“Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa Hoku Laumalie”
“ʻI HE ngaahi māhina ki mui ní kuo hoko ai ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻo fakafiu mo ʻikai fakafiefia,” ko e lea ia ʻa Nenisī.a ʻI he taʻu nai ʻe hongofulu, kuó ne ngāue ai ko ha tāimuʻa, ko ha tokotaha fanongonongo taimi-kakato ʻo e ongoongo leleí. Ka, ʻokú ne tānaki mai: “ʻOku ʻikai te u saiʻia ʻi he meʻa ʻoku hoko kiate aú. ʻOku hangē ʻoku lahi ange ʻeku ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi ha founga taʻefaivelenga pea siʻisiʻi mei he lotó. Ko e hā ʻoku totonu ke u faí?”
Toe fakakaukau ange ki he meʻa fekauʻaki mo Kifi, ko ha tokotaha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. He ʻohovale lahi ē ko ia heʻene fanongo ki hono uaifí heʻene pehē: “Kuo pau pē ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku moʻua ki ai hoʻo fakakaukaú. ʻI he lotu naʻá ke toki ʻosi faí, naʻá ke fakamālō ai ki he meʻakaí, neongo ʻoku ʻikai ko e taimi kai ʻeni ia!” ʻOku lea moʻoni mai ʻa Kifi: “ʻOku lava ke u ʻiloʻi ko ʻeku ngaahi lotú kuo hoko ʻo fakafounga pē.”
ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ʻoku ʻikai te ke loto ke hoko hoʻo ngaahi fakahaaʻi ʻa e fakamālō kia Sihova ko e ʻOtuá ʻo momoko mo fakafatongia. ʻI hono kehé, ʻokú ke fiemaʻu kinautolu ke ongoʻi mei he lotó, ke tupu mei he ngaahi ongoʻi ʻo e houngaʻia. Kae kehe, ʻoku ʻikai lava ke tui pe toʻo ha ongoʻi ʻo hangē ha kofú. Kuo pau ke tupu hake ia mei loto mei ha taha. ʻE lava fēfē ke ongoʻi houngaʻia ʻe ha taha ʻi he lotó? ʻOku ʻomai ʻe hono 103 ʻo e Sāme 103 kiate kitautolu ha fakamaama ʻi he meʻá ni.
Ko Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne faʻu ʻa e Sāme hono 103. ʻOkú ne kamata ʻaki ʻa e ngaahi lea: “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumalie: Mo ia kotoa pe ʻoku ʻiate au, fakafetaʻi ki hono huafa maʻoniʻoni e.” (Sāme 103:1) “Ko e foʻi lea fakafetaʻi, ʻi hono ngāueʻaki ki he ʻOtuá,” ʻoku pehē ʻe he maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “ʻoku ʻuhinga ki he fakamālō, ʻo fakahuʻunga maʻu pē ai ha ʻofa mālohi kiate ia pea pehē ki ha ongoʻi ʻo e houngaʻia.” ʻI he holi ke fakamālōʻia ʻa Sihova ʻaki ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa mo e houngaʻiá, ʻoku enginaki ai ʻa Tēvita ki hono soulu ʻoʻoná—tonu—ke “fakafetaʻi kia Sihova.” Ka ko e hā ʻokú ne fakatupu ʻa e ongoʻi māfana ko ʻeni ʻi he loto ʻo Tēvitá ki he ʻOtua ʻokú ne lotu ki aí?
ʻOku hoko atu ʻa Tēvita: “ʻOua naʻa ngalo ʻene [Sihova] meʻaʻofa fulipe.” (Sāme 103:2) Ko e ongoʻi houngaʻia kia Sihová ʻoku fehokotaki mahino ia mo e fakalaulauloto houngaʻia ki he “ʻene meʻaʻofa fulipe.” Ko e hā matematē ʻa e meʻaʻofa fulipē ʻa Sihova ʻoku ʻi he ʻatamai ʻo Tēvitá? Ko e vakai ki he fakatupu ʻa Sihova ko e ʻOtuá, hangē ko ha langi fetuʻua ʻi ha pō tafitongá, ʻoku lava moʻoni ke ne fakafonu ʻa e lotó ʻaki ʻa e houngaʻia ki he Tokotaha-Fakatupú. Naʻe ueʻi loloto moʻoni ʻa Tēvita ʻe he ngaahi langi fetuʻuá. (Sāme 8:3, 4; 19:1) Neongo ia, ʻi he 103 ʻo e Sāme 103, ʻoku manatuʻi ai ʻe Tēvita ʻa e toe faʻahinga ʻe taha ʻo e ngāue ʻa Sihová.
