Ke Fiefia Fakataha mo e ʻOtua Fiefiá
“Ko ʻeku lea fakaʻosi ʻeni, kainga. Mou fiefia pe, . . . pea ko e ʻOtua ʻo e ʻofa mo e melino te ne toki kau mo kimoutolu.”—2 KOLINITO 13:11.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku siʻi ai ʻa e fiefia ʻa e tokolahi ʻi he moʻuí? (e) Ko e hā ʻa e fiefiá, pea ʻe malava fēfē ke tau fakatupulekina ia?
ʻI HE ngaahi ʻaho fakatuʻutāmaki ko ʻení, ʻoku sio ai ʻa e kakai tokolahi ki he tupuʻanga siʻisiʻi ki he fiefiá. ʻI he taimi ʻoku taaʻi ai ʻe ha meʻa fakamamahi kinautolu pe ko ha taha ʻoku nau ʻofa ai, ʻoku nau ongoʻi nai ʻo hangē ko Siope ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko e tangata kuo fanauʻi ʻe he fefine ʻoku fuonounou ʻene moʻui, pea ʻoku fonu ʻi he mamahi.” (Siope 14:1) ʻOku ʻikai ke ʻatā ʻa e kau Kalisitiané mei he ngaahi meʻa fakamafasia mo e ngaahi fakakulukia ʻo e “ngaahi taimi faingataʻa [ko ʻeni] ke fekuki mo iá,” pea ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaʻohovale ia ʻa e hoko ʻa e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa Sihová ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo loto-siʻí.—2 Timote 3:1, NW.
2 Kae kehe, ʻoku malava ke fiefia ʻa e kau Kalisitiané, naʻa mo e taimi ʻoku nau ʻi he malumalu ai ʻo e ʻahiʻahí. (Ngāue 5:40, 41) Ke mahinoʻi ʻa e founga ʻoku malava ai ʻa e meʻá ni, ʻuluaki fakakaukau angé pe ko e hā ʻa e fiefia. Kuo fakamatalaʻi ʻa e fiefiá “ko e ongo ʻoku langaʻi ʻe he maʻu ʻo ha meʻa pe ʻamanekina ʻo ha meʻa lelei.”a Ko ia ai, kapau te tau vaheʻi ha taimi ke tau lau ai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku tau lolotonga maʻú lolotonga ia ʻoku tau fakalaulauloto atu ki he ngaahi meʻa fakafiefia ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻoku malava ke tau hoko ai ʻo fiefia.
3. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku lava ai ke pehē ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa ha ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai?
3 ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha ngaahi meʻa lelei ke ne houngaʻia ai. ʻOku mole nai ha ngāue ʻa ha ʻuluʻi fāmili. ʻOku fakaenatula pē ke ne loto-hohaʻa. ʻOkú ne loto ke tokonaki maʻá e faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí. Ka neongo ia, kapau ʻokú ne mālohi fakaesino pea moʻuilelei, ʻoku malava ke ne houngaʻia ʻi he meʻa ko iá. Kapau ʻe maʻu haʻane ngāue, te ne malava ai ke ngāue mālohi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuo taaʻi nai ha uaifi Kalisitiane ʻe ha mahaki fakatupu tāvaivaia. Neongo ia, ʻokú ne ʻoatu nai ha fakamālō ki he poupou ʻa e ngaahi kaumeʻa anga-ʻofá mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau tokoni kiate ia ke ne fekuki mo hono alangamahakí ʻi he tuʻunga ngeia mo e loto-toʻa. Pea ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiane moʻoní, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ʻoku malava ke nau fiefia ʻi he monū ko hono ʻiloʻi ʻa Sihova, ko e “ʻOtua fiefia,” pea mo Sīsū Kalaisi, “ko e Tokotaha-Pule mo fiefia pē ʻe tahá.” (1 Timote 1:11, NW; 1 Timote 6:15, NW) ʻIo, ʻoku ʻi he tuʻunga lahi tahá ʻa e fiefia ʻa Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí. Kuó na tauhi maʻu ʻa ʻena fiefiá neongo ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní ʻoku kehe mamaʻo ia mei he meʻa naʻe taumuʻa ki ai ʻa Sihova ʻi he kamataʻangá. ʻOku malava ʻe heʻena faʻifaʻitakiʻangá ʻo akoʻi mai ʻa e meʻa lahi kiate kitautolu fekauʻaki mo e founga ke tauhi maʻu ai ʻetau fiefiá.
