LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 10/15 p. 3
  • Ko ʻEtau Fakatotolo ki ha Moʻui Fuoloa Angé

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ʻEtau Fakatotolo ki ha Moʻui Fuoloa Angé
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Faitau ʻa e Tangatá mo e Maté
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Ko e Hā ʻa e Lōloa ʻe Lava ke Moʻui Ai ʻa e Kakaí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fekumi ki ha Moʻui Fuoloa Ange
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2019
  • Ko e Hā Hono Fuoloa Te Ke Lava ke Moʻui Ai?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 10/15 p. 3

Ko ʻEtau Fakatotolo ki ha Moʻui Fuoloa Angé

“Ko e tangata kuo fanauʻi ʻe he fefine ʻoku fuonounou ʻene moʻui, pea ʻoku fonu ʻi he mamahi; ʻoku ne tupu hake pea tuʻusi, hange ha fisiʻi ʻakau; ʻoku ne mole hange ha ʻata, pea ʻoku ʻikai ʻaupito haʻane tuʻumaʻu.”​—Siope 14:​1, 2.

NAʻA mo e ʻahó ni ko ha tokosiʻi pē te nau fakafepakiʻi ʻa e fakakaukau ko eni ki he fuonounou ʻa e moʻuí, neongo ne tohi ia ʻi he taʻu nai ʻe 3,500 kuo maliu atú. Kuo ʻiloʻi maʻu pē ʻe he kakaí ʻa e taʻefakafiemālie ʻo e aʻusia ʻi he taimi nounou ʻa e tuʻunga longomoʻui ʻi he moʻuí pea tupu leva ʻo motuʻa pea mate. Ko ia ai, ko e ngaahi founga ke fakalōloa ʻa e moʻuí kuo tupulaki ia ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá.

ʻI he taimi ʻo Siopé naʻe kai ʻe he kau ʻIsipité ʻa e tenga ʻo e fanga manú ʻi ha feinga kulanoa ke toe maʻu mai honau tuʻunga talavoú. Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa tefito ʻo e fakatotolo faitoʻo ʻi he kuonga lotolotó ke faʻu ha faitoʻo ʻe lava ke iku atu ai ki ha moʻui fuoloa ange. Naʻe tui ʻa e kau fakatotolo faitoʻo tokolahi ko ha koula toki faʻu pē te ne ʻomai ʻa e moʻui taʻefaʻamaté pea ko e kai mei he ngaahi peleti koulá te ne fakalōloaʻi ʻa e moʻuí. Ko e kau lotu-Tao Siaina he kuonga muʻá naʻa nau fakakaukau ʻe lava ke nau fetongi ʻa e kemisitulī ʻi he sinó ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga ko ia hangē ko e fakalaulaulotó, fakamālohisinoʻi ʻa e mānavá, mo e fakafuofua ʻo e meʻakaí pea ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻefaʻamaté.

Ko e tokotaha fakatotolo Sipeini ko Juan Ponce de León ʻoku ʻiloa ia ʻi heʻene fakatotolo taʻeʻunua ki he fauniteni ʻo e talavoú. Ko ha toketā he senituli hono 18 naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ʻi heʻene tohi ko e Hermippus Redivivus ʻo pehē ke tauhi ʻa e kau finemui teʻeki ʻilo ha tangatá ʻi ha kiʻi loki siʻisiʻi ʻi he taimi failaú pea ke tānaki ʻa e hō ʻo ʻenau mānavá ʻi ha ngaahi foʻi hina ʻo ngāueʻaki ia ko ha faitoʻo fakatolonga moʻui. ʻOku hā mahino, ne ʻikai lavameʻa ha taha ʻo e ngaahi foungá ni.

ʻI he ʻahó ni, ʻi he taʻu nai ʻe 3,500 hili hono hiki ʻe Mōsese ʻa e fakamatala ʻa Siopé, kuo ʻaʻeva ʻa e tangatá ʻi he māhiná, faʻu ʻa e ngaahi kā mo e ngaahi komipiuta, pea fakatotoloʻi ʻa e ʻātomí pea mo e selá. Ka, neongo ʻa e ngaahi fakalakalaka fakatekinolosia peheé kotoa, ʻoku kei ‘fuonounou ʻetau moʻuí pea fonu ʻi he mamahi.’ Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi fonua fakalakalaká ko e lahi ʻo e ngaahi taʻu ʻoku ʻamanekina ʻi he moʻuí kuo tupulaki fakaofo ia ʻi he senituli kuo maliu atú. Ka ko e ola tefito eni ʻo e fakaleleiʻi ʻa e tokangaʻi ʻo e moʻuí, ngaahi tuʻunga fakaehaisini lelei ange, mo e meʻakai lelei ange. Ko e fakatātaá, mei he vaeuaʻanga ʻo e senituli hono 19 ki he kamataʻanga ʻo e 1990 tupú, ko e fakaʻavalisi ʻo e lōloa ʻo e moʻuí ʻi Suēteni naʻe mahiki hake ia mei he taʻu 40 ki he taʻu 75 ki he kakai tangatá pea mei he taʻu 44 ki he taʻu 80 ki he kakai fefiné. Ka ʻoku ʻuhinga ení ko e taumuʻa ko ia ʻa e tangatá ke moʻui fuoloa angé kuo fakatōliʻa?

ʻIkai, koeʻuhi neongo ʻoku moʻui ʻa e kakai tokolahi ange ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻo aʻusia ʻa e taʻumotuʻá, ko e ngaahi lea naʻe tohi ʻe Mōsese ʻi he ngaahi taʻu he kuohilí ʻoku kei kaunga mai pē ia: “Ko e ngaahi ʻaho ʻo homau taʻu ko e taʻu ʻe fitungofulu; pea ka lahi hoto ngu, ʻe aʻu nai ki he valungofulu: . . . , he ʻoku tuʻusi vave pea tau puna.” (Sāme 90:10) ʻI he kahaʻu ofi maí, te tau sio ai ki ha liliu? ʻE malava ʻa e tangatá ke moʻui fuoloa ange ʻi ha ngaahi taʻu lahi? Ko e kupu hono hokó ʻe lāulea ai ki he ongo fehuʻi ko iá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share