LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 8/15 p. 25-29
  • ʻOua ʻe Fiu ʻi he Faileleí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOua ʻe Fiu ʻi he Faileleí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOhofi Fakahangatonu
  • Ngaahi Loto-Moʻua Fakaʻahó
  • Ngaahi ʻAhiʻahi Fakatupu Pē ʻe Kita
  • Tui ki he Ngaahi Meʻa Taʻehāmaí
  • Maʻu ʻa e Fiefia Neongo ʻa e Ngaahi Fakafaingataʻaʻiaʻangá
  • Naʻe Ui Ia ʻe Sihova “Ko Hoku Takanga”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • “Poupou Homou Loto”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Naʻe ʻAhiʻahiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Tui ʻa ʻĒpalahamé
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • ʻOkú Ke Fakatatali “ki he Kolo ʻOkú Ne Maʻu ʻa e Ngaahi Fakavaʻe Moʻoní”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 8/15 p. 25-29

ʻOua ʻe Fiu ʻi he Faileleí

“ʻOua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ta vaivai.”​—KALETIA 6:9.

1, 2. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e kātakí kae lava ke tauhi ʻa e ʻOtuá? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻa e kātakí, pea ko e hā naʻe tokoni kiate ia ke ne fai peheé?

ʻI HE tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fiefia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau toe maʻu ʻa e fakaivifoʻou ʻi hono ʻai ʻa e “ioke” ʻo e tuʻunga-ākongá. (Mātiu 11:29) Ka neongo ia, ko hono tauhi ʻo Sihova mo Kalaisí ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē. Naʻe fakamahino ʻeni ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene naʻinaʻi ki he kaungā Kalisitiané: “Oku tau mo kimoutolu ae faa kataki, koeuhi ka hili hoo mou fai ae finagalo oe Otua, ke mou maʻu ae talaofa.” (Hepelu 10:​36, PM) ʻOku fiemaʻu ʻa e kātakí koeʻuhi ko hono tauhi ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ke hoko ko e pole.

2 Ko e moʻui ʻa ʻĒpalahamé ko ha fakamoʻoni pau ia ki he moʻoniʻi meʻa ko ʻení. Naʻe tuʻo lahi ʻene fehangahangai mo e ngaahi fili faingataʻa ke fai pea mo e ngaahi tuʻunga fakatupu loto-mafasia. ʻI hono fekauʻi ke ne mavahe mei ha moʻui fiemālie ʻi ʻUá ko e kamataʻangá pē ia. Naʻe ʻikai ke fuoloa kuó ne fehangahangai mo e honge, fakafili mei hono ngaahi kaungāʻapí, ko e meimei mole ʻa hono uaifí, loto-tāufehiʻa mei he niʻihi ʻo e kāingá pea mo e anga-fakamamahi ʻo e taú. Naʻe teʻeki ai ke hoko mai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lalahi angé. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fiu ʻa ʻĒpalahame ia ʻi he faileleí. ʻOku fakaofo ʻa e meʻá ni ʻi hoʻo fakakaukau atu naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e Folofola kakato ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní. Ka neongo ia, naʻá ne ʻilo taʻeveiveiua fekauʻaki mo e ʻuluaki kikité, ʻa ia naʻe fanongonongo ai ʻe he ʻOtuá: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako.” (Senesi 3:15) ʻI he tuʻunga ko e tokotaha ia ʻe fou mai ai ʻa e Hakó, ʻe hoko fakanatula ai ʻa ʻĒpalahame ko e tefito ʻo e tāufehiʻa ʻa Sētané. ʻI hono ʻiloʻi ʻení, naʻe tokoni taʻetoeveiveiua ia kia ʻĒpalahame ke ne kātaki fiefia ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí.

3. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ke nau ʻamanekina ʻa e ngaahi mamahí? (e) Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he Kaletia 6:9?