Ko Sihová “ʻOku Ne Fakamolemole Hoʻo Angahala Fuape”
ʻI he sāme ko ʻení, ʻoku toe fakalau ai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi ngāue anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he lave ki he ʻuluaki mo e tuʻu-ki-muʻa taha ʻi he ngaahi meʻá ni, ʻokú ne hiva: ‘Ko Sihova ʻokú ne fakamolemole hoʻo angahala fuape.’ (Sāme 103:3) ʻOku pau naʻe lāuʻilo ʻa Tēvita ki hono tuʻunga angahalaʻia ʻoʻoná tonu. ʻI he hili ʻa e fakafetaulaki kiate ia ʻa Nētane ko e palōfitá ʻo fekauʻaki mo ʻene tono mo Patisepá, naʻe tala moʻoni ange ʻe Tēvita: “Ko koe [Sihova]—ko koe pe kuo u angahala ki ai: Pea kuo u fai ʻa e meʻa ʻoku kovi ʻi hoʻo vakai.” (Sāme 51:4) ʻAki ha loto-lavea, naʻá ne fai ai ʻa e kōlenga: “Ke ke mēsi kiate au, ʻe ʻOtua, he ko ho tau ʻa e manavaʻofa: Ke ke tamateʻi ʻeku ngaahi angahala ke hoa mo e lahi ʻo hoʻo ʻaloʻofa. Ke ke matuʻaki fo au mei heʻeku hia, pea ʻai ke u maʻa mei heʻeku angahala.” (Sāme 51:1, 2) He houngaʻia lahi ē kuo pau ne ongoʻi ʻe Tēvita ki hono fakamolemoleʻí! ʻI he tuʻunga ko ha tangata taʻehaohaoá, naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi angahala kehe ʻi heʻene moʻuí, ka naʻe ʻikai ʻaupito te ne taʻelava ke fakatomala, tali akonaki, mo fakatonutonu ʻene ngaahi foungá. ʻI he fakakaukau atu ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻo e anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate iá naʻá ne ueʻi ʻa Tēvita ke ne fakafetaʻi kia Sihova.
ʻIkai ʻoku tau angahalaʻia mo kitautolu? (Loma 5:12) Naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá naʻe tangilāulau: “Seuke, ʻoku te kaungā-malieʻia mo e lao ʻa e ʻOtua, ʻa hoto tangata-ʻi-loto; ka ʻoku ha kiate au ha lao kehe ʻoku nofo i hoku ngaahi kupu, ʻo fai tau mo e lao ʻo hoku loto, mo takipopula au ki he lao angahalaʻia ʻoku nofo ʻi hoku ngaahi kupu. ʻOiaue! siʻi toki malaʻia kita! ko hai tū te ne hamusi au mei he sino ʻoku mei ai ʻa e mate ni?” (Loma 7:22-24) He houngaʻia lahi ē ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he ʻikai ke hanganaki tauhi ʻe Sihova ʻetau ngaahi laka halá! ʻOkú ne tāmateʻi fiefia atu kinautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala ai ʻo kumi ki he fakamolemolé.
