LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 10/1 p. 8-13
  • Faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi Hono Akoʻi Hoʻo Fānaú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi Hono Akoʻi Hoʻo Fānaú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Akonekiná—Meʻa ʻOku ʻUhinga ki Aí
  • ʻOfá​—Ko e Mālohi Fakaueʻiloto
  • Tauhi ke ʻAtā ʻa e Fetuʻutakí
  • Ke Fakaʻatuʻi
  • ʻAi ʻa e Ngaahi Fetalanoaʻaki Fakafāmilí ke Fakafiefia
  • Ngaahi Mātuʻa​—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ʻi he ʻOfa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ngaahi Mātuʻa—Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Ko ʻEtau Fānaú—Ko ha Tofiʻa Mahuʻinga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 10/1 p. 8-13

Faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi Hono Akoʻi Hoʻo Fānaú

“ʻIkai ʻoku fakatonutonu ʻe he ngaahi mātuʻa kotoa pē ʻenau fānaú?”—HEPELU 12:​7, Contemporary English Version.

1, 2. Ko e hā ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono tauhi hake ʻenau fānaú he ʻaho ní?

KO HA savea naʻe fai ʻi Siapani ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú naʻe fakahaaʻi ai ko e meimei vaeua ʻo e kakai lalahi naʻe fakaʻekeʻeké naʻa nau ongoʻi naʻe fuʻu siʻisiʻi ʻaupito ʻa e fetuʻutakí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻá mo ʻenau fānaú pea ko e ngaahi mātuʻa ko iá naʻe fuʻu lahi ʻenau fakanainaiʻi ʻenau fānaú. ʻI ha toe savea ʻe taha ʻi he fonua ko iá, ko e meimei vahe fā ʻe taha ʻo e faʻahinga naʻa nau fai ha tali ki aí naʻa nau pehē naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e founga ke fengāueʻaki ai mo e fānaú. ʻOku ʻikai ke kehe ʻa e anga ko ʻení ʻi he Hahaké. “ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kānata tokolahi ʻoku nau ongoʻi taʻepau fekauʻaki mo e founga ke hoko ai ko e ngaahi mātuʻa leleí,” ko e līpooti ia ʻa e The Toronto Star. ʻI he feituʻu kotoa pē ʻoku ʻilo ai ʻe he ngaahi mātuʻá ko e meʻa faingataʻa ke tauhi hake ʻenau fānaú.

2 Ko e hā ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono tauhi hake ʻenau fānaú? Ko ha ʻuhinga lahi ʻe taha ko ʻetau moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosi,” pea “ko e taimi faingataʻa ke fekuki mo iá” ʻoku ʻi heni. (2 Timote 3:​1, NW) Tānaki atu ki ai, “ko e filioʻi ʻo e loto ʻo e tangata ʻoku kovi mei heʻene kei tamasiʻi,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. (Senesi 8:21) Pea ʻoku tautefito ki he kau talavoú ʻenau tōngofua ki he ngaahi ʻoho ʻa Sētané, ʻa ia ʻoku hangē “ha laione ngungulu” ʻoku hahalu ki he kau taʻetaukeí. (1 Pita 5:8) ʻOku fehangahangai moʻoni ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané mo e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga lahi ʻi heʻenau kamata ke ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Efeso 6:​4, NW) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau tupu hake ʻo hoko ko e kau lotu matuʻotuʻa ʻa Sihova, ʻo malava ke nau fakafaikehekeheʻi ʻa e “tonú mo e halá fakatouʻosi”?—Hepelu 5:​14, NW.

3. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ʻa e akoʻi mo e tataki fakaemātuʻá ki hono ʻohake lavameʻa ʻo e fānaú?

