālie kitautolú, tau lotu ʻo kole ha poto. (Kaletia 5:7, 8; Semisi 1:5-8) Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe tali mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi ha founga fakatoʻoaloto. ʻOku fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e moʻoni ʻo ʻetau ngaahi lotú ʻaki hono fai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina mai ke fai ʻe he kotoa ʻo ʻene kakaí. ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ke kau ʻi he ako fakatupu tui mālohi ʻo e ngaahi Konga Tohitapú fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi tohi kuo tokonaki ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45-47, PM; Siosiua 1:7, 8) ʻOku toe fiemaʻu ke tau laka ki muʻa ʻi he ʻiló ʻaki ʻetau kau ʻi he ngaahi fakataha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha tuʻunga tuʻumaʻu.—Hepelu 10:24, 25.
6. (a) Ko kitautolu hono kotoa ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ʻa e hā fekauʻaki mo hotau taimí pea mo e fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú? (e) Tānaki atu ki he lotu ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?
6 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tuli ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ki he ngaahi manako mo e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku mahino ai kuo mole meiate kinautolu ʻa e tokanga ki heʻetau lolotonga ʻi he uhouhonga ʻo e “taimi fakamui.” (Taniela 12:4) Ko e kaungātuí ʻoku taau ke nau lotu maʻá e faʻahinga peheé ke toe langaʻi hake pe langomaki ʻenau tui ki he fakamoʻoni Fakatohitapu naʻe kamata ʻa e ʻi ai ʻa Kalaisí ʻi he 1914 ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ia ʻe Sihova ke hoko ko e Tuʻi fakahēvaní pea ʻokú ne pule ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi filí. (Sāme 110:1, 2; Mātiu 24:3) Ko kitautolu hono kotoa ʻoku totonu ke tau ʻilo ko e ngaahi meʻa pehē kuo tomuʻa talá hangē ko hono fakaʻauha ʻo e lotu loí—ʻa “Babilone koe lahi”—ko e ʻohofi fakasētane ia ʻe Koki ʻo Mēkoki ʻa e kakai ʻa Sihová, pea mo hono fakahaofi kinautolu ʻe he ʻOtua ko e Māfimafi-Aoniú ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné ʻe lava ke patō taʻeʻamanekina fakaʻohovale ia pea ʻe lava ke hoko ia ʻi ha vahaʻa taimi mātuʻaki nounou. (Fakahā 16:14, 16; 18:1-5, PM; Isikeli 38:18-23) Ko ia, tau lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ke tau nofoʻaki ʻāʻā fakalaumālie. ʻOfa ke tau lotu fakamātoato hono kotoa ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová, ki hono Puleʻangá ke hoko mai, pea ki hono finangaló ke fai ʻi māmaní ʻo hangē ko ia ʻi he langí. ʻIo, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻi hono ngāueʻi ʻo e tuí pea ʻoatu ʻa e fakamoʻoni ʻoku fai loto-moʻoni ʻetau ngaahi lotú. (Mātiu 6:9, 10) Ko e moʻoni, ʻofa ke hoko ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kia Sihová ʻo fuofua kumi ki he Puleʻangá mo ʻene māʻoniʻoní pea kau ʻi he lahi taha ʻe ala lavá ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá.—Mātiu 6:33; 24:14.
