Ko ha Makamaile ki he Kau ʻOfa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
ʻI he 1998 naʻe aʻu ai ha makamaile mahuʻinga ki he kotoa ʻo e kau ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Lolotonga ʻa e taʻu ko iá, ko e tatau hono 100 miliona ʻo e “New World Translation of the Holy Scriptures” naʻe pulusí. Kuo hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi Tohitapu tufaki lahi taha kuo faʻu ʻi he senitulí ni!
ʻOKU toe tautefito ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāué ni ʻi he vakai atu ʻi hono tukuange maí, naʻe tuku atu ai ʻa e liliú ni ki hono fakaangaʻi kakaha. Ka, kuo ʻikai ngata pē ʻi heʻene hao maí ka ʻoku lakalakaimonū, ʻi heʻene hū atu ki he ngaahi ʻapi—mo e ngaahi loto—ʻe laui miliona ʻi he māmaní kotoa! Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e liliu laulōtaha ko ení? Ko hai ʻokú ne poupouʻi iá? Pea ʻe anga-fēfē nai haʻo maʻu ʻaonga mei hono ngāueʻaki iá?
Ko e Hā ʻOku Faʻu Ai ha Liliu Foʻoú?
Laka hake ʻi he ngaahi taʻu ʻe teau, ʻa hono tufaki ʻo e ngaahi Tohitapú ʻe he Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí, ʻa e kautaha fakalao ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia ai, ko e hā naʻe sio ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fiemaʻu ke faʻu ha toe liliu ʻe taha ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e tohi ko e So Many Versions?, ʻa Sakae Kubo mo Walter Specht, ʻoku pehē ai: “ʻOku ʻikai ha liliu ʻo e Tohitapú ʻe faifai pea pehē ko hono fakaʻosí ia. Kuo pau ke hanganaki ō fakataha ʻa e ngaahi liliú mo e tupu ʻi he tuʻunga mataotao faka-Tohitapú pea mo e ngaahi feliliuaki ʻi he leá.”
Kuo sio ʻi he senituli ko ení ki he tupu lahi ʻi hono mahinoʻi ʻo e lea faka-Hepeluú, faka-Kalisí, mo e faka-Alameá—ʻa e ngaahi lea ʻa ia naʻe muʻaki hiki ai ʻa e Tohitapú. Pehē foki, kuo ʻilo ʻa e ngaahi maniusikilipi faka-Tohitapu ʻoku nau motuʻa ange mo totonu ange ʻi he ngaahi tatau ko ia naʻe ngāueʻaki ʻe he ngaahi toʻutangata ʻo e kau liliu Tohitapu ki muʻá. Ko ia ai, ʻoku lava ke fakaʻuhingaʻi totonu ange ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni ʻi ha toe taimi ki muʻa! Ko ha ʻuhinga lelei leva ia, ʻa hono fokotuʻu ʻa e Kōmiti Liliu Tohitapu Māmani Foʻoú ke ne fai ʻa hono liliu ʻo e Tohitapú ki he ngaahi lea ʻi onopōní.
ʻI he 1950 naʻe pulusi ai ʻa e liliu lea faka-Pilitānia ʻo e New World Translation of the Christian Greek Scriptures. Ko hono kaveingá ʻiate ia pē ko ha mavahe loto-toʻa ia mei he talatukufakaholó, ʻi hono talitekeʻi ʻa hono vaheʻi ʻo e Tohitapú ʻoku faʻuʻaki ʻa e ongo fuakava “Motuʻá” mo e “Foʻoú.” Lolotonga ʻa e hongofuluʻi taʻu hoko atu aí, naʻe pulusi fakakongokonga ai ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi ʻa e ngaahi konga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. ʻI he 1961 naʻe tukuange mai ai ʻa e Tohitapú kakato ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi ha voliume ʻe taha.