3 ʻOku totonu ke ʻamanekina foki ʻe he kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi mamahi. (1 Pita 1:​6, 7) He ko ē, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Fakahā 12:17 kiate kitautolu ko Sētané ʻoku ‘fai tau’ mo e toenga ʻo e kau paní. Koeʻuhi ko ʻenau feohi vāofi mo e kau paní, ʻoku toe hoko ai ʻa e “fanga sipi kehe” ko e ngaahi tāketi ʻo e ʻita lahi ʻa Sētané. (Sione 10:16) Tuku kehe ʻa e fakafepaki ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiané ʻi heʻenau ngāue fakafaifekau ki he kakaí, ʻoku nau toe hokosia nai ʻa e ngaahi tenge fakafiu ʻi heʻenau moʻui fakafoʻituituí. ʻOku enginaki mai ʻa Paula kiate kitautolu: “ʻOua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ta vaivai.” (Kaletia 6:9) ʻIo, neongo ʻoku tokangataha ʻa Sētane ki hono fakaʻauha ʻetau tuí, kuo pau ke tau tuʻu ʻo fakafepakiʻi ia, ʻo maʻumaʻuluta ʻi he tuí. (1 Pita 5:​8, 9) Ko e hā ʻoku malava ke hoko mei hotau ʻalunga loto-tōnungá? ʻOku fakamatalaʻi mai ʻi he Semisi 1:​2, 3: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki.”

ʻOhofi Fakahangatonu

4. Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi ʻohofi fakahangatonú ʻi ha feinga ke maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?

4 ʻOku fakahāhaaʻi moʻoni ʻe he moʻui ʻa ʻĒpalahamé ʻa e “ngaahi ʻahiʻahi kehekehe” ʻe fehangahangai nai mo ha Kalisitiane he ʻahó ni. Ko e fakatātaá, naʻe pau ke ne fai ha tali ki he ʻoho naʻe fai ʻe he kau fakatūʻuta mei Sainá. (Senesi 14:​11-16) ʻOku ʻikai ke fakaʻohovale, ʻa e hokohoko atu ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻohofi fakahangatonú ʻi he tuʻunga ʻo e fakatangá. Talu mei he ngataʻanga ʻo e Tau II ʻa Māmaní, kuo lahi ʻaupito ʻa e ngaahi fonua kuo nau fokotuʻu ʻa e ngaahi fakataputapui fakapuleʻanga ki he ngāue fakaeako faka-Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku fakamatala ʻa e 2001 Yearbook of Jehovah’s Witnesses ʻo fekauʻaki mo e fakamālohi ʻi he nima ʻo e ngaahi filí naʻe pau ke kātakiʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi ʻEngikolá. ʻI he falala kia Sihová, kuo fakafisi tuʻumaʻu ai hotau fanga tokoua ʻi he ngaahi fonua peheé ke nau foʻi! Kuo nau fai ha tali, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e hanga ki he fakamālohí pe ko e angatuʻú, ka ʻi he kīvoi fakapotopoto ʻi he ngāue fakamalangá.​—Mātiu 24:14.

5. ʻOku anga-fēfē nai ʻa e hoko ʻa e kau talavou Kalisitiané ko e kau maʻukovia ʻi he fakatanga ʻi he ʻapiakó?

