LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 12/15 p. 4-8
  • Kilisimasí—Ko e Hā ʻOku Toe ʻi he Hahaké Aí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kilisimasí—Ko e Hā ʻOku Toe ʻi he Hahaké Aí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Ngafa ʻo e Foaki Meʻaʻofá
  • Ko e Tupuʻanga ʻo e Kilisimasí
  • Fakamaama Fakatohitapu ki he Kilisimasí
  • Kilisimasí ʻi he Hahaké
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 12/15 p. 4-8

Kilisimasí—Ko e Hā ʻOku Toe ʻi he Hahaké Aí?

KO HA foʻi tui motuʻa ʻi he Hahaké ʻoku felāveʻi ia mo Sanitā Kolosi ʻo e Kilisimasí. Ko e tui faka-Kōlea ia ki ha tokotaha ko hono hingoá ko Chowangshin, pea ʻoku lava ke maʻu ʻa e meʻa meimei tatau ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siaina mo e kau Siapani ʻe niʻihi.

Naʻe pehē ko Chowangshin ko ha ʻotua ia naʻá ne tokangaʻi ʻa e peitó, ko ha ʻotua ʻo e afí ʻa ia naʻe felāveʻi ia mo e lotu motuʻa faka-Kōlea ki he afí. (ʻI he kuonga muʻá, naʻe ʻave tokanga holo ai ʻe he kau Kōleá ʻa e ngaahi foʻi malala ulo, ʻo fakapapauʻi ko e ngaahi foʻi malala ko ení naʻe ʻikai ʻaupito ke mate.) Ko e ʻotua ko ení naʻe ʻi ai ʻa e tui ʻokú ne hanganaki leʻohi ʻa e ʻulungaanga ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻo feʻunga mo ha taʻu, ʻa ia ʻi he hili iá ʻokú ne ʻalu hake ki hēvani ʻo fou ʻi he sitou mo e siminī he peitó.

ʻOku mahaloʻi, naʻe taliui ʻa Chowangshin ki he tuʻi ʻo hēvaní ʻi hono 23 ʻo e māhina luna ʻo Tīsemá. Naʻe ʻamanekina ke ne foki mai ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻú ʻo fou mai ʻi he siminií pea mo e sitoú, ʻo ʻomai ʻa e ngaahi pale mo e ngaahi tautea ʻo fakatatau ki he ʻulungaanga ʻo e tokotaha taki taha. ʻI he ʻaho ʻo ʻene toe foki maí, naʻe pau ai ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke nau tutu ha ngaahi foʻi teʻelango ʻi he peitó mo e toe feituʻu kehe ʻi he falé. Ko e ngaahi fakatātā ʻo e ʻotua ko ia ʻo e peitó ʻokú ne ʻomai ha toe meimei faitatau mo Sanitā Kolosi​—naʻe hā ʻokú ne teunga kula! Naʻe hoko ko ha anga-fakafonua ia ki he ʻofefine-ʻi-he-fonó ke ne ngaohi ha hoa ʻo e sitōkeni tukufakaholo faka-Kōleá ʻo ʻoange ia ʻi he faʻahitaʻu momokó ʻi he puli ʻa e laʻaá ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó. Naʻe ʻuhinga iá ke fakaʻilongaʻiʻaki ʻene talamonū ke maʻu ʻe he faʻē-ʻi-he-fonó ha moʻui fuoloa, koeʻuhi he ʻoku hoko ʻa e ngaahi ʻaho loloa ange hili ʻa e ʻaho ko iá.

ʻIkai ʻokú ke sio ki he ngaahi faitatau ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi poini ki muʻá pea mo e Kilisimasí? ʻOkú na maʻu ʻa e ngaahi talanoa mo e ngaahi anga-fakafonua meimei tatau: ko e siminií, ngaahi foʻi teʻelangó, foaki meʻaʻofá, ngaahi sitōkení, ko ha motuʻa teunga kula, pea mo e ʻahó. Neongo ia, ko e ngaahi faitatau peheé pē ʻoku ʻikai te ne fakamatalaʻi ʻe ia ʻa e faingofua ʻa hono tali ʻo e Kilisimasí ʻi Kōleá. Ko e tui kia Chowangshin ne mei mole atu ia ʻi he aʻu mai ki he taimi naʻe ʻuluaki fakahū mai ai ʻa e Kilisimasí ki Kōleá. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e kau Kōlea he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha tui pehē.

