LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 3/1 p. 20-24
  • Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Hao ʻa Tēvita Meia Saulá
  • Toe Hao mei he Maté
  • ʻOku Hangē Hoʻo Tokanga Tefitó ko e Tokanga Tefito ʻa Tēvitá?
  • Ngaahi Fakatahá ʻOku Fakaivimālohiʻi Ai ʻEtau Tuí
  • Houngaʻia ʻi he Tokoni Fakaeʻāngeló
  • “Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Falala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he Feangai mo e Ngaahi Liliu ʻi he Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko Sihová​—Ko e “Fakamoui” ʻi he Taimi ʻo e Tohi Tapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • “ʻOku ʻa Sihova ʻa e Tau”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 3/1 p. 20-24

Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová

“Mou kau mo au ke viki ʻa Sihova, pea tau hakeakiʻi hono huafa fakataha.”​—SĀME 34:3.

1. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní?

ʻI HE poʻuli hifo ʻo Nīsani 14, 33 T.S., naʻe hiva ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻo fakahīkihikiʻi fakataha ʻa Sihova ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi ha fale ʻi Selusalema. (Mātiu 26:30) Ko e taimi fakamuimui ia ke fai ai ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻa e meʻa ko iá. Kae kehe, naʻe feʻungamālie ʻene fakaʻosi ʻene fakataha mo kinautolú ʻi he founga ko iá. Mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe fakahīkihikiʻi ai ʻe Sīsū ʻene Tamaí pea faivelenga ʻi hono ʻai ke ʻiloa Hono huafá. (Mātiu 4:10; 6:9; 22:​37, 38; Sione 12:28; 17:6) Ko hono moʻoní, naʻá ne fakaongo mai ʻa e fakaafe loto-māfana ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Mou kau mo au ke viki ʻa Sihova, pea tau hakeakiʻi hono huafa fakataha.” (Sāme 34:3) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu ke tau muimui ai!

2, 3. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga fakaekikite ʻo e Sāme 34? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ʻení mo ia ʻoku hoko maí?

2 ʻI he hili ha ngaahi houa siʻi ʻo e hiva fakahīkihikiʻi fakataha mo Sīsuú, naʻe sio tonu ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi he meʻa kehe ʻaupito. Naʻá ne sio ki hono ʻEikí mo e ongo faihia ʻe toko ua ʻoku tāmateʻi kinautolu ʻi ha ngaahi ʻakau fakamamahi. Naʻe fesi ʻe he kau sōtia Lomá ʻa e vaʻe ʻo e ongo faihiá ke vave ʻena maté. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe Sione naʻe ʻikai te nau fesi ʻa e vaʻe ʻo Sīsuú. ʻI he aʻu mai ʻa e kau sōtiá kia Sīsuú, ne ʻosi pekia ia. ʻI heʻene Kōsipelí, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sione ʻa e meʻa ko iá ko ha fakahoko ia ʻo ha toe konga ʻe taha ʻo e Sāme 34: “ʻE ʻikai fesi hano hui.”—Sione 19:​32-36; Sāme 34:​20, Sepituakini.

3 ʻOku ʻi ai mo e ngaahi poini lahi kehe ʻo e Sāme 34 ʻoku mahuʻinga ki he kau Kalisitiané. Ko ia ai, ʻi he kupu ko ʻení mo ia ʻoku hoko maí te tau toe vakai ai ki he ngaahi tuʻunga ʻa ia naʻe tohi ai ʻe Tēvita ʻa e sāmé pea te tau lāulea leva ki he ngaahi meʻa fakalototoʻa ʻo e Sāmé tonu.

Hao ʻa Tēvita Meia Saulá

4. (a) Ko e hā naʻe pani ai ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻi ʻIsileli ʻi he kahaʻú? (e) Ko e hā naʻe “ʻofa lahi” ʻa Saula ʻia Tēvitá?