Fakahīkihikiʻi mo Fakamālō kia Sihova
7. Ko e hā ʻoku maongo kiate koe fekauʻaki mo e lotu ʻa Tēvita ʻa ia ʻoku hiki hono konga ʻi he 1 Kalonikali 29:10-13?
7 Ko ha founga mahuʻinga ke ‘hoko atu ʻetau lotú ʻo hange ko e inisenisí’ ko hono fakahaaʻi ʻa e fakahīkihiki loto-moʻoni mo e houngaʻia ki he ʻOtuá. Naʻe fai ʻe Tuʻi Tēvita ha lotu pehē ʻi he taimi naʻá ne fai ai mo e kakai ʻo ʻIsilelí ʻa e tokoni ki hono langa ʻo e temipale ʻo Sihová. Naʻe lotu ʻa Tēvita: “Malo mo koe, ʻe Sihova, ʻa e ʻOtua ʻo Isileli ko ʻemau kui, ʻo taʻengata. ʻOku oʻou, ʻEiki, ʻa e maʻolunga, mo e malohinga, mo e langilangiʻia, mo e ikuna, mo e aoniu; he ko e meʻa kotoa ʻi he langi mo mamani ko hoʻo meʻa: ʻe Sihova, ʻoku oʻou ʻa e pule; pea ʻoku tuku taupeupe atu koe, ko e ʻEiki ʻo e meʻa kotoa. Ko e koloa mo e ongoongo ʻoku mei he ʻAfiona pe fakatouʻosi, pea ko e pule fakaleveleva koe; pea ʻoku ʻi ho nima ʻa e ivi mo e mafai; pea ʻoku ʻi ho nima foki ʻa e fakamaʻolunga mo e fakakaukaua ʻo e kakai kotoa pe. Ko ia ai ʻoku mau fakamālō atu, ʻe homau ʻOtua, mo fakahikihikiʻi ho huafa ongoongoa.”—1 Kalonikali 29:10-13.
8. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lea fakahīkihiki ʻi he Sāme 148 ki he 150 ʻoku tautefito ʻene maongo ki hoto lotó? (e) Kapau ʻoku tau ʻinasi ʻi he ngaahi fakakaukau kuo fakamatalaʻi ʻi he Sāme 27:4, ko e hā te tau faí?
8 He ngaahi fakamatala fakaʻofoʻofa moʻoni ē ʻo e fakahīkihikí mo e fakamāloó! ʻE ʻikai nai ke tau pōtoʻi lea ʻi heʻetau ngaahi lotú, ka ʻe lava pē ke fai loto-moʻoni. Ko e tohi ʻa Sāmé ʻoku fonu ia ʻi he ngaahi lotu ʻo e fakamālō mo e fakahīkihiki. Ko e ngaahi lea filifili lelei ʻo e fakahīkihikí ʻoku maʻu ia ʻi he Sāme 148 ki he 150. Ko e loto-houngaʻia ki he ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi sāme lahi. “Kuo u kole meia Sihova ha meʻa pe taha,” ko e hiva ia ʻa Tēvitá. “Ko ia pe te u kumi ki ai; ke u nofo ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho kotoa o ʻeku moʻui, ke siofi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki, mo fakalaulauloto ʻi hono palasi.” (Sāme 27:4) Tau fai ke fehoanaki mo e ngaahi lotu peheé ʻaki ʻa e kau faivelenga ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ngāue ʻa e fuʻu kakai ʻa Sihova kuo fakatahatahaʻí. (Sāme 26:12) Ko hono fai ení mo e fakalaulauloto fakaʻaho ki he Folofola ʻa e ʻOtuá te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakaofiofi ai kia Sihova ʻaki ʻa e fakahīkihiki mo e houngaʻia loto-moʻoni.