3 “ʻOku tāvani ʻa e vale ʻi he loto ʻo ha tamasiʻi,” ko e lau ia ʻa e tuʻi poto ko Solomoné. (Palovepi 13:1; 22:15) Ke toʻo mei honau lotó ʻa e vale peheé, ʻoku fiemaʻu ki he fānaú ʻa e fakatonutonu anga-ʻofa mei heʻenau ongo mātuʻá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke talitali lelei maʻu pē ʻe he kau talavoú ʻa e fakatonutonu ko iá. Ko hono moʻoní, ʻoku nau faʻa ʻita ʻi he akonakí tatau ai pē pe ko hai ʻokú ne fai iá. Ko ia ai, kuo pau ke ako ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau “atu ako ki ha tamasiʻi, ʻo tāu mo hono ʻalunga.” (Palovepi 22:6) ʻI he taimi ʻoku pipiki ai ʻa e fānaú ki he akonekina ko iá, ʻoku malava ke ʻuhinga ia ko e moʻui kiate kinautolu. (Palovepi 4:13) He mātuʻaki mahuʻinga ē ke ʻilo ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa ʻoku kau ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú!

Akonekiná—Meʻa ʻOku ʻUhinga ki Aí

4. Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻo e “akonekiná” hangē ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohitapú?

4 ʻI he manavahē ki he hoko ʻo tukuakiʻi ki he ngaohikoviʻi—fakaesino, fakaelea, pe fakaeongó—ʻoku fakaʻehiʻehi ai ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi mei hono fakatonutonu ʻenau fānaú. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau maʻu ha manavahē pehē. Ko e foʻi lea “akonekiná” ʻi hono ngāueʻaki ʻi he Tohitapú ʻoku ʻikai ke fakahuʻunga ia ki ha faʻahinga pē ʻo e ngaohikoviʻí pe anga-fakamamahí. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “akonekiná” ʻoku felāveʻi tefito ia mo e fakahinohino, ako, fakatonutonu, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e tautea papau kae ʻi he ʻofa.

5. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fakakaukau atu ki he founga ʻo e feangai ʻa Sihova mo ʻene kakaí?

5 ʻI hono tokonaki mai ʻo e akonekina peheé, ʻoku fokotuʻu ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa. ʻI hono fakahoa ʻo Sihova ki ha tamai fakaetangata, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻIkai ʻoku fakatonutonu ʻe he ngaahi mātuʻa kotoa pē ʻenau fānaú? . . . ʻOku fakatonutonu kitautolu ʻe heʻetau ngaahi tamai fakaetangatá ʻi ha taimi nounou, pea ʻoku nau fai ia ʻi heʻenau fakakaukau lelei tahá. Ka ʻoku fakatonutonu kitautolu ʻe he ʻOtuá ki he lelei pē maʻatautolu, koeʻuhi ʻokú ne fiemaʻu kitautolu ke tau māʻoniʻoni.” (Hepelu 12:​7-10, Contemporary English Version) ʻIo, ʻoku akonekina ʻe Sihova ʻa hono kakaí ki he taumuʻa ke nau hoko nai ai ʻo māʻoniʻoni, pe maʻa. ʻOku malava moʻoni ke tau ako ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo e akonekina ʻo e fānaú ʻi he fakakaukau atu ki he founga kuo akoʻiʻaki ʻe Sihova ʻa hono kakaí.—Teutalonome 32:4; Mātiu 7:11; Efeso 4:32 (Efeso 5:​1, PM).

ʻOfá​—Ko e Mālohi Fakaueʻiloto

6. Ko e hā ʻe faingataʻa nai ai ki he ngaahi mātuʻá ke faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa Sihová?

6 “Ko e ʻOtua ko e ʻOfa,” ko e lau ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. Ko ia ai, ko e ako ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová ʻoku ueʻi maʻu pē ia ʻe he ʻofá. (1 Sione 4:8; Palovepi 3:​11, 12) ʻOku ʻuhinga ʻení ko e ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻofa fakanatula ki heʻenau fānaú ʻe faingofua kiate kinautolu ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni? ʻOku ʻikai pehē ia. Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ko e ʻofa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni. Pea ʻoku fakahaaʻi ʻe ha mataotao Kalisi ʻe taha ʻo pehē ko e ʻofa ko iá “ʻoku ʻikai ke fenāpasi maʻu pē ia mo e ngaahi hehema fakanatulá.” ʻOku ʻikai ke fakakuihi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e anga ʻo e ongoʻí. ʻOkú ne fakakaukau maʻu pē ki he meʻa ʻoku lelei taha ki hono kakaí.—Aisea 30:20; 48:17.