Neongo ia, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e anga ʻo e mafola holo ʻi he māmaní fakafou ʻi he ngaahi hala kehekehe ʻa e felāveʻi ʻa e ngaahi anga-fakafonuá mo e faʻahitaʻu momoko ʻi he puli ʻa e laʻaá, pea mo e ngataʻanga ʻo e taʻú. ʻI he senituli hono fā T.S., ko e siasi naʻe mālohi ʻi he ʻEmipaea Lomá naʻá ne liliu ʻa e hingoa ʻo e Sātunaliá, ʻa e kātoanga pangani faka-Loma ʻo e fanauʻi ʻo e ʻotua ko e laʻaá, pea ʻai ʻa e meʻá ni ko e konga ia ʻo e Kilisimasí. Ko e kātoanga Kilisimasí naʻe iku ai ki hano toe fakaake mai ʻa e ngaahi anga-fakafonua fakalotofonuá ʻi ha leipolo hingoa kehe. Naʻe anga-fēfē ʻa e malava ʻa e meʻa ko iá?

Ko e Ngafa ʻo e Foaki Meʻaʻofá

Ko e foaki meʻaʻofá ko ha anga-fakafonua ia ʻe taha kuo ʻikai ʻaupito ke mole atu. ʻI ha taimi fuoloa, kuo maʻu ʻe he kau Kōleá ʻa e fiefia lahi ʻi he foaki atu mo e maʻu mai ʻa e ngaahi meʻaʻofá. Ko e ʻuhinga eni ʻe taha ki hono manakoaʻi ʻa e kātoanga Kilisimasi ʻi Kōleá.

Hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ki he kau sōtia U.S. ko ia naʻa nau ʻapitanga ʻi Kōlea ʻa ia naʻa nau loto ke ʻai ke mālohi honau vahaʻangatae mo e kakaí, ko e ngaahi falelotú ʻa e ngaahi feituʻu ke nau fetaulaki ki ai pea ke tufa ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa mo e ngaahi tokoni fakafiemālié. Naʻe tautefito ʻa e hoko ʻa e meʻá ni ʻi he ʻAho Kilisimasí. Naʻe ʻaʻahi ʻa e fānau tokolahi ʻi he fieʻilo ki he ngaahi falelotú, pea naʻe ʻuluaki foaki ange ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻaʻofa ko e sokaleti. Hangē ko ia ʻoku lava ke ke mahinoʻí, ko e tokolahi ʻo kinautolú naʻa nau fakatuʻotuʻa atu leva ai ki he Kilisimasi hono hokó.

Ki he fānau peheé, ko Sanitā Kolosí ko ha sōtia ʻAmelika ʻi ha tatā niti fuolōloa kulokula. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 19:6: “ʻOku fakaholo mai kotoa pe ki he nima homo ke kaumeʻa.” ʻIo, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e mātuʻaki ola lelei ʻa e foaki meʻaʻofá. Kae hangē ko ia ʻoku lava ke ke fakaʻosiʻaki mei he veesi ko iá, ko e ngaahi meʻaʻofa peheé ʻoku ʻikai fakapapauʻi ai ha kaumeʻa tuʻuloa. Naʻa mo e ʻi Kōleá, naʻe tokolahi ʻa e faʻahinga ko ia ko ʻenau ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻi he falelotú naʻe ʻikai ko ha toe meʻa ka ko e ifoʻia pē ʻi honau ngaahi taʻu iiki angé ʻi he foʻi sokaletí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ngalo ʻa e Kilisimasí. Fakataha mo e tupu vave fakaʻikonōmika ʻa Kōleá, naʻe tupu ʻa e tuʻunga fakakomēsialé, pea ko e foaki meʻaʻofa Kilisimasí ko ha founga faingofua pē ia ki hono fakalahi ʻa e fakamole ʻa e tokotaha fakataú. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi pisinisí ʻa e Kilisimasí ke fakalahi ai ʻenau ngaahi tupú.