5 Kae kehe, ʻoku ʻikai pau ke kau ʻa e fakamālohí ʻi he fakatangá. Naʻe faai mai pē ʻo tāpuakiʻi ʻa ʻĒpalahame ʻaki ʻa e ongo foha ʻe toko ua​—ko ʻIsimeʻeli mo ʻAisake. ʻOku tala mai ʻe he Senesi 21:​8-12 kiate kitautolu naʻe ʻi ai ha taimi naʻe “manuki” ai ʻa ʻIsimeʻeli kia ʻAisake. ʻI heʻene tohi ki he kau Kalētiá, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Paula naʻe mamafa ange ʻeni ia ʻi he vaʻinga fakatamaikí, he ʻokú ne fakamatalaʻi ʻe ia ʻa ʻIsimeʻeli naʻá ne fakatangaʻi ʻa ʻAisake! (Kaletia 4:29) Ko e manuki mei he kaungāakó mo e ngaahi ʻohofi fakaelea ʻoku fai ʻe he kau fakafepakí ʻoku lava ke ui totonu ia ko e fakatanga. Ko ha talavou Kalisitiane ko hono hingoá ko Ryan ʻokú ne manatu ki he fakamamahi naʻá ne fuesia ʻi he nima ʻo e ngaahi kaungāakó: “Ko e miniti ʻe 15 ʻo e ʻalu pasi ki he akó pea mo e fokí naʻe hangē ia ha lau houá ʻi hono leakoviʻi aú. Naʻa nau tutu ʻaki au ʻa e fanga kiʻi pine fakamaʻu pepa naʻa nau tutu ʻaki ʻa e masi tutu sikaletí.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga ki he tōʻongafai anga-kakaha ko ʻení? “Ko hono hanga ʻe hoku akoʻi fakateokalatí ʻo ʻai au ke u kehe mei he kau talavou kehe ʻi he ʻapiakó.” Ka neongo ia, ʻi he poupou ʻa ʻene ongo mātuʻá, naʻe malava ai ʻa Ryan ke ne kātaki loto-tōnunga. Kau talavou, ʻoku hanga ʻe he ngaahi luma ʻa homou toʻumeʻá ʻo ʻai kimoutolu ke mou ongoʻi loto-siʻi? Sai, ʻoua ʻe foʻi! ʻI he kātaki loto-tōnungá, te mou aʻusia ai ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Monūʻiaā ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi, mo lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe, koeʻuhi ko au.”​—Mātiu 5:11.

Ngaahi Loto-Moʻua Fakaʻahó

6. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke nau fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e ngaahi vahaʻangatae ʻi he lotolotonga ʻo e kaungā Kalisitiané he ʻahó ni?

6 Ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní ʻoku kau ai ʻa e ngaahi loto-moʻua anga-maheni fakaʻahó. Naʻe pau kia ʻĒpalahame tonu ke ne fekuki mo e ngaahi fepaki naʻe tupu ʻi he vahaʻa ʻo ʻene kau tauhi manú pea mo ia naʻe ʻa hono ʻilamutu ko Loté. (Senesi 13:​5-7) ʻI ha founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko e ngaahi kehekehe ʻi he angaʻitangatá mo e fanga kiʻi loto-meheká ʻoku malava ke ne fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e ngaahi vahaʻangataé pea aʻu ʻo ne fakamanamanaʻi ʻa e melino ʻa e fakatahaʻangá. “ʻIlonga ha potu ʻoku ʻi ai ʻa e meheka, mo e tangi ke tuʻu ʻata, ʻoku ʻi ai ʻa e maveuveu mo e ngaue kovi fulipe.” (Semisi 3:16) He mahuʻinga ē kiate kitautolu ke ʻoua te tau foʻi ka ke fakamuʻomuʻa ʻa e melinó ʻi he loto-mahikihikí, hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé, pea kumi ki he lelei ʻa e niʻihi kehé!​—1 Kolinito 13:5; Semisi 3:17.

7. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha taha kapau kuo fakalotolaveaʻi ia ʻe ha kaungā Kalisitiane? (e) Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e niʻihi kehé?

7 Ko e hoko ʻo fakamelinó ʻoku malava ke hoko ia ko ha pole ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai kuo fakafeangai taʻetotonu mai ha kaungātui. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 12:18 (NW): “ʻOku ʻi ai ha taha ko ʻene lea taʻefakakaukauʻí ʻoku hangē ko e hokohokaʻi ʻa ha heletaá.” Ko e ngaahi lea taʻefakakaukauʻí, naʻa mo hono lea hangatonu ʻakí, ʻoku malava ke ne fakatupunga ʻa e mamahi lahi. ʻOku toe lahi ange ʻa e mamahí kapau ʻoku tau ongoʻi kuo lauʻikoviʻi loi kitautolu pe ʻai ʻo hoko ko e tokotaha maʻukovia ʻo ha lau anga-fakamamahi. (Sāme 6:​6, 7) Ka heʻikai fakaʻatā ʻe ha Kalisitiane ia ʻa e ngaahi ongoʻi loto-laveá ke ne ʻai ia ke foʻi! Kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga pehē, tomuʻa fai leva ha meʻa ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá ʻaki ʻa e lea ʻi ha founga anga-ʻofa ki he tokotaha fakalotomamahí. (Mātiu 5:​23, 24; Efeso 4:26) ʻAi ke hehema ke fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha ko iá. (Kolose 3:13) ʻI hono tukuange ke mole atu ʻa e loto-mamahí, ʻoku tau ʻai ai ke malava ʻo faitoʻo fakatouʻosi ʻa ʻetau ngaahi ongó pea mo hotau vahaʻangatae mo hotau tokouá. Naʻe ʻikai ke nōfoʻi ʻa ʻĒpalahame ʻi ha fakalotomamahi naʻá ne ongoʻi nai kia Lote. He ko ē, naʻe fakavave ʻa ʻĒpalahame ki he maluʻi ʻo Lote mo hono fāmilí!​—Senesi 14:​12-16.