ʻOku fakamanatu ʻe Tēvita kiate ia tonu: “[Ko Sihová] ʻoku ne faitoʻo ho ngaahi mahaki kotoa pe.” (Sāme 103:3) Koeʻuhi ko e faitoʻó ko ha ngāue ʻo e toe fakafoʻou, ʻoku tupu mei ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he fakamolemoleʻi pē ʻo e faihalá. ʻOku kau ki ai ʻa hono toʻo atu ʻo e “mahaki”—ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e fehālaaki ʻa ʻetau ngaahi foungá. ʻI he māmani foʻou te ne ngaohí, ʻe toʻo moʻoni atu ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi nunuʻa fakaesino ʻo e angahalá, ʻo hangē ko e mahamahakí mo e maté. (Aisea 25:8; Fakahā 21:1-4) Kae kehe, naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku faitoʻo kitautolu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi mahaki fakalaumālié. Ki he niʻihi, ʻoku kau heni ʻa e konisēnisi kovi pea mo ha vahaʻangatae ʻikai lelei mo ia. “ʻOua naʻa ngalo” ʻa e meʻa kuo ʻosi fai ʻe Sihova maʻá e toko taha taki taha ʻo kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni.
ʻOkú Ne ‘Huhuʻi Hoʻo Moʻuí’
“[Ko Sihová] ʻoku ne huhuʻi mei he ʻauha ʻa hoʻo moʻui,” ko e hiva ia ʻa Tēvitá. (Sāme 103:4) Ko e ‘ʻauhá’ ko e faʻitoka anga-maheni ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa Seoli, pe Hētesi. Naʻa mo e ki muʻa ke hoko ko ha tuʻi ki ʻIsilelí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Tēvita ʻokú ne ʻi he tuʻunga ʻo e maté. Ko e fakatātaá, naʻe tafunaki ʻe Tuʻi Saula ʻo ʻIsilelí ha loto-tāufehiʻa fakapō kia Tēvita peá ne feinga ke tāmateʻi ia ʻi he ngaahi taimi kehekehe. (1 Samiuela 18:9-29; 19:10; 23:6-29) Naʻe toe fiemaʻu ʻe he kau Filisitiá ke mate ʻa Tēvita. (1 Samiuela 21:10-15) Ka ʻi he taimi kotoa pē, naʻe fakahaofi ia ʻe Sihova mei he “ʻauha.” He houngaʻia lahi ē kuo pau naʻe ongoʻi ʻe Tēvita ʻi heʻene manatuʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻeni ʻa Sihová!
Fēfē koe? Kuo tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi ʻo e loto-mafasia pe ngaahi taimi ʻo e ʻalu hē? Pe kuó ke hoko ʻo ʻilo ha ngaahi taimi kuó ne huhuʻi ai ʻa e moʻui ʻa ʻene Kau Fakamoʻoni anga-tonú mei he ʻauha ʻo Seolí ʻi hotau ngaahi taimí? Mahalo pē kuo ongo kiate koe ʻa hono lau hifo ʻa e ngaahi fakamatala ʻo ʻene ngaahi ngāue faifakahaofí ʻi he ngaahi peesi ʻo e makasini ko ʻení. Ko e hā ʻoku ʻikai vaheʻi ai ha taimi ke fakalaulauloto houngaʻia ai ʻi he ngaahi ngāue ko ʻeni ʻa e ʻOtua moʻoní? Pea, ko hono moʻoní, ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga ke tau houngaʻia ai kia Sihova koeʻuhi ko e ʻamanaki ʻo e toetuʻú.—Sione 5:28, 29; Ngāue 24:15.