Kumi Anga-Fakatōkilalo ki he Tokoni ʻa Sihová
9. Naʻe anga-fēfē ʻa e lotu ʻa Tuʻi ʻAsá, pea ko e hā hono olá?
9 Kapau ʻoku tau tauhi ʻaufuatō kia Sihova ʻi he tuʻunga ko ʻene Kau Fakamoʻoní, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻokú ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotu ki ha tokoní. (Aisea 43:10-12) Fakakaukau atu kia Tuʻi ʻAsa ʻo Siutá. Ko e ʻuluaki taʻu ʻe 10 ʻo ʻene pule taʻu ʻe 41 (977-937 K.M.) naʻe fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e melino. Naʻe toki ʻohofi ʻa Siuta ʻe ha kau tau ko e kau tangata ʻe toko miliona ʻi he malumalu ʻo Sela ko e ʻItiopeá. Neongo ʻenau tokolahi ange ʻaupitó, naʻe hū mai ʻa ʻAsa mo ʻene kau tangatá ke fakafetaulaki ki he kau tau fakatūʻutá. Kae kehe, ki muʻa ʻi he taú, naʻe lotu tōtōivi ʻa ʻAsa. Naʻá ne lāuʻilo ki he ivi faifakahaofi ʻo Sihová. ʻI he tautapa ki ha tokoní, naʻe pehē ʻe he tuʻí: “ʻOku mau falala ki he ʻAfiona, pea ko ho huafa pe kuo mau omi ai ke tauʻi ʻa e fuʻufuʻunga kakai ni. ʻE Sihova, ko koe ko homau ʻOtua; ʻoua naʻa tuku ke auna koe ʻe he meʻa vaivai na ko e tangata.” Ko e ikuna fakaʻaufuli naʻe iku ki aí ʻi hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa Siuta koeʻuhi pē ko hono fuʻu huafá. (2 Kalonikali 14:1-15) Pe ʻoku fakahaofi kitautolu ʻe he ʻOtuá mei ha ʻahiʻahi pe fakaivimālohiʻi kitautolu ke kātekina ia, ʻoku ʻikai toe fehuʻia ʻokú ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi tautapa ki heʻene tokoní.
10. ʻI he ʻikai te tau ʻilo ʻa e founga ke fai ki ha faingataʻa pau, ʻe lava fēfē ke fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga ʻa e lotu ʻa Tuʻi Sihosafaté?
10 Kapau ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻa e founga ke tau fai ki ha faingataʻa pau, ʻoku lava ke tau falala ʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi kole ki ha tokoní. Naʻe fakahāhaaʻi eni ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e Tuʻi Siuta ko Sihosafaté, ʻa ia ko ʻene pule taʻu ʻe 25 naʻe kamata ʻi he 936 K.M. ʻI he taimi naʻe fakamanaʻi ai ʻa Siuta ʻe he ngaahi kongakau fakatahataha ʻa Mōape, ʻĀmoni, mo e feituʻu moʻunga ʻo Seiá, naʻe tautapa ai ʻa Sihosafate: “ʻE homau ʻOtua, ʻikai te ke fakamāuʻi kinautolu? he ʻoku ʻikai ha ivi ʻiate kimautolu ke tali ʻa e fuʻu hosite lahi ni ʻoku haʻu ke tauʻi kimautolu; pea ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ko e ha te mau fai: ka ʻoku hanga homau mata ki he ʻAfiona.” Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu fakatōkilalo ko iá, ʻo tau maʻa Siuta ʻaki hono taaʻi ʻa e ngaahi kongakau ʻa e filí ʻaki ʻa e puputuʻu ʻo nau fetāmateʻaki ai. ʻI hono ikuʻangá, naʻe hoko ai ʻo manavahē ʻa e ngaahi puleʻanga takatakaí, pea naʻe toka ʻa e melinó ʻi Siuta. (2 Kalonikali 20:1-30) ʻI he taimi ʻoku ʻikai ai te tau maʻu ʻa e poto ʻoku fiemaʻú ke fakafetaulakiʻiʻaki ʻa e faingataʻá, ʻi he hangē ko Sihosafaté ʻe lava ke tau lotu: ‘ʻOku ʻikai te mau ʻilo pe ko e ha te mau faí: ka ʻoku hanga homau matá kiate koe, Sihova.’ ʻE fakatupunga ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi poini Fakatohitapu ʻoku fiemaʻu ke solovaʻaki ʻa e palopalemá, pe ʻe tokoniʻi nai kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi ha founga ʻoku mahulu atu ia ʻi he fakaʻuhinga fakaetangatá.—Loma 8:26, 27.
11. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako fekauʻaki mo e lotú mei he ngaahi tōʻonga ʻa Nehemaia ʻi he felāveʻi mo e ʻā ʻo Selusalemá?