Ngaahi ʻAhiʻahi Fakatupu Pē ʻe Kita

8. (a) ʻOku anga-fēfē nai hono hanga ʻe he kau Kalisitiané ʻo ‘hokohokaʻi ʻaki kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahí’? (e) Ko e hā naʻe malava ai ʻe ʻĒpalahame ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki he ngaahi meʻa fakamatelié?

8 Ko e moʻoni, ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi ko e fakatupu pē ʻe kita. Ko e fakatātaá, naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻOua naʻa faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi mamani; he ko e potu ia ʻoku keina ai ʻe he ane mo e ʻumeʻumea, pea haea ʻe he kau kaihaʻa ʻo nau kaihaʻasi.” (Mātiu 6:19) Neongo ia, ko e fanga tokoua ʻe niʻihi ʻoku nau ‘hokohokaʻi ʻaki kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi’ ʻi hono ʻai ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ia ʻo muʻomuʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (1 Timote 6:​9, 10) Naʻe loto-lelei ʻa ʻĒpalahame ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi fiemālie fakamatelié koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. “Ko tui naʻa ne hanga ʻo ʻāunofo ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofa, ʻo hange ko e nofo muli; ʻo ne faleʻaki ʻa e teniti pe, fakataha mo Aisake mo Sekope, ʻa ia naʻa nau kaungāʻea ki he talaʻofa ko ia. He naʻa ne nofo ʻamanaki ki he kolo ʻoku oʻona ʻa e ngaahi tuʻunga, ʻa ia ko hono fakafuofua mo hono tufunga lahi ko e ʻOtua.” (Hepelu 11:​9, 10) Ko e tui ʻa ʻĒpalahame ki ha “kolo” ʻi he kahaʻú, pe founga-pule fakaʻotuá, naʻe tokoniʻi ai ia ke ʻoua ʻe falala ki he koloá. ʻIkai ʻe fakapotopoto ke tau fai ʻa e meʻa tatau?

9, 10. (a) ʻOku malava fēfē ke fakatupu ʻe ha holi ki he tuʻu-ki-muʻá ha ʻahiʻahi? (e) ʻE anga-fēfē nai hano ʻai ʻe ha tokoua he ʻahó ni ʻa ia tonu ko ha ‘tokotaha ʻoku siʻi’?

9 Fakakaukau angé ki ha toe tafaʻaki ʻe taha. ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e tataki mālohi ko ʻení: “Kabau oku mahalo e ha taha ko ha mea ia, ka oku ikai, oku ne kakaʻi eia ia.” (Kaletia 6:​3, PM) ʻIkai ko ia pē, ʻoku naʻinaʻi mai kiate kitautolu ke “ʻoua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekākeʻi, pe ko e fieongoongoa; ka ʻi [he] loto taʻehiki.” (Filipai 2:3) ʻOku ʻomai ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí kiate kinautolu ʻi he ʻikai ke nau ngāueʻaki ʻa e akonaki ko ʻení. ʻI hono ueʻi ʻe ha holi ki he tuʻu-ki-muʻá kae ʻikai ʻaki e holi ke fai “ha ngaue lelei,” ʻoku nau hoko ai ʻo loto-siʻi mo taʻefiemālie ʻi he taimi ʻoku ʻikai te nau maʻu ai ʻa e ngaahi monū ʻi he fakatahaʻangá.​—1 Timote 3:1.