ʻOku tokonaki atu kiate koe ʻe he meʻa ko iá ʻa e fakamaama ki he Kilisimasi ʻi he Hahaké he ʻahó ni. ʻI he fakataumuʻa ki he fakatau lalahi ʻi he Kilisimasí, ʻoku faʻu ai ʻa e ngaahi koloa foʻou. Ko e ngaahi palani ki he ngaahi tuʻuakí ʻoku kamata ia ʻi he vaeuaʻanga ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Ko e lahi ʻo e ngaahi fakataú ʻoku ʻi hono tumutumú ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻú, ʻo poupouʻi ia ʻe he ngaahi fakatau kotoa ʻo e ngaahi meʻaʻofa Kilisimasí, ko e ngaahi kātí, mo e ngaahi hiki fasí. ʻIkai koā, ko e ngaahi tuʻuakí te ne ʻai ʻa e talavou anga-mahení ke ne ongoʻi loto-mafasia kapau naʻá ne nofo ʻi ʻapi pea naʻe ʻikai te ne maʻu ha meʻaʻofa ʻi he Efiafi Kilisimasí!

ʻI he ofi mai ʻa e ʻAho Kilisimasí, ko e ngaahi falekoloá mo e ngaahi molo faiʻanga fakatau ʻi Seoul ʻoku fonu ia ʻi he kakai ʻoku nau ʻi ai ke fakatau ʻa e ngaahi meʻaʻofá, pea ko e meʻa tatau pē ia ʻoku hoko ʻi he ngaahi kolo kehe he Hahaké. ʻOku fihi ʻa e ngaahi meʻalelé. Ko e ngaahi hōtelé, ngaahi vahefonua pisinisí, ngaahi falekaí, mo e ngaahi naitikalapú ʻoku fonu ia he kau kasitomá. Ko e ngaahi ongo ʻo e ngaahi paati taʻemapuleʻí​—ʻa e hiva leʻo-lahí​—ʻoku lava ke fanongoa. ʻI he Efiafi Kilisimasí, ʻoku hā ʻa e kau tangata mo e kau fefine konā ʻoku nau lue holo lue holo ʻi he ngaahi hala ʻoku fonu ʻi he vevé.

Ko ia, ʻoku pehē ia. Ko e Kilisimasí ʻi he Hahaké ʻoku ʻikai kei hoko ia ko ha ʻaho mālōlō ʻoku tataki ʻe he faʻahinga ʻoku taukaveʻi ko e kau Kalisitiané. ʻOku hā mahino, ʻi Kōlea ʻo tatau ʻi ha feituʻu pē, ʻoku takimuʻa ʻa e komēsialé ʻi he maʻu tupu lahi ʻi he ʻaho mālōlō ko eni ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e tuʻunga fakakomēsialé leva ke tukuakiʻi tāfataha ki ha Kilisimasi kuo hoko lahi ʻo ʻikai fekauʻaki mo e laumālie ʻo Kalaisí? Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku fiemaʻu ke nau fakatotolo lahi ange ki he ʻīsiu mafatukituki ʻoku kau ki aí.

Ko e Tupuʻanga ʻo e Kilisimasí

Ko ha monumanu hehengi ʻa ia ʻoku hiki ki ha ʻā ʻi ha sū ʻoku kei hoko pē ia ko ha manu. Pea ʻe hoko ia ko ha fehālaaki fakatuʻutāmaki ke tui kuo fakalalataʻi ia koeʻuhi pē kuó ne ʻi ha ʻā ʻi ha taimi pea hā ngali ʻokú ne fiefia mo hono fanga kiʻi ʻuhikí. Kuo mou fanongo nai ʻi he ngaahi līpooti ʻo e kau ngāue sū kuo ʻohofi.

ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke tau leaʻaki ai ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo e kātoangaʻi ʻo e Kilisimasí. ʻI he ʻuluaki taimí ko ha “manu” ia naʻe nofo ʻi tuʻa ʻi he lotu faka-Kalisitiané. ʻI lalo ʻi he kaveinga tokoni “Felāveʻi mo e Sātunalia Faka-Lomá,” The Christian Encyclopedia (ʻi he lea faka-Kōleá)a ʻoku fakamatala ai fekauʻaki mo e Kilisimasí:

“Ko e Sātunalia mo e Pulumalia panganí naʻá na fuʻu kau lahi ʻi he anga-fakafonua manakoá ke fakamavaheʻi ia ʻaki ʻa e tākiekina faka-Kalisitiané. Ko hono ʻiloʻi ʻo e Sāpaté (ʻa e ʻaho ʻo Fīpasi mo Mifilasí pea pehē ki he ʻAho ʻo e ʻEikí) ʻe ʻemipola Konisitanitainé . . . naʻá ne taki nai ʻa e kau Kalisitiane ʻo e senituli hono faá ke nau ongoʻi ʻa e feʻungamālie ʻo hono ʻai ʻa e ʻaho ʻaloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke fenāpasi mo e ʻaho ko ia ʻo e laʻā matelié. Ko e kātoanga panganí mo hono ngaahi paati taʻefakangatangatá mo e fakafiefiá naʻe fuʻu manakoa ia ʻo fiefia ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi ha kalofanga ke hokohoko atu ʻa hono kātoangaʻí mo ha liliu siʻisiʻi ʻi he fakakaukaú pe ʻi he tōʻongá.”

ʻOkú ke fakakaukau ʻe lava ke hoko mai ha meʻa pehē ʻo taʻeʻiai ha fakafepaki? ʻOku pehē ʻe he ʻenisaikolopētia tatau: “Ko e kau malanga Kalisitiane ʻo e Hihifó mo e Hahake Ofi Angé naʻa nau fakahāhāloto ki he fakamaʻamaʻaʻi taʻefeʻunga ʻa ia naʻe kātoangaʻiʻaki ʻa e ʻaloʻi ʻo Kalaisí, lolotonga ia ko e kau Kalisitiane ʻo Mesopotēmiá naʻa nau tukuakiʻi ʻa e tauhi ʻaitoli mo e lotu ki he laʻaá ʻa honau kau mēmipa ʻi he Hihifó ki hono ohi mai ʻi he tuʻunga ko e Kalisitiane ʻa e kātoanga pangani ko ení.” Ko e moʻoni, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe fehālaaki mei he kamataʻangá. “Neongo ia naʻe tali vave ʻa e kātoangá pea faifai ʻo hoko ʻo mātuʻaki fokotuʻu fefeka he naʻa mo e liukava ʻa e Palotisani ʻo e senituli hono hongofulumāonó naʻe ʻikai te ne lava ʻo toʻo ia,” ko e fakamatala ia ʻa e ʻenisaikolopētiá.

ʻIo, ko ha kātoanga ʻo e ʻotua ko e laʻaá, ʻi tuʻa mei he lotu faka-Kalisitiane moʻoní, naʻe ʻomai ia ki he siasi naʻe lolotonga ʻi aí. Naʻá ne maʻu ha hingoa kehe​—ka neongo ia naʻe kei ʻi ai pē hono anga fakapanganí. Pea naʻe tokoni ia ke fakahūhū ʻa e tui fakapanganí ki he ngaahi siasi ʻoku taku ko e Kalisitiané pea ke ʻuliʻi ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e faʻahinga tāutaha. ʻOku fakapapauʻi ʻe he hisitōliá ʻi he fakalakalaka ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ko e muʻaki fakakaukau ʻo e “ʻofa ki hoto filí” naʻe fetongiʻaki ia ʻa e ololalo fakaeʻulungaanga mo e ngaahi tau anga-fakamālohi.