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e fakatātā ʻo e ʻofa makatuʻunga ʻi he tefitoʻi moʻoní naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻi heʻene feangai mo hono kakaí? (e) ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihova ʻi hono tokoniʻi ʻenau fānaú ke fakatupulekina ʻa e malava ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú?

7 Fakakaukau ange ki he ʻofa naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻi heʻene feangai mo e kau ʻIsilelí. Naʻe ngāueʻaki ʻe Mōsese ha fakahoatatau fakaʻofoʻofa ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ʻofa ʻa Sihova ki he puleʻanga toki fokotuʻu ʻo ʻIsilelí. ʻOku tau lau: “Hage koe ueʻi e he ikale hono bunuga, o oofaki [“taka ofi,” NW] ki hono uhiki, o mafola atu hono kabakau, o ne too hake akinautolu, o fua akinautolu i hono kabakau: Nae behe hono tataki toko taha be [ʻo Sēkope] e Jihova.” (Teutalonome 32:​9, 11, 12, PM) Ke akoʻi hono ʻuhikí ke puna, ʻoku hanga ʻe he ʻīkale ko e faʻeé ʻo ‘ueʻi hono bunugá,’ ʻo tātā mo fakakapakapatā atu hono ongo kapakaú ke fakaʻaiʻai ʻa hono ʻuhikí ke nau puna. ʻI he taimi ʻoku tō hifo ai ha kiʻi ʻuhiki mei he punungá, ʻa ia ʻoku faʻa tuku ʻi ha tepuʻi maka māʻolunga, ʻoku “taka ofi” ʻa e faʻeé ki he kiʻi ʻuhikí. Kapau ʻoku hā ngali tau nai ʻa e kiʻi ʻuhikí ʻi he kelekelé, ʻoku tūʻulu hifo ʻa e faʻeé ki lalo ai ʻo ne fua ia ‘i hono kabakaú.’ Naʻe tokanga ʻofa ʻa Sihova ki he puleʻanga toki fanauʻi ʻo ʻIsilelí ʻi ha founga meimei tatau. Naʻá ne ʻoange ki he kakaí ʻa e Lao ʻa Mōsesé. (Sāme 78:​5-7) Naʻe tokangaʻi lelei leva ʻe he ʻOtuá ʻa e puleʻangá, ʻo mateuteu ke fakahaofi kinautolu ʻi he taimi naʻe hoko ai ha faingataʻa ki hono kakaí.

8 ʻE anga-fēfē nai ʻa e faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ki he ʻofa ʻa Sihová? ʻUluakí, kuo pau ke nau akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Teutalonome 6:​4-9) Ko e taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ako ke fai ʻa e ngaahi filí ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. ʻI hono fai ʻení, ʻoku taka ofi ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau fānaú, hangē ko e laú, ʻo nau vakai ki he anga ʻo ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau akó. ʻI he tupu hake ʻa e fānaú ʻo lalahi angé pea faai atu ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e tauʻatāina lahi angé, ʻoku mateuteu ʻa e ngaahi mātuʻa tokangá ke “tūʻulu hifo” ʻo ‘fua ʻenau fānaú ʻi honau kapakaú’ ʻi ha taimi pē ʻoku ʻi ai ai ha fakatuʻutāmaki. Ko e faʻahinga fakatuʻutāmaki fēfē?

9. Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku tautefito ʻa e pau ke tokanga ki ai ʻa e ngaahi mātuʻa ʻofá? Fakatātaaʻi.

9 Naʻe fakatokanga ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e feohi koví. (Nomipa 25:​1-18; Esela 10:​10-14) Ko e feohi mo e kakai halá ko ha toe fakatuʻutāmaki anga-maheni ia ʻi he ʻahó ni. (1 Kolinito 15:33) ʻOku lelei ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. Ko ha kiʻi taʻahine taʻu 15 ko hono hingoá ko Lisa naʻá ne manako ʻi ha tamasiʻi ʻa ia naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e mahuʻingaʻia fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie ʻa hono fāmilí. “Naʻe fakatokangaʻi vave ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha liliu ʻi heʻeku tōʻongá pea fakahaaʻi ha hohaʻa,” ko e fakamatala ia ʻa Lisá. “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá na fakatonutonu au, pea ʻi he ngaahi taimi kehe naʻá na fakalototoʻaʻi anga-ʻofa au.” Naʻá na tangutu fakataha mo Lisa pea fanongo anga-kātaki, ʻo tokoniʻi ai ia ke ne fekuki mo e meʻa naʻá na ʻilo ko e palopalema tefitó ia—ʻa e holi ke tali lelei ʻe hono ngaahi toʻumeʻá.a

Tauhi ke ʻAtā ʻa e Fetuʻutakí

10. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he fetuʻutaki mo e kau ʻIsilelí?