10 Naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ‘ʻikai ke hulu atu ʻene fakakaukau kiate iá ʻi he meʻa ʻoku totonú.’ (Loma 12:3) ʻI he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo Melekisētekí, naʻe ʻikai ke ʻai ʻe ʻĒpalahame ia ke hangē ne ʻai ia ʻe hono tuʻunga fakahōifua ki he ʻOtuá ke ne māʻolunga ange. ʻI hono kehe ʻaupitó, naʻá ne lāuʻilo ki he tuʻunga māʻolunga ange ʻo Melekisēteki ko e taulaʻeikí ʻaki hono totongi kiate ia ha vahe hongofulu. (Hepelu 7:​4-7) ʻOku totonu ke loto-lelei pehē pē ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní, ke nau ʻai kinautolu ko e ‘faʻahinga ʻoku siʻi’ pea ʻoua ʻe fie hoko ʻo ʻiloá. (Luke 9:48) Kapau ko e faʻahinga ʻoku takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku hā ʻoku nau taʻofi ha ngaahi monū pau meiate koe, fai ha sivisiviʻi-kita faitotonu ke fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi fakalelei ʻe lava ke ke fai ʻi ho angaʻitangatá pe ko e founga ʻo hono fai ha ngaahi meʻá. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo loto-kona koeʻuhi ko e ngaahi monū ʻoku ʻikai te ke maʻú, ngāue lelei kakato ʻaki ʻa e monū ʻokú ke lolotonga maʻú​—ʻa e monū ʻo hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová. ʻIo, “mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi.”​—1 Pita 5:6.

Tui ki he Ngaahi Meʻa Taʻehāmaí

11, 12. (a) Ko e hā kuo mole ai mei he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻenau ongoʻi ʻa e fakavavevavé? (e) Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakatefito ʻa ʻene moʻuí ʻi he tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá?

11 Ko e toe ʻahiʻahi ʻe taha ʻoku fekauʻaki nai ia mo e hā tolotoloi ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Fakatatau ki he 2 Pita 3:12 (NW), ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau “tatali mo tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻi ai ʻo e ʻaho ʻo Sihová.” Kae kehe, kuo tatali ʻa e tokolahi ki he “ʻaho” ko ʻení he laui taʻu, ko e niʻihi ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu. Ko hono olá, ʻoku hoko nai ʻa e niʻihi ʻo loto-siʻi mo mole ʻenau ongoʻi ʻa e fakavavevavé.

12 Toe fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé. Naʻá ne fakatefito ʻene moʻuí fakalūkufua ʻi he tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, neongo naʻe ʻikai ha faingamālie ia ke fakahoko kotoa kinautolu ʻi he lolotonga ʻo ʻene moʻuí. Moʻoni, naʻá ne moʻui fuoloa feʻunga ke sio ki hono foha ko ʻAisaké ʻi heʻene tupu haké. Ka ʻe laui senituli ia ki muʻa pea toki malava ke fakatatau ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé ki he “ngaahi fetuʻu ʻo e langi” pe “ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi.” (Senesi 22:17) Kae kehe, naʻe ʻikai ke hoko ʻa ʻĒpalahame ia ʻo loto-kona pe loto-siʻi. Naʻe pehē ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo ʻĒpalahame mo e kau pēteliake kehé: “Ko kinautolu ni kotoa pe naʻa nau pekia tui pe, kuo ʻikai te nau lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa; ka kuo nau sio ki ai mei he mamaʻo, pea kuo nau fetapa ki ai, pea kuo nau fakaha, ko e ʻāunofo mo e muli kinautolu ʻi mamani.”​—Hepelu 11:13.

13. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ko ha kau “ʻāunofo”? (e) Ko e hā ʻe ʻomai ai ʻe Sihova ha ngataʻanga ki he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení?