11 ʻE pau nai ke tau kītaki ʻi he lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá. Naʻe tēngihia, tangi, ʻaukai, mo lotu ʻi ha ngaahi ʻaho ʻa Nehemaia fekauʻaki mo e maumau ʻa e ʻā ʻo Selusalemá pea mo e tuʻunga faingataʻaʻia ʻo e kau nofo Siutá. (Nehemaia 1:1-11) ʻOku hā mahino naʻe ʻalu hake ʻene ngaahi lotú ki he ʻOtuá ʻo hangē ha ʻinisēnisi namu-leleí. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻeke ai ʻe Tuʻi ʻAtasease ʻo Pēsiá ki he loto-mafasia ko Nehemaiá: “Koeha ia ʻoku ke kole?” “Ko ia,” ko e fakamatala ia ʻa Nehemaiá, “naaku lotu ai ki he Otua oe lagi.” Ko e lotu nounou mo fai fakalongolongo ko iá naʻe tali, he naʻe fakaʻatā ʻa Nehemaia ke fakahoko ʻa e holi ʻa hono lotó ʻaki ʻene ʻalu ki Selusalema ke toe langa ʻa hono ʻā naʻe maumaú.—Nehemaia 2:1-8, PM.
Tuku ke Akoʻi Koe ʻe Sīsū ki he Founga ʻo e Lotú
12. ʻI he lea pē ʻaʻau, ʻe fēfē haʻo fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ngaahi poini tefito ʻo e sīpinga lotu ʻa Sīsuú?
12 ʻI he kotoa ʻo e ngaahi lotu kuo lēkooti ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, ko e lotu ʻoku tautefito ʻa ʻene fakatupu-ʻiló ko e sīpinga lotu naʻe fai ʻo hangē ha ʻinisēnisi namu-leleí ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku pehē ʻe he Kōsipeli ʻa Luké: “Naʻe lea ange ha toko taha ʻi heʻene kau ako [ʻa Sīsuú], ʻo pehe, ʻEiki, ke ke ako kimautolu ke fai ha lotu, ʻo hange foki naʻe ako ʻe Sione ʻa e kau ako aʻana. Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Ka mou ka lotu, mou pehē, ʻE Tamai, ke tapuhā ho Huafa, ke hoko hoʻo Pule. Ke ke foaki mai haʻamau meʻakai ki he ʻanai, ʻo hokohoko ʻaho pe. Pea fakamolemole ʻemau ngaahi angahala, he ko kimautolu foki ʻoku mau fakamolemole ʻa ia fuape ʻoku moʻua mai. Pea ʻoua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi.” (Luke 11:1-4; Mātiu 6:9-13) Tau fakakaukau ki he lotú ni, naʻe ʻikai ʻuhinga ke toutou leaʻaki ka naʻe fakahangahanga maí ke hoko ia ko ha tataki.
13. ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea, “ʻE Tamai, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho Huafa”?
13 “ʻE Tamai, ke tapuhā [“fakamāʻoniʻoniʻi,” NW] ho Huafa.” Ko hono ui ʻa Sihova ko e Tamaí ko ha monū makehe ia ʻo ʻene kau sevāniti fakatapuí. ʻI he hoko ko e fānau, ʻoku nau loto-lelei ke fakaofiofi ki ha tamai faimeesi ʻi ha meʻa pē ʻoku nau tokanga ki aí, ʻoku totonu ke tau fakamoleki ha taimi ʻi he lotu molumalu mo fakaʻapaʻapa ʻoku fai maʻu pē ki he ʻOtuá. (Sāme 103:13, 14) Ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku totonu ke tapua mei ai ʻa ʻetau tokanga fekauʻaki mo hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová koeʻuhi ʻoku tau fakaʻamu ke sio ki ai ʻoku ʻatā mei he tukuakiʻi kotoa pē kuo fokotuʻuna atu ki aí. ʻIo, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e huafa ʻo Sihová ke tuku mavahe pea ʻai ke māʻoniʻoni, pe toputapu.—Sāme 5:11; 63:3, 4; 148:12, 13; Isikeli 38:23.
14. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e lotu, “Ke hoko hoʻo Puleʻangá”?