Ko hai tonu naʻá ne liliu ʻa e Tohitapu ʻiloa ko ení? Naʻe pehē ʻe he The Watchtower ʻo Sepitema 15, 1950: “Ko e kau tangata ʻoku nau kau ki he kōmiti liliú kuo nau fakahaaʻi ʻenau holi . . . ke ʻoua ʻaupito naʻa fakahaaʻi honau hingoá, pea ʻoku ʻikai moʻoni ke nau loto ke pulusi honau hingoá lolotonga ʻenau moʻuí pe ʻi he hili ʻenau maté. Ko e taumuʻa ʻo e liliú ke hakeakiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtua moʻui, mo moʻoní.” Kuo fakafepakiʻi ʻe he kau fakaanga ʻe niʻihi ʻo pehē ʻoku totonu ke fakangata ʻa e liliú ʻo ʻoua ʻe toe toloi he ko e ngāue ia ʻa e kau taʻetaukei, ka ʻoku ʻikai ke fakakaukau taʻeʻuhinga lelei pehē ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku pehē ʻe Alan S. Duthie: “Kapau ʻoku tau ʻiloʻi pe ko hai ʻa e kau liliú pe ko e kau faipulusi ʻo ha liliu Tohitapu tefito, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakapapauʻi ai pe ko e liliú ʻoku lelei pe ʻoku kovi? ʻIkai. ʻOku ʻikai ha fakafetongi ia ki hono sivisiviʻi ʻa e anga ʻo e liliu taki taha ʻiate ia pē.”a
Ngaahi Tafaʻaki Laulōtahá
Kuo fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá ʻe he kau lautohi ʻe laui miliona pea kuo nau ʻiloʻi ko e New World Translation ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene laungofuá ka ʻoku totonu matematē. Naʻe ngāue ʻa hono kau liliú mei he muʻaki ngaahi lea faka-Hepeluú, faka-Alameá, mo e faka-Kalisí, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga tohi lelei taha ʻoku lava maʻú.b Naʻe toe ngāueʻaki ʻa e tokanga makehe ke fakalea ʻa e konga tohi he kuonga muʻá ʻi heʻene tonu taha ʻe ala lavá ka ʻi he lea ʻe mahinoʻi lelei. Fakatatau ki ai, ʻoku fakahīkihikiʻi ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻa e liliú ni ʻi heʻene mateaki-angatonú mo e totonú. Ko e fakatātaá, ko e Andover Newton Quarterly ʻo Sanuali 1963 naʻe pehē ai: “Ko e liliu ʻo e Fuakava Foʻoú ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻi ai ʻi he kautahá ʻa e kau mataotao ʻoku nau taau ke feangainga ʻi he tuʻunga poto mo e ngaahi palopalema lahi ʻo e liliu faka-Tohitapú.”
Kuo ʻomai ʻe he kau liliú ha tākiekina foʻou ʻo e mahino faka-Tohitapú. Ko e ngaahi konga tohi Tohitapu ʻa ia naʻe ʻikai loko mahino ki muʻá kuo hoko ia ʻo mahino mataʻāʻā. Ko e fakatātaá, ko e konga tohi taʻemahino ʻi he Mātiu 5:3, “monuʻiaā ʻa kinautolu ʻoku masiva ʻi honau laumālié” (King James Version), naʻe fakalea ʻi ha founga ʻoku ʻuhinga lelei: “Fiefia ʻa kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié.” Ko e New World Translation ʻoku toe mātuʻaki huʻufataha mo fāitaha ʻi heʻene fakalea ʻa e ngaahi kupuʻi lea tefitó. Ko e fakatātaá, ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e psy·kheʹ, naʻe liliu ia ko e “soulu” ʻi heʻene ngaahi hā taki taha. Ko hono olá, ʻoku lava ke ʻiloʻi vave ai ʻe he kau lautohí ʻi heʻene kehe mo e ngaahi fakakaukau fakamahalo fakalotú, ko e soulú ʻoku ʻikai ke taʻefaʻamate!—Mātiu 2:20; Maake 3:4; Luke 6:9; 17:33.
Toe Fakafoki ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá
Ko ha tafaʻaki tuʻu-ki-muʻa ʻo e New World Translation naʻe kau ki ai ʻa hono toe fakafoki ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. ʻI he ngaahi tatau ʻo e Tohitapu Hepeluú ʻi he kuonga muʻá, ko e huafa fakaʻotuá ʻoku fakafofongaʻi ia ʻe ha ngaahi foʻi konisinānite ʻe fā ʻa ia ʻe lava ke sipela nai ia ko e YHWH pe JHVH. Ko e huafa makehe ko ení ʻoku hā meimei tuʻo 7,000 ia ʻi he meʻa ko ia ʻoku ui ko e Fuakava Motuʻá pē. (Ekisoto 3:15; Sāme 83:18) ʻOku hā mahino, naʻe taumuʻa ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ki heʻene kau lotú ke nau fakatou ʻiloʻi mo ngāueʻaki ʻa e huafa ko iá!