Naʻe mahino ʻi ha taimi neongo ʻa hono hingoa fakangalingalí, naʻe tapua mai mei he Kilisimasí ʻa hono tupuʻanga panganí ʻaki ʻa e paati taʻemapuleʻi, inu ʻo tōtuʻa, fakafiefia, hula, foaki meʻaʻofa, pea mo hono teuteuʻi ʻa e ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e ʻakau lanumatá. Ke maʻu ʻa e taumuʻa taupotu ʻa e komēsialé​—ʻa e ngaahi fakatau lahi angé​—kuo ngāueʻaki ʻa e Kilisimasí ʻi he founga kotoa pē ʻoku ala lavá. ʻOku fakahīkihikiʻi ia ʻe he mītiá; ʻoku fakafiefiaʻi pē ai ʻa e kakaí. ʻI he loto kolo Seoul, ko ha falekoloa ʻokú ne fakatau atu ʻa e meʻalotó naʻá ne fai ha tuʻuaki ʻi he televīsoné ʻaki hono fakaʻaliʻali ʻi hono matapā sioʻatá ha fuʻu ʻakau Kilisimasi kuo teuteuʻi ʻataʻatāʻaki pē ʻa e meʻalotó. Naʻe ʻilonga ʻa e ʻatimosifia ʻo e Kilisimasí, ka ko ha fakaʻilonga ʻo hono talitali lelei ʻo Kalaisí naʻe ʻikai.

Fakamaama Fakatohitapu ki he Kilisimasí

Ko e hā ʻoku tau ako mei he ʻātakai fakahisitōlia mo e ngaahi fakalakalaka peheé? Kapau ʻoku fakamaʻu fetōʻaki ha sote pe kiʻi kofu ki ʻolunga ʻi he kamatá, ko e founga pē taha ke fakatonutonu ai ʻa e tuʻungá ni ko e toe kamata mei muʻa. ʻIkai ʻoku moʻoni ia? Neongo ai ʻa e moʻoni ko iá, ʻoku fakakikihi ʻa e niʻihi ʻo pehē neongo ʻa hono tupuʻanga pangani ʻi he lotu ki he laʻaá, kuo tali ʻa e Kilisimasí ia ʻe Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane. Ko ia, ʻoku nau ongoʻi ai kuo fakatoputapuʻi ʻa e ʻaho mālōloó ʻi he tuʻunga ko e ʻaho ʻaloʻi ʻo Kalaisí pea kuo fakahūhū ki ai ha ʻuhinga foʻou.

ʻOku lava ke tau ako ha lēsoni mahuʻinga mei ha meʻa fakahisitōlia naʻe hoko ʻi Siuta he kuonga muʻá. ʻI he 612 K.M., naʻe fakahū ai ʻe he kau Siutá ʻa e lotu pangani ki he laʻaá ki he loto temipale ʻi Selusalemá. Naʻe fakatoputapuʻi ʻa e lotu pangani peheé ʻaki hono fakahoko ia ʻi he feituʻu naʻe līʻoa ki he lotu maʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá? Ko e tokotaha-tohi Tohitapu ko ʻIsikelí naʻá ne tohi fekauʻaki mo e lotu ki he laʻaá naʻe fai ʻi he temipale ʻi Selusalemá: “Ta ʻi he huʻanga ki he temipale ʻo Sihova, ʻi he vahaʻa ʻo e fale huʻanga mo e olita, naʻe matamata ko e tuʻunga tangata ʻe toko uofulu ma nima, ʻoku nau . . . hanga ki hahake; pea ko e faʻahinga ko ia ʻoku fai ʻenau lotu ki hahake ki he laʻa. Pea ne folofola mai, Hakoʻi-tangata, kuo ke sio ki ai? Ko e meʻa siʻi ʻape ki he fale ʻo Siuta ke feia ʻa e ngaahi fakalielia ʻoku nau fai heni, ka ʻoku nau fakafonu ʻa e fonua ʻi he fakamalohi, ʻo toutou langaki ʻeku ʻita: kae vakai ko e faʻahinga ko e ʻoku nau ʻai ʻa e hele ʻauhani ki honau ihu ʻonautolu.”​—Isikeli 8:​16, 17.