4 ʻI he taimi naʻe kei siʻi ai ʻa Tēvitá, naʻe tuʻi ʻa Saula ʻi ʻIsileli. Kae kehe, naʻe hoko ʻa Saula ʻo talangataʻa pea mole ai ʻa e hōifua ʻa Sihová. ʻI he ʻuhinga ko iá, naʻe tala ai ʻe he palōfita ko Sāmiuelá kiate ia: “Kuo hae ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo Isileli meiate koe he ʻaho ni, pea kuo ne foaki ki hao kaungaʻapi, ha taha ʻoku lelei hake ʻiate koe.” (1 Samiuela 15:28) Ki mui ai, naʻe fakahinohino ʻe Sihova kia Sāmiuela ke ne pani ʻa Tēvita, ko e foha siʻisiʻi taha ʻo Sesé, ke hoko ko e tuʻi hono hoko ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi tatau, ʻi he ʻikai ke ʻiate ia ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻe tofanga ai ʻa Tuʻi Saula ʻi ha ngaahi tuʻunga fakalotomafasia. Ko Tēvitá, ko ha tokotaha mūsika pōtoʻi, naʻe ʻomai ki Kīpea ke ne ngāue ai ki he tuʻí, pea naʻe hanga ʻe he ngaahi fasi ʻa Tēvitá ʻo ʻomi ha nonga kia Saula, ʻa ia naʻá ne “ʻofa lahi kiate ia.”—1 Samiuela 16:​11, 13, 21, 23.

5. Ko e hā naʻe liliu ai ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Saulá kia Tēvitá, pea ko e hā naʻe pau kia Tēvita ke ne faí?

5 ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e kau ʻa Sihova mo Tēvitá. Naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne ikunaʻi ʻa e saiāniti Filisitia ko Kolaiaté pea tokoniʻi ʻa Tēvita ʻi heʻene haʻu ke fakalāngilangiʻi ʻi ʻIsileli ʻene pōtoʻi taú. Kae kehe, naʻe hanga ʻe he tāpuaki ʻa Sihova kia Tēvitá ʻo ʻai ʻa Saula ke ne meheka, pea naʻe tupulaki ai ʻene fehiʻa ʻia Tēvitá. Naʻe tuʻo ua he lolotonga ʻa hono tā ʻe Tēvita ʻene haʻapé ʻi he ʻao ʻo Saulá, ʻa hono veloʻi ia ʻe he tuʻí ʻaki ʻene taó. Naʻe malava ʻe Tēvita ʻi he ongo taimi fakatouʻosi ko iá ke ne kalofi ʻa e taó. ʻI hono fai ʻe Saula ha feinga ko hono tuʻo tolú ia ke tāmateʻi ʻa Tēvitá, naʻe ʻiloʻi ʻe he tuʻi ko ʻeni ʻo ʻIsileli ki he kahaʻú kuo pau ke ne hola telia ʻene moʻuí. Faifai atu pē, koeʻuhi ko e ngaahi feinga hokohoko ʻa Saula ke maʻu ʻa Tēvita ʻo tāmateʻí, naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita ke ne kumi hūfanga ki tuʻa mei he feituʻu ʻo ʻIsilelí.—1 Samiuela 18:11; 19:​9, 10.

6. Ko e hā naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Saula ke tāmateʻi ʻa e kau nofo ʻi Nopí?

6 ʻI heʻene fononga ki he kauʻāfonua ʻo ʻIsilelí, naʻe afe ai ʻa Tēvita ki he kolo ko Nopi, ʻa ē naʻe tuʻu ai ʻa e tāpanekale ʻo Sihová. Ngalingali, naʻe kau fakataha mo Tēvita ʻi heʻene holá ha kau tangata kei talavou, pea naʻe feinga ai ʻa Tēvita ki ha fakamāmālohi maʻanautolu pea mo ia tonu. Naʻe ʻilo ʻe Saula naʻe ʻoange ʻe he taulaʻeiki lahí kia Tēvita mo ʻene kau tangatá ha meʻakai pea mo e heletā naʻe toʻo ʻe Tēvita meia Kolaiate heʻene maté. ʻI heʻene ʻitá, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Saula ke tāmateʻi ʻa e kau nofo ʻi he koló kotoa, ʻo kau ai mo e kau taulaʻeiki ʻe toko 85.—1 Samiuela 21:​1, 2; 22:​12, 13, 18, 19; Mātiu 12:​3, 4.

Toe Hao mei he Maté

7. Ko e hā naʻe ʻikai ko ha feituʻu malu ai ʻa Kati ke toi ai ʻa Tēvitá?

7 Naʻe hola ʻa Tēvita mei Nopi ʻi he kilomita nai ʻe 40 fakahihifo ki he feituʻu ʻo Filisitiá pea kumi hūfanga kia Tuʻi ʻĀkisi ʻi he kolo ʻo Kolaiaté, ko Kati. Mahalo naʻe fakaʻuhinga ʻa Tēvita ʻo pehē heʻikai nai ke kumi ʻa Saula kiate ia ʻi Kati. Neongo ia, naʻe fakatokangaʻi vave ʻe he kau sevāniti ʻa e tuʻi ʻo Katí ʻa Tēvita. ʻI he fanongo ʻa Tēvita kuo ʻiloʻi iá, naʻá ne “manavahe lahi telia ʻa Akisi ko e Tuʻi Kati.”—1 Samiuela 21:​10-12.