Kae kehe, ko e ngaahi manavahē taʻeʻuhingá naʻá ne fakatupunga ai ʻa e kakai Siú ke tuku ʻa hono ngāueʻaki ʻa e huafa fakaʻotuá. ʻI he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú, naʻe kamata ke fetongi ai ʻe he kau hiki tatau ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisí ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e ongo foʻi lea faka-Kalisi ko e Kyʹri·os (ʻEiki) pe The·osʹ (ʻOtua). ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, kuo hokohoko atu ʻe he kau liliu ʻi onopōní ʻa e talatukufakaholo taʻefakaʻapaʻapa-ʻOtua ko ení, ʻi hono toʻo ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mei he lahi taha ʻo e ngaahi Tohitapú pea aʻu ʻo fūfuuʻi ʻa e ʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he Sione 17:6 ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Kuo u fakamahino ho huafa.” Kae kehe, ko e Today’s English Version, ʻoku fakalea ai eni: “Kuó u ʻai koe ke ke ʻiloa.”
ʻOku taukapoʻi ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻa hono toʻo ʻo e huafa fakaʻotuá koeʻuhi ko e ʻikai ʻiloʻi ʻa hono puʻaki totonú. Kae kehe, ko e ngaahi hingoa anga-maheni ko ia ʻi he Tohitapú hangē ko e Selemaia, ʻAisea, mo e Sīsuú ʻoku fakalea tuʻumaʻu ia ʻi he ngaahi founga ʻoku siʻi ʻa ʻene faitatau mo honau muʻaki puʻaki faka-Hepeluú. Koeʻuhi ko e foʻi lea Sihová ko ha founga totonu ia ʻo hono fakalea ʻo e huafa fakaʻotuá—pea ko e taha ia ʻoku maheni mo e kakai tokolahi—ko e ngaahi fakafepaki ki hono ngāueʻaki iá ʻoku hā ngali taʻetotonu.
Ko e Kōmiti Liliu Tohitapu Māmani Foʻoú naʻa nau fou ʻi he sitepu loto-toʻa ʻi hono ngāueʻaki ʻa e huafa Sihová fakatouʻosi ʻi he ngaahi konga faka-Hepelū mo faka-Kalisi ʻo e Konga Tohitapú. Naʻe ʻi ai ʻenau sīpinga ki he meá ni ʻi he ngaahi liliu ki muʻa fakamisinalé ki he kakai ʻi ʻAmelika Lotolotó, ko e Pasifiki Sauté, pea mo e Hahaké. Kae kehe, ko e ngāueʻaki pehē ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke mahuʻinga fakaeako pē ia. Ko hono ʻiloʻi ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga ia ki he hoko ʻo ʻiloʻi ia ko ha tokotahá. (Ekisoto 34:6, 7) Ko e New World Translation kuó ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau lautohi ʻe laui miliona ke nau ngāueʻaki ʻa hono huafá!
Aʻu ki he Kau Lautohi ʻIkai Lea Faka-Pilitāniá
ʻI he vahaʻa ʻo e 1963 mo e 1989, naʻe hoko ai ʻo ala maʻu ʻa e New World Translation, ʻi hono kakató pe ʻi hono konga, ʻi he toe ngaahi lea ʻe hongofulu. Kae kehe, ko e ngāue ʻo e liliú naʻe lahi, he ko e ngaahi ngāue ʻe niʻihi naʻe aʻu ki he taʻu ʻe 20 pe lahi ange. Pea ʻi he 1989, ko e Potungāue Ngaahi Ngāue Liliu-Leá naʻe fokotuʻu ia ʻi he ʻuluʻiʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní. ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa e Kōmiti Faitohi ʻa e Kulupu Pulé, naʻe hoko atu ʻa e potungāue ko ení ke fakavaveʻi ʻa e liliu Tohitapú. Naʻe fokotuʻu ha founga ʻo e liliú ʻa ia naʻe fakatahaʻi ai ʻa e ako foʻi lea faka-Tohitapú mo e tekinolosia fakakomipiutá. ʻOku anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení?
ʻI he taimi pē ʻoku tali ai ʻe he Kōmiti Faitohí ʻa e liliu ʻo e Tohitapú ki ha lea foʻoú, ʻokú ne fakanofo leva ha kulupu ʻo e kau Kalisitiane ʻosi fakatapui ke ngāue ko ha timi liliu. Ko e ngaahi timí ʻoku lava ke nau faʻu ha ngaahi liliu mafamafatatau ange ia ʻi he meʻa ko ia ʻe lava ʻe ha tokotaha tāutaha ʻoku ngāue tokotaha pē. (Fakafehoanaki mo Palovepi 11:14.) ʻI he tuʻunga lahi, ko e mēmipa taki taha ʻi he timí kuo ʻi ai ʻene taukei ʻi hono liliu ʻa e ngaahi tohi ʻa e Sōsaietí. ʻOku maʻu leva ʻe he timí ha ako fakaʻāuliliki ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e liliu Tohitapú pea ʻi hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi polokalama komipiuta kuo faʻu makehé. ʻOku ʻikai ke fai ʻe ha komipiuta ʻa e ngāue liliú tonu, ka ʻoku lava ke ne ʻoange ki ha timi ʻa e malava ke ne maʻu ha fakamatala mahuʻinga pea tokoniʻi kinautolu ʻi hono lēkooti ʻenau ngaahi filí.