Kuo ʻIkai ʻAupito ke Mole ʻEnau Fiefiá
4, 5. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá? (e) ʻI he founga fē naʻe tauhi maʻu ai ʻe Sihova ha fakakaukau pau ki he faʻahinga ʻo e tangatá?
4 ʻI he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe maʻu ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e moʻuilelei ʻaupito pea maʻu mo e ʻatamai haohaoa. Naʻá na maʻu ʻa e ngāue fua lelei ke na fai pea mo e ngaahi ʻātakai haohaoa ke fai ai ia. Ko e lelei tahá, naʻá na maʻu ʻa e monū ko e fetuʻutaki tuʻumaʻu mo Sihova. Ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ke na maʻu ha kahaʻu fiefia. Ka naʻe ʻikai ke fiemālie ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻi he ngaahi meʻaʻofa lelei kotoa ko ʻení; naʻá na kaihaʻasi ʻa e fuaʻiʻakau naʻe tapuí mei he “ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi.” Naʻe hanga ʻe he ngāue talangataʻa ko ʻení ʻo fakatoka ai ʻa e makatuʻunga ki he kotoa ʻo e loto-mamahi ʻa ia ko kitautolu, ʻa hona ngaahi hakó ʻoku tau hokosia ia ʻi he ʻahó ni.—Senesi 2:15-17; 3:6; Loma 5:12.
5 Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e fakakaukau taʻehoungaʻia ʻa ʻĀtama mo ʻIví ke ne toʻo meiate ia ʻene fiefiá. Naʻá ne loto-falala ʻe ueʻi ʻa e loto ʻo e niʻihi ʻo ʻena fānaú ke nau tauhi ia. Ko hono moʻoní, naʻá ne mātuʻaki loto-falala, naʻa mo e ki muʻa ke maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻena ʻuluaki tamá, naʻá ne fanongonongo ʻa ʻene taumuʻa ke huhuʻi ʻa hona ngaahi hako talangofuá! (Senesi 1:31; 3:15) ʻI he ngaahi senituli naʻe hoko atu aí, naʻe ʻaʻeva ʻa e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he topuvaʻe ʻo ʻĀtama mo ʻIví, ka naʻe ʻikai ke fulituʻa ai ʻa Sihova mei he fāmili ʻo e tangatá koeʻuhi ko e mafolalahia pehē ʻa e talangataʻá. Ka, naʻá ne fakahangataha ʻene tokangá ki he kau tangata mo e kau fefine ʻa ia naʻa nau ‘ʻai hono lotó ke fiefia,’ ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau fai ha feinga moʻoni ke fakahōifuaʻi ia koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ʻiate iá.—Palovepi 27:11; Hepelu 6:10.
6, 7. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻe tokoni kia Sīsū ke ne kei fiefia aí?
6 Fēfē ʻa Sīsū—naʻe anga-fēfē ʻene tauhi maʻu ʻa ʻene fiefiá? ʻI he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālie māfimafi ʻi hēvaní, naʻe maʻu ai ʻe Sīsū ʻa e faingamālie kotoa ke ne siofi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻi he māmaní. Naʻe hā mahino ʻenau ngaahi taʻehaohaoá, ka neongo ia naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kinautolu. (Palovepi 8:31) Ki mui mai ai, ʻi heʻene ʻalu hifo ki he māmaní pea hoko moʻoni ʻo ‘nofo ia iate kinautolu’ faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe ʻikai ke liliu ʻa ʻene vakai ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 1:14) Ko e hā naʻá ne fakaivia ʻa e ʻAlo haohaoa ʻo e ʻOtuá ke ne tauhi maʻu ha vakai papau pehē ki he fāmili angahalaʻia ʻo e tangatá?