ʻIo, ʻi he ʻikai ke fakatoputapuʻí, naʻe tuku atu ai ʻe he founga lotu panganí ʻa e temipalé kotoa ki he fakatuʻutāmaki. Naʻe hūhū ʻa e ngaahi tōʻongafai peheé ki Siuta pea tokoni ia ki he tuʻunga ʻo e fakamālohi mo e ololalo fakaeʻulungaanga ʻi he fonua ko iá. ʻOku pehē pē ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane, ʻa ia naʻe tuʻu-ki-muʻa ai ʻa e ngaahi tōʻongafai naʻe tupu mei he lotu ki he laʻaá ko e Sātunaliá ʻi he Kilisimasí. ʻOku mahuʻingá, ʻi ha ngaahi taʻu siʻi hili hono maʻu ʻe ʻIsikeli ʻa e vīsone ko iá, naʻe hokosia ʻe Selusalema ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá​—naʻá ne fetaulaki ai mo hono fakaʻauha ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné.​—2 Kalonikali 36:​15-​20.

Kuó ke ʻilo nai ʻa e fakaoli ʻo hono fakamatalaʻi ʻo kiʻi Sīsū ʻe he mataotao Kōlea, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. Ka ko hono moʻoní ʻi heʻene haʻu mei ha tokotaha naʻe ʻikai haʻane ʻiloʻi totonu ʻo Kalaisí, naʻe ʻuhinga lelei lahi ʻa e anga ʻo e tali ki aí. Te ne ʻai nai ʻa e kakai ko ia ʻoku nau kātoangaʻi ʻa e Kilisimasí ke nau fakakaukau fakamātoato. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ʻe he Kilisimasí ke fakafofongaʻi totonu ʻa Kalaisi. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakaʻuliʻulilātaiʻi ʻa hono tuʻunga totonu he taimi ní. ʻOku ʻikai kei hoko ʻa Sīsū ko ha pēpē ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo ha manu.

ʻOku toutou fakaeʻa ʻe he Tohitapú ko Sīsū ʻa e Mīsaiá he taimí ni, ko e Tuʻi mālohi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. (Fakahā 11:15) ʻOkú ne mateuteu ke fakangata ʻa e masiva mo e loto-mafasia kuo ʻikai ngalo ʻi he kakai ʻe niʻihi, lolotonga ʻa e faʻahitaʻu Kilisimasí ʻi heʻenau foaki ki he masivá.

Ko e moʻoni, kuo ʻikai ʻaonga ʻa e Kilisimasí ʻo tatau pē ki he ngaahi fonua ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pe ko e ngaahi fonua kehé, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fonua ko ia ʻi he Hahaké. Ka, kuó ne fakatafokiʻi ʻa e tokangá mei he pōpoaki faka-Kalisitiane moʻoni fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá. (Mātiu 24:14) ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke ke fakaʻekeʻeke ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá. Pea ʻe lava ke ke ako meiate kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki tuʻuloa ʻe toki hoko mai ki he māmaní, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e Tuʻi ʻoku pule, ko Sīsū Kalaisí.​—Fakahā 21:​3, 4.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Makatuʻunga ʻi he The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge.

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

Naʻe tokoni ʻa e Kilisimasí ke fakahūhū ʻa e tui fakapanganí ki he ngaahi siasi ʻoku taku ko e Kalisitiané

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Naʻe ʻaʻahi ʻa e fānau tokolahi ki he ngaahi falelotú ʻi he fieʻilo pea maʻu ai ha ngaahi meʻaʻofa ko e sokaleti. Naʻa nau fakatuʻotuʻa leva ai ki he Kilisimasi hono hokó

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko e Efiafi Kilisimasí ʻi he loto kolo ʻo Seoul, Kōleá

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

ʻOku ʻikai kei hoko ʻa Kalaisi ko ha pēpē ka ko e Tuʻi mālohi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share