Ko ha ngāue liliu Tohitapu ʻoku ʻi ai ʻa e ongo sitepu ʻe ua. Lolotonga e ʻuluaki sitepú, ʻoku ʻoange ai ki he kau liliú ha lisi ʻo e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻi he New World Translation faka-Pilitāniá. Ko e ngaahi kupuʻi lea faka-Pilitānia ʻoku nau felāveʻí, hangē ko e “atone,” “atonement,” mo e “propitiation,” ʻoku fakakulupu fakataha, ʻo fakatokangaʻi ai ʻa e kau liliú ki he ngaahi tuʻunga ʻiloʻilo ki hono fakafaikehekeheʻi ʻo e ʻuhingá. ʻOku nau tānaki fakataha ha lisi ʻo e ngaahi faitatau ʻi he lea fakafonuá. Ka, ʻi ha ngaahi taimi, ʻe ʻi ai nai ha faingataʻaʻia ʻa ha tokotaha liliu ʻi hono fakalea ha foʻi veesi. Ko e fokotuʻutuʻu fekumi ʻi he komipiutá ʻoku tokonaki mai ai ki he tokotaha liliú ʻa e fakamatala ʻi he ngaahi kupuʻi lea faka-Kalisí mo e faka-Hepeluú pea ʻomai ai ʻa e ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó.
ʻI he hoko atu ʻa e ngāué ki hono sitepu hono uá, ko e ngaahi kupuʻi lea kuo fili ʻi he lea fakafonuá ʻoku ʻotomētiki pē ʻa hono fakahū ia ki he konga tohi ʻi he Tohitapú. ʻOku langa hake ʻi he meʻá ni ʻa e totonu mo e huʻufataha lahi ki he liliú. Kae kehe, ko e konga tohi ʻoku haʻu mei he ngāue “fekumi mo fakafetongi” ko ení ʻoku faingataʻa ke laungofua ia. Kuo pau ke fai ʻa e ngāue lahi ke fakaleleiʻi mo toe fakalea ʻa e ngaahi veesi Tohitapú koeʻuhi ke mātuʻaki laungofua ia.
Ko e fokotuʻutuʻu liliu ko ení kuo fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ola lelei fakaofó. Naʻe malava ʻa e kulupu ʻe taha ke liliu ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻi he taʻu pē ʻe ua. Fakahoa atu eni ki ha kulupu ʻa ia naʻe ngāue ʻi ha lea kāinga tatau ʻo ʻikai ha tokoni fakakomipiuta. Naʻe feʻunga ia kiate kinautolu mo e taʻu ʻe 16. Aʻu mai ki he ʻahó ni, kuo pulusi ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻi he toe ngaahi lea ʻe 18 talu mei he 1989. Ko e New World Translation ʻoku ala maʻu ia he taimí ni, ʻi hono kakató pe ʻi hono konga, ʻi he ngaahi lea ʻe 34. Ko ia ai, laka hake he peseti ʻe 80 ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo ʻikai siʻi hifo ʻenau maʻu ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻo ala maʻu ia ʻi heʻenau leá.
ʻOku līpooti ʻe he Ngaahi Sōsaieti Tohitapu Fakatahatahá ko e ngaahi lea ko ia ʻe 6,500 ʻa e māmaní, ʻoku ala maʻu ai ʻa e ngaahi konga ʻo e Tohitapú ʻi he lea pē ʻe 2,212.c Ko ia ai, ʻoku ngāue ʻa e kau liliu nai ʻe toko 100 ke faʻu ʻa e New World Translation ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú mo e Faka-Kalisí tautefito ʻi he ngaahi lea ʻe 11 mo e 8. Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) ʻE hokohoko atu ʻo ʻikai ha veiveiua ʻa hono fakahoko ʻe he New World Translation ha ngafa lahi ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni.