7 ʻUluakí, naʻe anga-fakaʻatuʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ngaahi ʻamanekina fakatouʻosi ʻi he fekauʻaki mo ia tonu pea mo e niʻihi kehé. Naʻá ne ʻiloʻi heʻikai te ne fakatafokiʻi ʻa e māmaní. (Mātiu 10:32-39) Ko ia naʻá ne fiefia ʻi he taimi naʻa mo ha tokotaha loto-moʻoni pē ʻe taha naʻá ne tali lelei ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Neongo ko e ʻulungaanga mo e fakakaukau ʻa ʻene kau ākongá naʻe ʻikai ke fakafiemālie ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻilo ʻe Sīsū naʻa nau fiemaʻu moʻoni ʻi honau lotó ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu koeʻuhi ko e meʻa ko iá. (Luke 9:46; 22:24, 28-32, 60-62) ʻOku taau ke fakatokangaʻi, ʻi he lotu ki heʻene Tamai fakahēvaní, naʻe fakamatala fakanounou ai ʻe Sīsū ʻa e founga lelei naʻe fai ʻe heʻene kau ākongá ʻo aʻu ki he tuʻunga: “Kuo nau tauhi hoʻo folofola.”—Sione 17:6.
8. Fakalau mai ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe malava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova mo Sīsū ʻi he fekauʻaki mo hono tauhi maʻu ʻetau fiefiá.
8 ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻe maʻu ʻe kitautolu kotoa ʻa e ʻaonga mei he fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi ʻi he tafaʻaki ko ʻení. ʻE malava ke tau faʻifaʻitaki kakato ange kia Sihova, ʻaki ʻa e ʻikai nai ke hoko ʻo loto-hohaʻa tōtuʻa ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē tofu pē ko ia naʻa tau ʻamanaki ki aí? ʻE malava ke tau muimui ofi ange ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú ʻaki hono tauhi maʻu ha fakakaukau pau ki hotau ngaahi tuʻunga lolotongá, pea pehē ki he hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi ʻi he meʻa ʻoku tau ʻamanekina meiate kitautolu tonu pea mo e niʻihi kehé? Tau sio angé ki he founga ʻe lava ke ngāueʻaki nai ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi ha founga ʻaonga ʻi ha tafaʻaki ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he loto ʻo e kau Kalisitiane faivelenga ʻi he feituʻu kotoa pē—ʻa e ngāue fakafaifekaú.
Tauhi Maʻu ha Fakakaukau Pau ʻo e Ngāue Fakafaifekaú
9. Naʻe anga-fēfē hono toe fakafoʻou ʻa e fiefia ʻa Selemaiá, pea ʻoku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
9 ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau fiefia ʻi heʻene ngāué. ʻOku ʻikai totonu ke fakafalala ʻetau fiefiá ʻi he ngaahi ola ʻoku tau maʻú. (Luke 10:17, 20) Naʻe malanga ʻa e palōfita ko Selemaiá ʻi he laui taʻu ʻi he feituʻu ʻikai fua lelei. ʻI he taimi naʻá ne tokangataha ai ki he tali ʻikai lelei ʻa e kakaí, naʻe mole ai ʻene fiefiá. (Selemaia 20:8) Ka ʻi he taimi naʻá ne fakalaulauloto ai ki he fakaʻofoʻofa ʻo e pōpoakí tonu, naʻe toe fakafoʻou ai ʻene fiefiá. Naʻe pehē ʻe Selemaia kia Sihova: “Naʻe fetaulaki mo au hoʻo ngaahi folofola, pea u kai ia; pea naʻe hoko hoʻo ngaahi lea ko hoku nekenekaʻanga, mo e fiefiaʻanga ʻo hoku loto: he naʻe uiʻaki au ho huafa, ʻe Sihova.” (Selemaia 15:16) ʻIo, naʻe fiefia ʻa Selemaia ʻi hono monū ko hono malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku malava ke tau pehē mo kitautolu foki.
10. ʻOku malava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú neongo kapau ko hotau feituʻú ʻoku ʻikai ke fua lelei ia ʻi he lolotongá ni?