ʻOku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu fakatouʻosi ʻa e moʻuí mo e meʻa ko ia ʻokú ne ʻai ia ke fakafiefia mo mahuʻinga ʻa e moʻuí. ʻOku talaki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻo pehē ko e ʻOtuá “ʻoku ne fakakalauni ʻaki koe ʻa e ʻofa mo e fai fakaʻatuʻi.” (Sāme 103:4) ʻI he taimi ʻo ʻetau masivá, ʻoku ʻikai ke liʻaki ai kitautolu ʻe Sihova ka ʻoku hoko mai ko hotau tokoni fakafou ʻi heʻene kautaha hāmaí pea mo e kau mātuʻa kuo fakanofó, pe ko e kau tauhi-sipi, ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku fakaivia kitautolu ʻe he tokoni peheé ke tau fekuki ai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻo ʻoua ʻe mole ai ʻetau tokaʻi-kitá mo e ngeiá. ʻOku tokanga lahi ʻa e kau tauhi-sipi Kalisitiané ki he fanga sipí. ʻOku nau fakalototoʻaʻi ʻa e kau puké mo e loto-mafasiá pea ʻoku nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ke toe fakafoki mai ʻa e faʻahinga kuo nau toó. (Aisea 32:1, 2; 1 Pita 5:2, 3; Siutasi 22, 23) ʻOku ueʻi ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e kau tauhi-sipi ko ʻení ke nau kaungāongoʻi mo ʻofa ki he tākangá. Ko hono moʻoní, ko ʻene “ʻofa mo e fai fakaʻatuʻi” ʻoku hangē ia ha kalauni ʻokú ne teuteuʻi kitautolu mo ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngeiá! ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻene ngaahi ngāué, ʻai ke tau fakafetaʻi kia Sihova mo hono huafa māʻoniʻoní.
ʻI heʻene hokohoko atu ʻaki ʻa ʻene akonakiʻi-kitá, ʻoku hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá: “[Ko Sihova] ʻoku ne fakamakona ʻi he lelei ʻa hoʻo aʻuaʻu; tupu foʻou hange ha ikale hoʻo talavou.” (Sāme 103:5) Ko e moʻui ʻoku ʻomai ʻe Sihová ko e taha ia ha meʻa fakafiemālie mo fakafiefia. Tā, ko e ʻilo tofu pē ki he moʻoní ko ha koloa ia ʻoku ʻikai fakatataua pea ko ha matavai ʻo e fiefia lahi fakaʻulia! Pea fakakaukau atu ki he fakafiemālie lahi ʻa e ngāue kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú, ʻa ia ko e malanga mo e ngaohi-ākongá. He meʻa fakafiefia ē ke maʻu ha taha ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he ako fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní pea tokoniʻi ʻa e tokotaha ko iá ke ne ʻiloʻi ʻa Sihova mo fakafetaʻi kiate ia! Neongo ia, pe ʻoku fanongo ha taha ʻi hotau feituʻú pe ʻikai, ko ha monū maʻongoʻonga ia ke kau ʻi ha ngāue ʻoku fekauʻaki mo hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea mo hono fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-haú.
Lolotonga ʻa e kīvoi ʻi he ngāue ko hono fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko hai ia ʻoku ʻikai ke hoko ʻo helaʻia mo ongosia? Ka ʻoku hanganaki fakafoʻou ʻe Sihova ʻa e mālohi ʻo ʻene kau sevānití, ʻo ʻai kinautolu ke nau “hange ha ikale” ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kapakau mālohi pea puna māʻolunga ʻaupito ʻi he langí. He houngaʻia lahi ē ʻoku malava ke tau maʻu ʻi hono tokonaki mai ʻe heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ha “ivi” pehē koeʻuhi ke tau malava ʻo fakahoko anga-tonu ʻaki ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻaho ki he ʻaho!—Aisea 40:29-31.
Ke fakatātaaʻi: ʻOku maʻu ʻe Kalala ha ngāue fakaemāmani taimi-kakato pea ʻokú ne toe fakamoleki ʻa e houa ʻe 50 nai ʻi he māhina kotoa pē ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou helaʻia, pea ʻoku ou fakamālohiʻi au ke u ʻalu atu ʻi he malaʻe malangá koeʻuhí pē naʻá ku fai ha fokotuʻutuʻu ke ngāue mo ha taha. Ka ʻi heʻeku ʻalú pē, ʻoku ou ongoʻi mālohi ai maʻu pē.” Mahalo kuó ke hokosia ʻa e ongoʻi mālohi ko ia tupu mei he poupou fakaʻotuá ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. ʻOfa ke ueʻi ai koe ke ke lea, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvita ʻi he ngaahi lea kamata ʻo e sāme ko ʻení: “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumalie: Mo ia kotoa pe ʻoku ʻiate au, fakafetaʻi ki hono huafa maʻoniʻoni e.”