8. (a) Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he Sāme 56 kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokosia ʻe Tēvita ʻi Katí? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e mālō pē ʻa e hao ʻa Tēvita mei he maté?

8 Naʻe puke leva ʻe he kau Filisitiá ʻa Tēvita. ʻOku ngalingali ko e taimi ʻeni naʻe faʻu ai ʻe Tēvita ʻa e saame fakatupu ongoʻiloto ko ia naʻá ne tangi ai kia Sihova: “Ke ke ʻai hoku loʻimata ki hoʻo hina.” (Sāme 56:8 mo e fakamatala ʻi ʻolungá.) Naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene loto-falala ʻe ʻikai ngalo ʻia Sihova ʻene mamahí ka te ne tokanga anga-ʻofa kiate ia mo maluʻi ia. Naʻe toe fakakaukauʻi ʻe Tēvita ha founga ke kākaaʻi ai ʻa e tuʻi Filisitiá. Naʻá ne tōʻonga ʻo hangē naʻá ne valé. ʻI he sio atu ki he meʻá ni, naʻe valokiʻi ʻe Tuʻi ʻĀkisi ʻene kau sevānití heʻenau ʻomai ha tangata “sesele” ki hono ʻaó. ʻOku hā mahino, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e palani ʻa Tēvitá. Naʻe tuli ʻa Tēvita mei he koló, pea naʻe mālō pē ʻene hao mei he toe tuʻunga ʻe taha ko eni ne mei mole ai ʻene moʻuí.—1 Samiuela 21:​13-15.

9, 10. Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe tohi ai ʻe Tēvita ʻa e Sāme 34, pea ko hai naʻe fakakaukau nai ki ai ʻa Tēvitá ʻi he taimi naʻá ne faʻu ai ʻa e sāmé ni?

9 ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia pe naʻe hola ʻa e kau poupou ʻo Tēvitá ki Kati fakataha mo ia pe naʻa nau toka malumu pē mei he ngaahi kolo ofi mai ʻo ʻIsilelí. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, kuo pau pē naʻa nau toe fakataha fiefia ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻe Tēvita kiate kinautolu ʻa e founga naʻe fakahaofi ai ia ʻe Sihová. Ko e meʻa ko ia naʻe hokó ko e puipuituʻa ia ki he Sāme 34, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻi ʻolungá. ʻI he ngaahi ʻuluaki veesi ʻe fitu ʻo e sāmé, ʻoku fakahīkihikiʻi ai ʻe Tēvita ʻa e ʻOtuá ki hono fakahaofi iá mo fakaafeʻi hono kau poupoú ke kau fakataha mo ia ʻi hono hakeakiʻi ʻa Sihova ko e Tokotaha-Faifakahaofi Lahi ʻo Hono kakaí.—Sāme 34:​3, 4, 7.

10 Naʻe ongoʻi malu ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻi he ʻana ʻo ʻAtulamí ʻi ha vahe fonua moʻungaʻia ʻo ʻIsileli, ko e kilomita nai ʻe 15 ki he fakahahake ʻo Katí. ʻI aí, ko e kau ʻIsileli ko ia naʻa nau taʻefiemālie ki he ngaahi tuʻunga ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Tuʻi Saulá naʻe kamata ke nau haʻu ʻo kau fakataha mo kinautolu. (1 Samiuela 22:​1, 2) ʻI he taimi naʻe faʻu ai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi lea ʻo e Sāme 34:​8-22, naʻe ʻi heʻene fakakaukaú nai ʻa e faʻahinga ko iá. Ko e ngaahi fakamanatu ʻi he ngaahi veesi ko iá ʻoku toe mahuʻinga ia kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní, pea te tau maʻu ʻaonga moʻoni mei ha lāulea fakaikiiki ki he saame fakaʻofoʻofá ni.

ʻOku Hangē Hoʻo Tokanga Tefitó ko e Tokanga Tefito ʻa Tēvitá?

11, 12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fakahīkihikiʻi maʻu pē ai ʻa Sihová?