10 Neongo kapau ʻoku fakafisi ʻa e tokolahi ia ke nau tali ʻa e ongoongo leleí, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei taha ke tau fiefia ai ʻi heʻetau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. Manatuʻi naʻe loto-falala moʻoni ʻa Sihova ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ueʻi ke nau tauhi ia. ʻI he hangē ko Sihová, ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau tukuange ʻetau ʻamanaki ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻe faai atu pē ʻo nau sio ki he poleʻi ʻo e tuʻunga-hau fakalevelevá pea nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻoku liliu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e kakaí. ʻI he taimi ʻoku fehangahangai ai mo ha mole taʻeʻamanekina pe tuʻunga fakatuʻutāmaki, naʻa mo e tokotaha tāutaha ʻoku fakataʻetaʻehohaʻa tahá ʻe kamata nai ke ne fakakaukau fakamātoato ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí. Te ke ʻi ai ke tokoni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha taha ʻo ‘lāuʻilo ki heʻene fiemaʻu fakalaumālié’? (Mātiu 5:3, NW) Ko hai ʻokú ne ʻilo, naʻa ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻi ho feituʻú ʻe mateuteu nai ke fanongo ki he ongoongo leleí ʻi he taimi pē hono hoko te ke ʻaʻahi atu aí!
11, 12. Ko e hā naʻe hoko ʻi ha kiʻi kolo ʻe taha, pea ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei aí?
11 Ko e faʻunga ʻo hotau feituʻú ʻoku toe malava ke liliu mo ia. Fakakaukau ange ki ha fakatātā. ʻI ha kiʻi kolo, naʻe nofo ai ha ngaahi hoa mali fekoekoeʻi kei talavou fakataha mo ha fānau. ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau fetaulaki mo e tali tatau pē ʻi he matapā kotoa, “ʻOku ʻikai te mau mahuʻingaʻia!” Kapau naʻe fakahāhā moʻoni ʻe ha taha ha mahuʻingaʻia ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, naʻe fai fakavave leva ʻe he ngaahi kaungāʻapí ʻa e fakalotosiʻi ki ha toe fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoní. ʻOku hā mahino, naʻe hoko ko ha pole ʻa e malanga aí. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní; naʻa nau hokohoko taʻemotu atu pē ʻa e malangá. Ko e hā hono olá?
12 ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe tutupu hake ʻa e tokolahi ʻo e fānau ʻi he kolo ko iá, ʻo nau mali, pea nau taki taha nofo ai ʻi hono ʻapi. ʻI hono fakatokangaʻi ko ʻenau founga moʻuí naʻe ʻikai iku ki he fiefia moʻoní, naʻe kamata ai ʻa e niʻihi ʻo e kakai lalahi kei talavou ko ʻení ke fekumi ki he moʻoní. Naʻa nau ʻilo ia ʻi he taimi naʻa nau tali lelei ai ʻa e ongoongo lelei naʻe fanongonongo atu ʻe he Kau Fakamoʻoní. Ko ia ʻi he hili ʻa e ngaahi taʻu lahi, naʻe toki kamata ke tupu hake ʻa e kiʻi fakatahaʻanga ko ʻení. Sioloto atu ki he fiefia ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻa ia naʻe ʻikai te nau foʻí! ʻOfa ke hanga ʻe he kītaki ʻi hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki lāngilangiʻia ʻo e Puleʻangá ʻo ʻomai ha fiefia kiate kitautolu foki!
ʻE Tokoniʻi Koe ʻe he Kaungātuí
13. Ko hai ʻe lava ke tau hanga ki ai ʻi he taimi ʻoku tau loto-siʻi aí?
13 ʻI he taimi ʻoku taulōfuʻu mai ai ʻa e ngaahi tengé pe hoko mai mo e faingataʻá ki hoʻo moʻuí, ko fē ʻe lava ke ke hanga ki ai ki ha fakafiemālié? Ko e laui miliona ʻo e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihová ʻoku nau ʻuluaki hanga kia Sihova ʻi he lotu, pea toki hoko leva ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. ʻI he lolotonga ʻo ʻene ʻi he māmaní, naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sīsū tonu ʻa e poupou ʻa ʻene kau ākongá. ʻI he pō ki muʻa peá ne pekiá, naʻá ne lea fekauʻaki mo kinautolu ʻo pehē “ko kimoutolu ia kuo nofoʻi maʻu mo au ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahi.” (Luke 22:28) Ko hono moʻoní, ko e kau ākonga ko iá naʻa nau taʻehaohaoa, ka naʻe hoko ʻenau mateakí ko ha fakafiemālie ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko kitautolu foki ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e mālohi mei hotau kaungā lotú.