Ko ia ai, ʻoku tau fiefia kuo fakalaka atu ʻa e liliu ko ení ʻi he makamaile ko e ngaahi tatau ʻe 100 miliona, pea ʻoku tau lotu ke faʻu ʻa e laui miliona lahi ange ʻi he kahaʻú. ʻOku mau fakalototoʻaʻi koe ke ke sivisiviʻi tonu ia ʻiate koe. Te ke fiefia ai ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi makehe: kalasi laungofua, ngaahi ʻuluʻikaveinga fakapeesi, ko ha ʻiniteki ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke sio ki he ngaahi veesi maheni, ngaahi mape fakaikiiki, mo e fakamatala ʻapenitiki fakamānako. Ko e meʻa mahuʻinga lahi angé, ʻoku lava ke ke lau ʻa e Tohitapu ko ení ʻi he tuipau ʻokú ne ʻomai totonu ʻa e ngaahi folofola tofu pē ko ia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo leá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku mahuʻingá, he ko e takafi ʻo e Pulusinga Felāveʻiʻaki ʻi he 1971 ʻo e New American Standard Bible ʻoku fakamatalaʻi meimei tatau ai: “Kuo ʻikai te mau ngāueʻaki ha hingoa ʻo ha mataotao ke lave ki ai pe ko ha ngaahi fakaongoongoleleiʻi koeʻuhi ko ʻemau tuí ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke tuʻu ʻi hono tuʻunga taau pē ʻoʻoná.”
b Ko e The New Testament in the Original Greek, ʻa Westcott mo Hort, naʻe hoko ia ko e konga tohi faka-Kalisi tefitó. Ko e Biblia Hebraica ʻa R. Kittel ʻa e konga tohi tefito ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú.
c Koeʻuhi ʻoku lea ʻi he lea ʻe ua ʻa e kakai tokolahi, ʻoku ʻi ai ʻa e tui ko e Tohitapú, ʻi hono kakató pe ʻi hono konga, ʻoku liliu ʻi he ngaahi lea feʻunga ke lau ʻe he peseti laka hake he 90 ʻo e tokolahi ʻo e kakai ʻi he māmaní.
[Fakamatala ʻi he peesi 29]
“Ko e liliu ʻo e Fuakava Foʻoú ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻi ai ʻi he kautahá ʻa e kau mataotao ʻoku nau taau ke feangainga ʻi he tuʻunga poto mo e ngaahi palopalema lahi ʻo e liliu faka-Tohitapú.”—ANDOVER NEWTON QUARTERLY, SANUALI 1963
[Fakamatala ʻi he peesi 30]
“Kuo pau ke hanganaki ō fakataha ʻa e ngaahi liliú mo e tupu ʻi he tuʻunga mataotao faka-Tohitapú pea mo e ngaahi feliliuaki ʻi he leá”
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 31]
FAKAHĪKIHIKIʻI ʻE HE KAU MATAOTAÓ ʻA E NEW WORLD TRANSLATION
FEKAUʻAKI mo e New World Translation of the Christian Greek Scriptures, ko Edgar J. Goodspeed, ʻa e tokotaha liliu ʻo e “Fuakava Foʻou” faka-Kalisí ʻi he An American Translation, naʻá ne fai ha tohi ʻi he ʻaho 8 ʻo Tīsema, 1950: “ʻOku ou mahuʻingaʻia ʻi he ngāue fakalotu ʻa hoʻomou kakaí, pea mo ʻenau ngāue ʻi māmani lahí, pea ʻoku ou fiefia lahi ʻi he liliu ʻikai fakafoʻilea, faitotonu mo longomoʻuí. ʻOkú ne fakaʻaliʻali mai ha fuʻu ako lelei fakamātoato, hangē ko ia ʻoku lava ke u fakamoʻoniʻi.”
Naʻe tohi ʻa e mataotao Hepelū mo Kalisi ko Alexander Thomson: “Ko e liliú ʻoku hā mahino ko e ngāue ia ʻa ha kau mataotao taukei mo poto, ʻa ia kuo nau fekumi ke ʻomai ʻi he tuʻunga lahi ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e konga tohi faka-Kalisí hangē ko ia ʻoku ala lava ke fakahāhaaʻi ʻi he lea faka-Pilitāniá.”—The Differentiator, ʻEpeleli 1952, peesi 52-57.
Ko Palōfesa Benjamin Kedar, ko ha mataotao Hepelū ʻi ʻIsileli, naʻá ne pehē ʻi he 1989: “ʻI heʻeku fekumi ki he leá ʻi he felāveʻi mo e Tohitapu Hepeluú pea mo e ngaahi liliú, ʻoku ou faʻa lave ai ki he pulusinga faka-Pilitānia ʻo e meʻa ko ia ʻoku ʻiloa ko e New World Translation. ʻI hono fai iá, ʻoku ou toutou fakapapauʻi ai ʻoku tapua mai ʻi he ngāué ni ha feinga faitotonu ke maʻu ha mahino ki he konga tohí ki he tonu taha ʻe ala lavá.”