11 “Ke u fakafetaʻi kia Sihova ʻi he taimi kotoa pe: ko hono fakamālō ʻe ʻi hoku ngutu maʻu pe.” (Sāme 34:1) ʻI he moʻui ko ha tokotaha tukuhāusiá, kuo pau pē naʻe maʻu ʻe Tēvita ha ngaahi loto-moʻua fakamatelie lahi, kae hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi leá ni, naʻe ʻikai ke hanga ʻe heʻene ngaahi loto-moʻua fakaʻahó ʻo kāsia ʻene fakapapau ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá! Pe ʻoku tau ʻi he ʻapiakó, ʻi he ngāueʻangá, feohi mo e kaungā Kalisitiané, pe ʻi he ngāue fakamalangá, ko ʻetau holi lahi tahá ʻoku totonu ko hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová. Fakakaukau atu ki he ngaahi ʻuhinga lahi fau ʻoku tau maʻu ke fai ai iá! Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ha ngataʻanga ki he meʻa ʻoku malava ke tau ʻilo mo fiefia ai ʻi he ngaahi ngāue fakatupu fakaofo ʻa Sihová. Pea fakakaukau atu ki he meʻa kuó ne fakahoko fakafou ʻi he konga fakaemāmani ʻo ʻene kautahá! Neongo ʻoku nau taʻehaohaoa, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá ʻi he founga mālohi lahi ʻi onopooni. ʻOku fēfē ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahoa ki he ngaahi ngāue ʻa e kau tangata ʻoku ʻaitoliʻaki ʻe he māmaní? ʻIkai ʻokú ke loto-tatau mo Tēvita, ʻa ia naʻá ne toe tohi: “ʻOku ʻikai ha taha ʻi haʻa ʻOtua ʻoku tatau, Atonai, mo Koe; pea ʻoku ʻikai ha ngaue ʻe tatau mo hoʻo ngaue.”—Sāme 86:8.

12 ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻoku tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke fakahīkihikiʻi maʻu pē ʻa Sihova koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue taʻealafakatatauá. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau fiefia ʻi hono ʻilo ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku lolotonga ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEa tuʻuloa ʻo Tēvitá, ʻa Sīsū Kalaisi. (Fakahā 11:15) ʻOku ʻuhinga ʻení ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá ʻoku ofi. ʻOku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e kahaʻu taʻengata ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo laka hake ʻi he ono pilioná. Kuo ʻikai ʻaupito hano tatau ki muʻa ʻa hono fiemaʻu ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e meʻa ʻe vavé ni ke ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá pea ke tokoniʻi kinautolu ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova fakataha mo kitautolu. Ko hono moʻoní ʻoku totonu ko e meʻa muʻomuʻa taha ia ʻi heʻetau moʻuí ko hono ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau tali ʻa e “ongoongolelei” ko ʻení ki muʻa ke fuʻu tōmui.—Mātiu 24:14.

13. (a) Ko hai naʻe vīkiviki ai ʻa Tēvitá, pea ko e hā ʻa e faʻahinga kakai naʻe tohoakiʻi aí? (e) ʻOku anga-fēfē hono tohoakiʻi ʻa e faʻahinga anga-vaivaí ki he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he ʻaho ní?

13 “E vikiviki hoku laumalie ia Jihova: e fanogo ki ai ae kakai agavaivai, bea fiefia ai.” (Sāme 34:​2, PM) Naʻe ʻikai ke vīkiviki ʻa Tēvita ia heni ʻi ha faʻahinga lavameʻa fakafoʻituitui. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai te ne pōlepole fekauʻaki mo e founga naʻá ne kākaaʻi ai ʻa e tuʻi ʻo Katí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe maluʻi ia ʻe Sihova ʻi he taimi naʻá ne ʻi Kati aí pea naʻá ne haó ko e tokoni ʻa Sihová. (Palovepi 21:1) Ko ia ai, naʻe vīkiviki ʻa Tēvita, ʻo ʻikai ʻiate ia, ka ʻia Sihova. Koeʻuhi ko e meʻa ko iá, naʻe tohoakiʻi ai ʻa e faʻahinga anga-vaivaí kia Sihova. Naʻe pehē hono fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo Sihová, pea naʻe tohoakiʻi ai ʻe he meʻá ni ʻa e kakai anga-fakatōkilalo mo akoʻingofuá kia Sihova. ʻI he ʻahó ni, ko e kau anga-vaivai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa ʻoku tohoaki ki he fakatahaʻanga fakavahaʻapuleʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní, ʻa ē ʻoku ʻUlu ai ʻa Sīsuú. (Kolose 1:18) ʻOku ueʻi ʻa e loto ʻo e faʻahinga anga-vaivai ko iá ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ʻoku fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻe heʻene kau sevāniti anga-fakatōkilaló pea ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú, ʻa ē ʻoku fakaivia kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke nau mahinoʻí.—Sione 6:44; Ngāue 16:14.