14, 15. Ko e hā naʻe tokoni ki ha ongo meʻa ke na fekuki ai mo e mate hona fohá, pea ko e hā ʻokú ke ako mei he meʻa naʻá na hokosiá?
14 Ko ha ongo meʻa Kalisitiane ko hona hingoá ko Michel mo Diane naʻá na ʻilo ʻa hono mahuʻinga ʻo e poupou ʻa hona fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko hona foha taʻu 20, ko Jonathan, ko ha tokotaha Kalisitiane longomoʻui mo fai ki ai ʻa e fakatuʻamelié, naʻe ʻi ai ʻa e fakaʻilonga ʻo ha foʻi ngungu ʻi hono ʻutó. Naʻe feinga loto-toʻa ʻa e kau toketaá ke fakamoʻui ia, ka naʻe fakaʻau ki he kovi ange ʻa e tuʻunga fakaesino ʻo Jonathan ʻo aʻu ki ha hoʻatā efiafi ʻe taha naʻá ne mohe ai ʻi he maté. Ne ongoʻi lōmekina ʻa Michel mo Diane. Naʻá na ʻiloʻi ko e Fakataha Ngāue naʻe fai ʻi he efiafi ko iá, naʻe mei tuku ia. Neongo ia, ʻi heʻena fiemaʻu lahi ha fakafiemālié, naʻá na kole ki he tokotaha mātuʻa naʻa nau nofó ke nau ō mo kinaua ki he Fale Fakatahaʻangá. Naʻa nau aʻu atu pē feʻunga mo hono fakahā ki he fakatahaʻangá ʻa e mate ʻa Jonathan. ʻI he hili ʻa e fakatahá, ne takatakaiʻi ʻa e ongo mātuʻa loʻimataʻiá ʻe hona fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻa ia naʻa nau fāʻofua kiate kinaua pea fai ange mo e ngaahi lea fakafiemālie. ʻI he manatu ʻa Diane: “Naʻá ma ongoʻi lōmekina ʻi heʻema aʻu ki he holó, ka ko ha fakafiemālie lahi ē naʻá ma maʻu mei he fanga tokouá—he langa hake lahi ē ʻo kimaua ʻe kinautolú! Neongo naʻe ʻikai malava ke nau toʻo atu ʻa ʻema mamahí, naʻa nau tokoniʻi kimaua ke ma kātekina ʻa e faingataʻá!”—Loma 1:11, 12; 1 Kolinito 12:21-26.
15 Ne fakatupunga ʻe he faingataʻá ke toe ofi ange ai ʻa Michel mo Diane ki hona fanga tokouá. Naʻá ne toe fakatupunga kinaua ke na toe vāofi ange ai. ʻOku pehē ʻe Michel: “Kuó u ako ai ke u koloaʻaki siʻoku uaifí ʻo toe lahi ange. ʻI he ngaahi mōmeniti ʻo e loto-siʻí, ʻokú ma fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e Tohitapú pea mo e founga ʻoku tokoniʻi ai kimaua ʻe Sihová.” ʻOku tānaki mai ʻe Diane: “ʻOku toe mohu ʻuhinga ange ʻa e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá kiate kimaua he taimí ni.”
16. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tomuʻa ʻai ke ʻilo ʻe hotau fanga tokouá ki heʻetau ngaahi fiemaʻú?