13 Kapau naʻe malava ʻe ʻĒpalahame ke ne tauhi ʻene moʻuí ke tefito ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa ia ko honau fakahokó naʻe “mei he mamaʻo,” huanoa hake ai ʻa e totonu kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ke tau fai pehē, ʻi he mātuʻaki ofi ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni! ʻI he hangē ko ʻĒpalahamé, kuo pau ke tau vakai kiate kitautolu ko e “ʻāunofo” ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻo fakafisi ke nofo maʻu ʻi ha founga-moʻui fakapelepeleʻi-kita. Ko hono moʻoní, te tau saiʻia ange ke hoko leva ʻa e “ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa pe,” kae ʻikai ko e ofi mai pē. (1 Pita 4:7) Mahalo pē ʻoku tau fuesia ha ngaahi palopalema mafatukituki fakaemoʻuilelei. Pe ʻoku toloto nai ʻiate kitautolu ha ngaahi mafasia fakaʻekonōmika. Neongo ia, kuo pau ke tau manatuʻi ʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngataʻangá ʻo ʻikai ki hono fakahaofi pē kitautolu mei he ngaahi tuʻunga fakamamahí ka ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá tonu. (Isikeli 36:23; Mātiu 6:​9, 10) ʻE hoko mai ʻa e ngataʻangá, ʻo ʻikai pau ke ʻi ha taimi ʻoku faingamālie kiate kitautolú, ka ʻi ha taimi ʻa ia ʻoku hoko ʻo lelei taha ki he ngaahi taumuʻa ʻa Sihová.

14. ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻaonga ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻa e kātaki ʻa e ʻOtuá?

14 Manatuʻi foki, “ʻoku ʻikai fakatuotuai ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo ʻene talaʻofá, ʻo hangē ko e lau tuai ʻa e kakai ʻe niʻihi, ka ʻokú ne kātaki kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha toko taha, ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:​9, NW) Fakatokangaʻi, ko e ʻOtuá ʻoku “kātaki kiate kimoutolu”​—kau mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ngalingali, ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku fiemaʻu ki ai ha taimi lahi ange ke fai ai ha ngaahi liliu mo ha ngaahi fakatonutonu koeʻuhi ke “faai atu pē ʻo ne ʻilo ʻoku taʻehaʻila mo taʻemele pea ʻoku ʻi he melino.” (2 Pita 3:​14, NW) Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ke tau houngaʻia, ʻi hono fakahāhā mai ʻe he ʻOtuá ha kātaki pehē?

Maʻu ʻa e Fiefia Neongo ʻa e Ngaahi Fakafaingataʻaʻiaʻangá

15. Naʻe malava fēfē ʻe Sīsū ke tauhi maʻu ʻene fiefiá ʻi he funga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e ʻaonga ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻa e faʻifaʻitaki kiate iá?

15 ʻOku akoʻi mai ʻe he moʻui ʻa ʻĒpalahamé ʻa e ngaahi lēsoni lahi ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. Naʻá ne fakahāhaaʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tuí ka ko e kātaki, fakapotopoto, loto-toʻa mo e ʻofa taʻesiokita. Naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová ʻi heʻene moʻuí. Neongo ia, kuo pau ke manatuʻi, ko e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga ange kiate kitautolu ke tau faʻifaʻitaki ki aí naʻe fokotuʻu ia ʻe Sīsū Kalaisi. Naʻá ne fehangahangai foki mo e ngaahi fakatauele mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻaupito, ka ʻi he kotoa ʻo kinautolú, naʻe ʻikai ʻaupito ke mole ai ʻene fiefiá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻá ne tauhi ʻene fakakaukaú ke fakahangataha ki he ʻamanaki naʻe tuʻu mei muʻá. (Hepelu 12:​2, 3) Ko ia, naʻe lotu ʻa Paula: “Ko ia, fakatauange ke hanga ʻe he ʻOtua ʻa ia ʻokú ne tokonaki mai ʻa e kātakí mo e fiemālié ʻo ʻoatu kiate kimoutolu ke ʻi homou lotolotongá ʻa e fakakaukau fakaʻatamai tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Kalaisi Sīsuú.” (Loma 15:​5, NW) ʻAki ʻa e fakakaukau fakaʻatamai totonú, ʻoku malava ke tau maʻu ai ʻa e fiefia neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku tuku mai nai ʻe Sētane kiate kitautolú.