14 “Ke hoko hoʻo Pule [“Puleʻangá,” NW].” Ko e Puleʻangá ko e tuʻunga pule ia ʻo Sihova ʻoku fakahaaʻi fakafou ʻi he founga-pule faka-Mīsaia fakahēvaní ʻi he nima ʻo hono ʻAló mo e kaungāmeʻa ʻo Sīsū ko e “kakai tapu.” (Taniela 7:13, 14, 18, 27; Fakahā 20:6) ʻE vavé ni ke “hoko” mai ia ki he kau fakafepaki fakaemāmani kotoa ʻo e tuʻunga hau ʻo e ʻOtuá, ʻo toʻo kinautolu mei honau tuʻungá. (Taniela 2:44) ʻE fai leva ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi māmani, ʻo hangē ko ia ʻi he langí. (Mātiu 6:10) He fiefia ē te ne ʻomai ki he meʻamoʻui kotoa pē ʻoku nau tauhi mateaki ʻa e Hau Fakalevelevá!
15. ʻI he kole kia Sihova ki “haʻamau meʻakai ki he ʻaho ní” ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e hā?
15 “Foaki mai haʻamau meʻakai ki he ʻanai [“ʻahó ni,” NW], ʻo hokohoko ʻaho pe.” Ko e kole kia Sihova ki ha meʻakai “ki he ʻaho ní” ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku ʻikai te tau kole ha ngaahi tokonaki ʻo fuʻu hulu ka ko ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó pē. Neongo ʻoku tau falala ki he tokonaki mai ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau toe ngāue foki pea ngāueʻaki ha faʻahinga founga totonu pē ʻoku tau ala faí koeʻuhi ke maʻu mai ai ha meʻakai mo e ngaahi fiemaʻu kehé. (2 Tesalonaika 3:7-10) Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau fakamālō ki hotau Tokotaha-Tokonaki fakahēvaní koeʻuhi ko ʻene ʻofá, potó, mo e mālohí ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi tokonakí ni.—Ngāue 14:15-17.
16. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fakamolemole ʻa e ʻOtuá?
16 “Fakamolemole ʻemau ngaahi angahala, he ko kimautolu foki ʻoku mau fakamolemole ʻa ia fuape ʻoku moʻua mai.” Koeʻuhi ʻoku tau taʻehaohaoa mo angahalaʻia, heʻikai lava ke tau aʻu kakato ki he ngaahi tuʻunga haohaoa ʻo Sihová. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ki heʻene fakamolemolé ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. Ka ʻo kapau ʻoku tau loto ke ngāueʻaki ʻe he tokotaha “tali lotu” ʻa e ʻaonga ʻo e feilaulau ko iá ki heʻetau ngaahi angahalá, kuo pau ke tau fakatomala pea loto-lelei ke tali ha akonaki pē ʻokú ne fai mai kiate kitautolu. (Sāme 65:2; Loma 5:8; 6:23; Hepelu 12:4-11) ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke tau ʻamanekina ʻe fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá kapau pē te tau “fakamolemole ʻa ia fuape ʻoku moʻua mai,” ʻa e faʻahinga ʻoku faiangahala mai kiate kitautolú.—Mātiu 6:12, 14, 15.
17. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ngaahi lea, “ʻOua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi”?
17 “ʻOua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi.” ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá, ʻi he taimi ʻokú ne fakaʻatā ai pē kinautolú. (Lute 1:20, 21) ʻOku ʻikai fakataueleʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fai ha angahala. (Semisi 1:13) Ko e ngaahi fakatauele ke fai koví ʻoku tupu ia mei he Tēvoló, ko hotau kakano angahalaʻiá, pea mo e māmani ko ení. Ko Sētane ʻa e Tokotaha-Fakatauelé ʻa ia ʻokú ne feinga ke tataki kitautolu ke faiangahala ki he ʻOtuá. (Mātiu 4:3; 1 Tesalonaika 3:5) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e kole “ʻOua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi,” ʻoku tau kole ai ki he ʻOtuá ke ʻoua te ne fakaʻatā kitautolu ke tau tō ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke talangataʻa kiate iá. ʻOku lava ke ne tataki kitautolu koeʻuhi ke ʻoua te tau tō pea ʻikai ke ikunaʻi ʻe Sētane, ko e “Fili.”—Mātiu 6:13; 1 Kolinito 10:13.
Ngāue ʻo Fehoanaki mo Hoʻo Ngaahi Lotú
18. ʻE lava fēfē ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú ki ha nofo mali mo e moʻui fakafāmili fiefiá?