16 ʻIo, ʻoku malava ke ngāue ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ko ha “tokoni fakaivimālohi” kiate kitautolu he lolotonga ʻa e ngaahi mōmeniti faingataʻa ʻo e moʻuí pea ko ia ʻoku tokoni ia kiate kitautolu ki hono tauhi maʻu ʻo ʻetau fiefiá. (Kolose 4:11) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai malava ke nau ʻilo mai ʻetau ngaahi fakakaukaú. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha poupoú, ʻoku lelei ke ʻai ke nau ʻilo. Pea ʻoku malava leva ke tau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia loto-moʻoni ki ha fakafiemālie pē ʻoku malava ʻe hotau fanga tokouá ʻo tokonaki maí, ʻo vakai ki ai ko e haʻu ia meia Sihova.—Palovepi 12:25; 17:17.
Sio ki Hoʻo Fakatahaʻangá
17. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo ha faʻē taʻemali ʻe taha, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau vakai ki he kakai hangē ko iá?
17 Ko e ofi ange hoʻo sio ki he kaungātuí, ko e lahi ange ia hoʻo ako ke houngaʻia ʻiate kinautolú pea maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻenau feohí. Sio ki hoʻo fakatahaʻangá. Ko e hā ʻokú ke sio ki aí? ʻOku ʻi ai ha mātuʻa taʻemali ai ʻoku fāinga ke tauhi hake ʻene fānaú ʻi he hala ʻo e moʻoní? Kuó ke fai ha fakakaukau lahi ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻokú ne fokotuʻú? Feinga ke sioloto atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi palopalema ʻokú ne fehangahangai mo iá. Ko ha faʻē taʻemali ko hono hingoá ko Jeanine ʻokú ne lave ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni: taʻelata, ngaahi fokotuʻu taʻetaau ange mei he kau tangata ʻi he ngāué, ko ha tuʻunga fakaepaʻanga mātuʻaki fakangatangata. Ka ko e faingataʻa lahi tahá, ʻokú ne pehē, ʻoku kau ki ai ʻa hono tokangaʻi ʻo e ngaahi fiemaʻu fakaeongo ʻa ʻene fānaú, koeʻuhi ʻoku makeheʻa e kiʻi tama taki taha. ʻOku ʻohake ʻe Jeanine ʻa e toe palopalema ʻe taha: “ʻOku malava ke hoko ko ha pole moʻoni ke talitekeʻi ʻa e hehema ke ʻai ho fohá ko e ʻulu ia ʻo e fāmilí koeʻuhi ke fetongi ʻaki ʻa e ʻikai ha husepānití. ʻOku ʻi ai ʻeku taʻahine, pea ʻoku faingataʻa ke manatuʻi ke ʻoua ʻe fakamafasiaʻi lahi ia ʻaki ʻeku ngaahi palopalema ʻaʻakú.” ʻI he hangē ko e laui afe ʻo e ngaahi mātuʻa manavahē-ʻOtua taʻemalí, ʻoku ngāue taimi-kakato ʻa Jeanine pea mo tokangaʻi ʻa hono fāmilí. ʻOkú ne toe ako ʻa e Tohitapú mo ʻene fānaú, ʻo akoʻi kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea ʻomai kinautolu ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. (Efeso 6:4) He fiefia ē kuo pau ke hoko kia Sihova ʻi heʻene ʻafio fakaʻaho hifo ki he ngaahi feinga ʻa e kiʻi fāmilí ni ke tauhi maʻu ʻa e anga-tonú! ʻIkai ʻoku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e fiefia ki hotau lotó ʻi hono maʻu ha faʻahinga pehē ʻi hotau lotolotongá? ʻIo, ko e moʻoni ia.
18, 19. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe malava ke tau ʻai ai ke loloto ʻetau houngaʻia ki he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá.