16. Ko e hā ʻe malava ke tau faí ʻi he taimi ʻoku hā ngali taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi palopalemá?

16 ʻI he taimi ʻoku hā ngali taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi palopalemá, fakamanatu kiate koe ʻoku hangē tofu pē ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia ʻĒpalahamé, ko ʻene ʻofa ʻiate koé. ʻOkú ne fiemaʻu koe ke ke lavameʻa. (Filipai 1:6) Tuku hoʻo falala kakató kia Sihova, loto-pau “ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.” (1 Kolinito 10:13) Fakatupulekina ʻa e tōʻonga ʻo hono lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Sāme 1:2) Kītaki ʻi he lotu, ʻo kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke kātaki. (Filipai 4:6) Te ne “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) Ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi tokonaki kuo fai ʻe Sihova ke fafangaʻi fakalaumālie ʻaki koé, ʻo hangē ko ʻetau ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú. Pehē foki, ke kumi ki he poupou ʻa e fetokouaʻakí. (1 Pita 2:17) Maʻu loto-tōnunga ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, he te ke maʻu ai ʻa e fakalototoʻa ʻokú ke fiemaʻu kae lava ai ke ke kātakí. (Hepelu 10:​24, 25) Fiefia ʻi he tuipau ko hoʻo kātakí ʻe iku ia ki ha tuʻunga fakahōifua ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá pea ko hoʻo loto-tōnungá te ne ʻai hono lotó ke fiefia!​—Palovepi 27:11; Loma 5:​3-5.

17. Ko e hā ke ʻoua ʻe tō ai ʻa e kau Kalisitiané ki he taʻeʻiai ha ʻamanakí?

17 Naʻe ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame ʻi he tuʻunga ko hono “kaumeʻa.” (Semisi 2:​23, NW) Neongo ia, ko e moʻui ʻa ʻĒpalahamé ko ha hokohoko ia ʻo e ngaahi ʻahiʻahi fakamafasia pea mo e ngaahi mamahi. ʻOku pehē pē ʻa e malava ke ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiané ʻa e meʻa tatau ʻi he lolotonga ʻo e “kuonga fakamui” kovi ko ʻení. Ko hono moʻoní, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú kiate kitautolu ʻo pehē “ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi.” (2 Timote 3:​1, 13) ʻI he ʻikai ke tō ki he taʻeʻiai ha ʻamanakí, fakatokangaʻi ko e ngaahi tenge ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané ʻoku ofi. Ka ʻoku fakamanatu mai ʻe Sīsū kiate kitautolu “ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.” (Mātiu 24:13) Ko ia, ‘ʻoua ʻe fiu ʻi he faileleí!’ Faʻifaʻitaki kia ʻĒpalahame, pea hoko ʻo ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia “kuo nau hokosi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi heʻenau tui mo e kitaki.”​—Hepelu 6:12.

Naʻá Ke Fakatokangaʻi?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻamanekina ʻe he kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí?

• ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ngāueʻaki nai ai ʻe Sētane ʻa e ngaahi ʻohofi fakahangatonú?

• ʻE malava fēfē ke solova ʻa e ngaahi fepaki fakafoʻituitui ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané?

• ʻOku malava fēfē ke fakatupu ʻe he loto-mahikihikí mo e pōlepolé ha ngaahi ʻahiʻahi?

• ʻI he founga fē naʻe fokotuʻu ai ʻe ʻĒpalahame ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he tatali ki he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

ʻOku fuesia ʻe he kau talavou Kalisitiane tokolahi ʻa e fakatanga, mo e hoko ʻo lumaʻi ʻe he ngaahi toʻumeʻá

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

ʻI he ʻaho ʻo ʻĒpalahamé ko e fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe “mei he mamaʻo,” neongo ia naʻá ne fakatefito ʻene moʻuí ʻiate kinautolu

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share