18 Ko e sīpinga lotu ʻa Sīsuú naʻe kāpui ai ʻa e ngaahi poini tefito, ka ʻoku lava ke tau lotu fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa pē. Ko e fakatātaá, te tau lotu nai fekauʻaki mo ʻetau holi ki ha nofo mali fiefia. Ke tauhi maʻu ʻa e anga-maʻa kae ʻoua ke aʻu ki he tuʻunga ʻo e malí, te tau lotu nai ki ha mapuleʻi-kita. Ka ke tau ngāue leva ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú ʻaki ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tohi mo e fakafiefia taʻetāú. Tau toe fakapapauʻi foki ke ‘mali i he Eiki be.’ (1 Kolinito 7:39, PM; Teutalonome 7:3, 4) ʻI he hoko ko ia ʻo malí, ʻe fiemaʻu ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotu ko ia ki ha fiefiá ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá. Pea kapau ʻoku tau maʻu ha fānau, ʻoku ʻikai feʻunga pē ke lotu ke nau hoko ko ha kau sevāniti anga-tonu ʻa Sihová. Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke fakahūhū ʻa e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi honau ʻatamaí fakafou ʻi he ako Tohitapu pea ʻi he maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha Kalisitiané fakataha mo kinautolu.—Teutalonome 6:5-9; 31:12; Palovepi 22:6.
19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau lotu fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakafaifekaú?
19 ʻOku tau lotu ki ha ngaahi tāpuaki ʻi he ngāue fakafaifekaú? Tau ngāue leva ʻo fehangahangai mo e ngaahi lotu peheé ʻaki ʻa e kau mohu ʻuhinga ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Kapau ʻoku tau lotu ki ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fou ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi ha ngaahi lēkooti lelei ʻo e faʻahinga mahuʻingaʻiá pea loto-lelei ke fakakau atu ʻa hono fai ʻo ha ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi ki heʻetau taimi-tēpilé. Fēfē kapau ʻoku tau holi ke fai ʻa e ngāue fakamalanga taimi-kakató ʻi he hoko ko ha tāimuʻa? Tau laka leva ʻi he ngaahi sitepu ʻoku fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú ʻaki hono fakalahi ʻo ʻetau ngāue fakamalangá pea ʻi he kau fakataha mo e kau tāimuʻá ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e fou ʻi he ngaahi sitepu peheé ʻe fakahaaʻi ai ʻoku tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú.
20. Ko e kupu hokó ʻe fai ai ʻa e lāulea ki he hā?
20 Kapau ʻoku tau tauhi anga-tonu kia Sihova, ʻe lava ke tau falala te ne tali ʻetau ngaahi lotu ko ia ʻoku fehoanaki mo hono finangaló. (1 Sione 5:14, 15) Ko e moʻoni, kuo tātānaki mai ha ngaahi poini ʻaonga mei hono sivisiviʻi ʻo e niʻihi ʻo e ngaahi lotu ʻoku hiki ʻi he Tohitapú. Ko ʻetau kupu hokó ʻe lāulea ai ki he ngaahi fakahinohino Fakatohitapu kehe ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau holi ke ‘hoko atu ʻenau lotú ʻo hange ko e inisenisi ʻi he ʻao ʻo Sihová.’
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ʻa e ngaahi lotú ʻi he tuí?
◻ Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku totonu ke fai ʻe he fakahīkihikí mo e fakamāloó ʻi heʻetau ngaahi lotú?
◻ Ko e hā ʻoku lava ai ke tau kumi loto-falala ʻi he lotu ki he tokoni ʻa Sihová?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi poini tefito ʻe niʻihi ʻo e sīpinga lotú?
◻ ʻE lava fēfē ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú?
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
ʻI he hangē ko Tuʻi Sihosafaté, ʻe fiemaʻu nai ʻi ha ngaahi taimi ke tau lotu: ‘ʻOku ʻikai te mau ʻilo pe ko e ha te mau faí: ka ʻoku hanga homau matá kiate koe, Sihova’
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻOkú ke lotu ʻo fehoanaki mo e sīpinga lotu ʻa Sīsuú?