18 Toe vakai angé ki hoʻo fakatahaʻangá. Te ke sio nai ai ki ha kau uitou fefine pe kau uitou tangata loto-tōnunga ʻa ia ʻoku “ʻikai ʻaupito te nau liʻaki” ʻa e ngaahi fakatahá. (Luke 2:37, NW) ʻOku nau taʻelata ʻi ha taimi ʻe niʻihi? Ko ia. ʻOku nau ongoʻi lahi ʻa e mole atu honau ngaahi hoá! Ka ʻoku nau hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová pea mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he niʻihi kehé. Ko ʻenau fakakaukau tuʻumaʻu, mo paú ʻoku fakalahi ai ʻa e fiefia ʻa e fakatahaʻangá! Naʻe pehē ʻe ha Kalisitiane ʻa ia kuó ne ngāue ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻo laka hake he taʻu ʻe 30: “Ko e taha ʻo ʻeku fiefia lahi tahá ko ʻeku sio ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa ange kuo nau fou mai he ngaahi ʻahiʻahi lahi ka ʻoku nau kei tauhi loto-tōnunga pē ʻa Sihova!” ʻIo, ko e kau Kalisitiane taʻumotuʻa ange ʻi hotau lotolotongá ko ha fakalototoʻa lahi ia ki he faʻahinga kei iiki angé.
19 Fēfē ʻa e faʻahinga foʻou kuo nau toki kamata pē ki muí ni mai ke feohi mo e fakatahaʻangá? ʻIkai ʻoku ueʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku nau fakahāhā ai ʻenau tuí ʻi he ngaahi fakatahá? Fakakaukau atu ki he fakalakalaka kuo nau fai talu ʻenau kamata ako ʻa e Tohitapú. Kuo pau pē ʻoku mātuʻaki hōifua ʻa Sihova ʻiate kinautolu. ʻOku tau pehē? ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau leleiʻiá, ʻo fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi feingá?
20. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ko e mēmipa taki taha ʻo e fakatahaʻangá ʻokú ne fakahoko ha ngafa mahuʻinga ʻi he fakatahaʻangá?
20 ʻOkú ke mali, taʻemali, pe ko ha mātuʻa taʻemali? Ko ha kiʻi tamasiʻi pe kiʻi taʻahine koe ʻoku ʻikai ha tamai (pe ʻikai ha faʻē), ko ha uitou fefine pe ko ha uitou tangata? Ko ha taha koe kuó ke feohi mo e fakatahaʻangá ʻi ha ngaahi taʻu lahi pe ko ha taha ko e toki kamata pē ki muí ni ke feohi mo ia? ʻAi ke fakapapauʻi ko hoʻo faʻifaʻitakiʻanga loto-tōnungá ʻoku fakalototoʻa kiate kitautolu kotoa. Pea ʻi he taimi ʻokú ke kau ai ʻi hano hivaʻi ha hiva ʻo e Puleʻangá, ʻi hoʻo fai ha tali pe fakahoko ha konga ʻa ha tokotaha ako ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, ko e meʻa ʻokú ke faí ʻoku tānaki fakalahi mai ia ki heʻetau fiefiá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia ki he loto ʻo Sihová.
21. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ki ai ke tau faí, ka ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku malanga haké?
21 ʻIo, naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻá ni, ʻoku malava ke tau fiefia ʻi he lotu ki hotau ʻOtua fiefiá. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke tau fai ai ha tali ki he fakalototoʻa ʻa Paulá: “Mou fiefia pe, . . . pea ko e ʻOtua ʻo e ʻofa mo e melino te ne toki kau mo kimoutolu.” (2 Kolinito 13:11) Fēfē kapau ʻoku tau fetaulaki mo ha fakatamaki fakaenatula, fakatanga, pe ko ha tuʻunga faingataʻa fakaʻekonōmika mafatukituki? ʻE malava ke tauhi maʻu ʻetau fiefiá naʻa mo e ʻi ha ngaahi tuʻunga pehē? Maʻu ʻa hoʻo ngaahi fakamulituku pē ʻaʻau ʻi hoʻo fakakaukau ki he kupu hoko maí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 119, naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻE Lava Ke Ke Tali?
• ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻa e fiefiá?
• ʻOku malava fēfē ke hanga ʻe hono tauhi maʻu ha fakakaukau paú ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kei fiefia ai peé?
• Ko e hā ʻoku malava ke tokoni kiate kitautolu ke tau maʻu ha fakakaukau pau ki he feituʻu ʻo ʻetau fakatahaʻangá?
• ʻI he ngaahi founga fē ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻOku malava ke liliu ʻa e kakai ʻi hotau feituʻú
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e faʻahinga ʻi hoʻo fakatahaʻangá?