ʻOku Fakahaofi ʻe Sihova Hono Kakaí
ʻOku toe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku fai ʻa e ngaahi totonu ʻe Sihova, mo e ngaahi fakamāu maʻa e kakai ʻoku fakamoʻulaloa. Naʻa ne fakaha hono ngaahi founga kia Mosese, pea ki haʻa Isileli ʻene ngaahi ngaue.” (Sāme 103:6, 7) ʻOku hangehangē ʻoku fakakaukau ʻa Tēvita ki hono ‘fakamoʻulaloa’ ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he malumalu ʻo e kau fakaaoao ʻIsipité ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Mōsesé. Ko e fakalaulauloto ki he founga ʻo hono fakaʻilo ʻe Sihova ʻene ngaahi founga fakahaofí kia Mōsesé kuo pau naʻe fakatupu ai ha ongoʻi ʻo e houngaʻia ʻi he loto ʻo Tēvitá.
ʻOku lava ke ueʻi kitautolu ki he houngaʻia meimei tatau ʻaki ʻa e fakakaukau atu ki he ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo e kau ʻIsilelí. Ka ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau siʻaki ʻa e fakakaukauloto atu ki he ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi onopōní, ʻo hangē ko e faʻahinga ʻoku lave ki ai ʻi he vahe 29 mo e 30 ʻo e tohi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom. Ko e ngaahi fakamatala ʻoku hiki aí pea ʻi he ngaahi tohi kehe ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó ʻoku nau fakaivia kitautolu ke tau sio ki he founga kuo tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻene kakai ʻi onopōní ke nau kātekina ʻa e tuku pilīsoné, ʻohofi fakatokolahí, fakataputapuí, ngaahi kemi fakamamahí, mo e ngaahi kemi ngāue fakapōpulá. Kuo hoko ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he ngaahi fonua kuo haveki ʻe he taú, hangē ko Pulunitī, Laipīlia, Luanitā, pea mo ʻIukosilāvia ki muʻá. Pe ko e fē ha taimi kuo hoko ai ha fakatanga, kuo tokoniʻi maʻu ai pē ʻe he toʻukupu ʻo Sihová ʻa ʻene kau sevāniti anga-tonú. Ko e fakakaukauloto atu ki he ngaahi ngāue ko ʻeni ʻa hotau ʻOtua lahí, ʻa Sihova, ʻoku lava ke ne fai maʻatautolu ʻa e meʻa naʻe fai kia Tēvita ʻe he fakakaukauloto atu ki he fakamatala ʻo e fakahaofi mei ʻIsipité.
Fakakaukau atu foki ki he fakaalaala ʻo hono fakahaofi kitautolu ʻe Sihova mei he kavenga ʻo e angahalá. Kuó ne tokonaki mai “ʻa e taʻataʻa ʻo Kalaisi” ke “fakamaʻa ʻe he taʻataʻa ko ia hotau konisenisi mei he ngaahi ngaue mate.” (Hepelu 9:14) ʻI heʻetau fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá pea kumi ki he fakamolemolé ʻo makatuʻunga ʻi he taʻataʻa ne lilingi ʻo Kalaisí, ʻoku ʻave mamaʻo leva ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi laka halá meiate kitautolu—“hange ko hahake mo hihifo hona vamamaʻo”—pea toe fakafoki kitautolu ki heʻene hōifuá. Pea fakakaukau atu ki he ngaahi tokonaki ʻa Sihova ʻoku fakafou mai ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, feohi fakatupu langa haké, kau tauhi-sipi ʻi he fakatahaʻangá, mo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku tau maʻu fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45, PM) ʻIkai ʻoku tokoniʻi ʻe he ngaahi ngāue kotoa ko ʻeni ʻa Sihová kitautolu ke ʻai ke mālohi hotau vahaʻangatae mo iá? ʻOku fanongonongo ʻe Tēvita: “ʻOku manavaʻofa mo angalelei ʻa Sihova! ʻOku ne tuai ki he houhau, pea mohu ʻaloʻofa. . . . Kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi angahala, pe totongi kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi hia.” (Sāme 103:8-14) Ko e fakalaulauloto ki he tokanga anga-ʻofa ʻa Sihová ʻoku malava moʻoni ke ne ueʻi kitautolu ke tau fakalāngilangiʻi ia mo hiki hake hono huafa toputapú.
“Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻEne Ngaue Fulipe”
ʻI hono fakahoa atu ki he taʻefaʻamate ʻa Sihová, ko e “ʻOtua-laui-itaniti,” ko e “ngaahi foʻi ʻaho” ʻo e “meʻa vaivai na ko e tangata” ʻoku nounou moʻoni—“ʻoku tatau mo e mohuku.” Ka ʻoku fakahā ʻe Tēvita ʻi he houngaʻia: “Ko e ʻofa ʻa Sihova ʻoku talu mei muʻa ʻo taʻengata kiate kinautolu ʻoku ʻapasia kiate ia; pea ʻoku aʻu ʻene fai totonu ki he fanau mo e makapuna; kiate kinautolu ʻoku tauhi ʻene fuakava, mo kinautolu ʻoku manatu ʻene ngaahi fekau ke fai ia.” (Senesi 21:33; Sāme 103:15-18) ʻOku ʻikai ngalo ʻia Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá. ʻI heʻene taimi kuo kotofá, te ne foaki ai kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá.—Sione 3:16; 17:3.
ʻI hono fakahaaʻi ʻene houngaʻia ki he tuʻunga-tuʻi ʻo Sihová, ʻoku pehē ʻe Tēvita: “Kuo fokotuʻu ʻe Sihova hono taloni ʻi he ngaahi langi na; pea ʻoku pule ʻe hono puleʻanga [“tuʻunga-tuʻí,” NW] ki he meʻa kotoa.” (Sāme 103:19) Neongo naʻe fakahaaʻi hāmai ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo Sihová ʻi ha taimi ʻo fakafou mai ʻi he puleʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻoku ʻi hēvani moʻoni ʻa hono taloní. Koeʻuhi ko hono Tuʻunga-Fakaefakatupú, ko Sihova ʻa e Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí, pea ʻokú ne ngāueʻaki hono finangalo fakaʻotuá ʻi hēvani pea ʻi he māmaní ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi taumuʻa pē ʻaʻaná.
ʻOku aʻu ʻo enginakiʻi ʻe Tēvita ʻa e ngaahi meʻamoʻui fakatupu fakaʻāngelo fakahēvaní. ʻOkú ne hiva: “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻene kau angelo na, haʻa toʻa kaukaua ʻoku fai ʻene ngaahi lea, hoʻomou fanongo tonu ʻene folofola. Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻene ngaahi hosite kotoa; ʻa ʻene kau ngaue ʻoku mou fakahoko hono finangalo na. Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa ʻene ngaue fulipe, ʻi he potu kotoa pe ʻoku kau ki heʻene pule. Fakafetaʻi kia Sihova ʻa hoku laumalie.” (Sāme 103:20-22) ʻIkai ʻoku totonu ke hanga ʻe heʻetau fakakaukauloto atu ki he ngaahi ngāue ʻo e anga-ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolú ʻo ueʻi kitautolu ke tau toe fakafetaʻi kiate ia? Ko ia hono kotoa! Pea ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ko e ongo atu hotau leʻó ʻi he fakafetaʻi fakafoʻituitui ki he ʻOtuá ʻe ʻikai ke puli ia ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kau hiva kaukaua ʻo e kau fakamāloó ʻa ia ʻoku kau foki ki ai naʻa mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní. ʻOfa ke tau fakamālōʻiaʻi loto-ʻaufuatō ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻo talanoa lelei maʻu pē fekauʻaki mo ia. Ko hono moʻoní, ʻai ke tau tali fakamātoato ʻa e ngaahi lea ʻa Tēvitá, “Fakafetaʻi kia Sihova, ʻa hoku laumalie.”
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi hingoá.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Naʻe fakalaulauloto ʻa Tēvita ki he ngaahi ngāue anga-ʻofa ʻa Sihová. ʻOkú ke pehē?