Ngaahi Fakatahá ʻOku Fakaivimālohiʻi Ai ʻEtau Tuí

14. (a) Naʻe fiemālie ʻa Tēvita ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova fakaeia pē? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi fakataha ki he lotú?

14 “Mou kau mo au ke viki ʻa Sihova, pea tau hakeakiʻi hono huafa fakataha.” (Sāme 34:3) Naʻe ʻikai ke fiemālie ʻa Tēvita ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova fakaeia pē. Naʻá ne fakaafeʻi loto-māfana hono ngaahi takangá ke nau kau fakataha mo ia ʻi hono hakeakiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Tēvita Lahi Angé, naʻe fiefia ʻi hono fakahīkihikiʻi fakahāhā ʻa Sihova—ʻi he sinakoke fakalotofonuá, ʻi he ngaahi kātoanga ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá ʻi Selusalemá, pea ʻi he feohi mo hono kau muimuí. (Luke 2:49; 4:​16-19; 10:21; Sione 18:20) Ko ha monū fakafiefia ē ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he taimi faingamālie kotoa pē fakataha mo e ngaahi kaungātuí, tautefito ki he taimí ni ʻi heʻetau “sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho”!—Hepelu 10:​24, 25.

15. (a) Ko e hā hono ola ki he kau tangata ʻa Tēvitá ʻa e meʻa naʻá ne hokosiá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei hono maʻu ʻetau ngaahi fakatahá?

15 “Naaku kumi kia Jihova, bea ne ogoʻi au, o ne fakamoui au mei he eku manavahe kotoabe.” (Sāme 34:​4, PM) Naʻe mahuʻinga kia Tēvita ʻa e meʻa ko ʻeni naʻá ne hokosiá. Ko ia ai, naʻá ne hoko atu ʻene leá: “Siʻi tuʻutamaki ko é naʻe tautapa, pea naʻe ongoʻi ʻe Sihova, pea ne fakahaofi mei hono faingataʻa kotoa.” (Sāme 34:6) ʻI he feohi mo e ngaahi kaungātuí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke lave ai ki he ngaahi meʻa fakatupu langa hake kuo hokosia ʻi he fekauʻaki mo e founga kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻOku fakaivimālohiʻi ai ʻa e tui ʻa hotau kaungātuí, hangē tofu pē ko hono fakaivimālohiʻi ʻe he ngaahi fakamatala ʻa Tēvitá ʻa e tui ʻa hono kau poupoú. ʻI he fekauʻaki mo Tēvitá, ko hono ngaahi takangá naʻa nau “vakai [kia Sihova], bea māmagia ai: bea nae ikai ma ai ho nau mata.” (Sāme 34:​5, PM) Neongo ʻenau hola meia Tuʻi Saulá, naʻe ʻikai te nau ongoʻi mā. Naʻa nau loto-falala naʻe poupou ʻa e ʻOtuá kia Tēvita, pea naʻe maama ai honau matá. ʻI ha founga meimei tatau, ko e faʻahinga toki mahuʻingaʻia foʻoú pea pehē ki he faʻahinga kuo fuoloa taʻu ʻenau hoko ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau hanga kia Sihova ki ha tokoni. Koeʻuhi ko ʻenau hokosia fakafoʻituitui ʻa ʻene tokoní, ʻoku tapua mei honau mata kuo fakamāmá ʻa ʻenau fakapapau ke hanganaki faitōnunga ai pē.

Houngaʻia ʻi he Tokoni Fakaeʻāngeló

16. Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kau ʻāngeló ke fakahaofi kitautolú?

16 “Oku nofo ae agelo a Jihova o takatakai akinautolu oku manavahe kiate ia, o ne fakamoui akinautolu.” (Sāme 34:​7, PM) Naʻe ʻikai ke vakai ʻa Tēvita ki hono fakahaofi ia ʻe Sihová ko ha meʻa naʻe malava ke hoko kiate ia toko taha pē. Ko e moʻoni, ko Tēvitá ko e pani ʻa Sihova, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú; ka naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kau ʻāngeló ke nau tokangaʻi ʻa e kotoa ʻo ʻene kau lotu faitōnungá, tatau ai pē pe ʻoku nau tuʻu-ki-muʻa pe māʻulalo. ʻI hotau taimí ʻi onopooni, kuo toe hokosia ai ʻe he kau lotu moʻoní ʻa e maluʻi ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova. ʻI he Nasi ʻi Siamané pea pehē ki ʻEngikola, Malauī, Mosemipīki, mo e ngaahi fonua lahi kehe, naʻe fai ai ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e ngaahi feingatau ke tafiʻi atu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kuo hoko ʻenau ngaahi feingá ko e muna pē. ʻI hono kehé, ko e kakai ʻa Sihova ʻi he ngaahi fonua ko iá ʻoku hokohoko atu ʻenau lakalakaimonuú ʻi heʻenau hakeakiʻi fakataha ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kau ʻāngelo māʻoniʻoní ke maluʻi mo tataki ʻene kakaí.—Hepelu 1:14.

17. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá?

17 ʻIkai ko ia pē, ʻoku malava ʻe he kau ʻāngelo ʻa Sihová ke filioʻi ʻa e ngaahi meʻá koeʻuhi ko ha taha pē ʻokú ne fakatupunga ʻa e niʻihi kehé ke tūkia ʻoku fakamavaheʻi ia mei he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová. (Mātiu 13:41; 18:​6, 10) Pea neongo ʻoku ʻikai te tau lāuʻilo ki ai ʻi ha taimi, ʻoku toʻo atu ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku malava ke ne taʻofi ʻetau ngāue ki he ʻOtuá, pea ʻoku nau maluʻi kitautolu mei he ngaahi meʻa ʻoku malava ke fakatuʻutāmaki ki hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku nau tataki kitautolu ʻi he ngāue ko hono fanongonongo ʻa e “kosipeli taʻengata” ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku fakahoko ai ʻa e ngāue fakamalangá ʻi he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmakí. (Fakahā 14:6) Ko e fakamoʻoni ʻo e tokoni fakaeʻāngeló kuo faʻa lave ki ai ʻi he ngaahi tohi Fakatohitapu ʻoku pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.a ʻOku fuʻu kāfakafa fau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokosia peheé ia ke lau ʻoku hoko noa ʻo taimi taha mai.

18. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu meiate kitautolú ka tau maʻu ʻaonga mei he tokoni fakaeʻāngeló? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

18 Ke hokohoko atu ʻi he maʻu ʻaonga mei he tataki mo e maluʻi fakaeʻāngeló, kuo pau ke tau hanganaki hakeakiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová naʻa mo e fehangahangai mo e fakafepakí. Manatuʻi, ʻoku nofo pē ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá “o takatakai akinautolu oku manavahe [kia Sihová].” ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Ko e hā ʻa e manavahē ki he ʻOtuá, pea ʻe malava fēfē ke tau fakatupulekina ia? Ko e hā ʻe fiemaʻu mai ai ʻe ha ʻOtua ʻofa kitautolu ke tau manavahē kiate iá? ʻE lāulea ki he ngaahi fehuʻí ni ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom, peesi 550; 2005 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 53-4; Ko e Taua Leʻo, Maʻasi 1, 2000, peesi 5-6; Watchtower, Sanuali 1, 1991, peesi 27; mo e Watchtower, Fepueli 15, 1991, peesi 26.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe kātekina ʻe Tēvita ʻi heʻene kei talavoú?

• ʻI he hangē ko Tēvitá, ko e hā ʻoku tau tokanga tefito ki aí?

• ʻOku anga-fēfē ʻetau vakai ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?

• ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kau ʻāngeló ke tokoniʻi kitautolú?

[Mape ʻi he peesi 21]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)

Lama

Kati

Sikilaki

Kīpea

Nopi

Selusalema

Pētelihema

ʻAtulami

Kiʻila

Hepeloni

Sifi

Hōlesi

Kāmeli

Maoni

ʻEniketi

[Maʻuʻanga]

Tahi Māsima

Mape: Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Naʻa mo e tuʻunga ko ha tokotaha hola holó, naʻe hakeakiʻi ʻe Tēvita ʻa e huafa ʻo Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOku fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau fanongo ki he ngaahi meʻa fakatupu langa hake naʻe hokosia ʻoku lave ki ai ʻi heʻetau ngaahi fakatahataha faka-Kalisitiané

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share