10 Ke lavameʻa ʻi hono akoʻi ʻo e fānaú, kuo pau ke feinga ʻa e ngaahi mātuʻá ke tauhi ke ʻatā ʻa e fetuʻutaki mo ʻenau fānaú. Ko Sihova, neongo ʻokú ne lāuʻilo kakato ki he meʻa ʻoku ʻi hotau lotó, ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau fetuʻutaki mo ia. (1 Kalonikali 28:9) ʻI he hili ʻa hono foaki ki he kau ʻIsilelí ʻa e Laó, naʻe vaheʻi ʻe Sihova ʻa e kau Līvaí ke nau akoʻi kinautolu, pea fekauʻi ʻa e kau palōfitá ke fakaʻuhinga mo kinautolu pea ke fakatonutonu kinautolu. Naʻá ne toe fakahāhā ha loto-lelei ke fanongo ki heʻenau ngaahi lotú.—2 Kalonikali 17:​7-9; Sāme 65:2; Aisea 1:​1-3, 18-20; Selemaia 25:4; Kaletia 3:​22-24.

11. (a) ʻE lava fēfē ke pouaki ʻe he ngaahi mātuʻá ha fetuʻutaki lelei mo ʻenau fānaú? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau hoko ko e kau fanongo lelei ʻi he taimi ʻoku nau fetuʻutaki ai mo ʻenau fānaú?

11 ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihova ʻi he taimi ʻoku nau fetuʻutaki ai mo ʻenau fānaú? ʻUluakí pea ko e mahuʻinga tahá ia, kuo pau ke nau vaheʻi ha taimi maʻanautolu. ʻOku toe lelei ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi lea taʻefakakaukau ʻoku manuki, hangē ko ení, “Ko ia pē koā? Naʻá ku fakakaukau atu au ko ha meʻa mahuʻinga”; “Ko e meʻa launoa ʻena ia”; “Sai, ko e hā ka toe kehe ai? Ko ha kiʻi leka pē koe.” (Palovepi 12:18) Ke fakalototoʻaʻi ʻa e fānaú ke nau faʻa fetuʻutaki, ʻoku feinga ʻa e ngaahi mātuʻa potó ke hoko ko e kau fanongo lelei. Ko e ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku nau tukunoaʻi ʻenau fānaú ʻi he taimi ʻoku kei siʻi ai ʻa e fānaú ʻoku nau ʻilo nai ʻe tukunoaʻi kinautolu ʻe he fānaú ʻi heʻenau lalahi angé. Kuo loto-lelei maʻu pē ʻa Sihova ke fanongo ki hono kakaí. ʻOkú ne hanganaki fanongo ki he faʻahinga ʻoku nau hanga fakatōkilalo kiate ia ʻi he lotú.—Sāme 91:15; Selemaia 29:12; Luke 11:​9-13.

12. Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga mei he tafaʻaki ʻa e ngaahi mātuʻá ʻoku malava ke ne ʻai ke faingofua ange ai ki he fānaú ke nau fakaofiofi kiate kinautolú?

12 Toe fakakaukau atu ki he anga ʻo hono hanga ʻe he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ʻo ʻai ke faingofua ki hono kakaí ke nau fakaofiofi tauʻatāina kiate iá. Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻe Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e angahala lahi ʻi hono maʻu ha vahaʻangatae fakaetono mo Patisepá. ʻI he tuʻunga ko ha tangata taʻehaohaoá, naʻe fakahoko ʻe Tēvita mo ha toe ngaahi angahala mamafa kehe ʻi heʻene moʻuí. Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito te ne taʻemalava ai ke fakaofiofi kia Sihova mo kumi ki heʻene fakamolemolé mo e valokí. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko e anga-ʻofa mo e meesi ʻa e ʻOtuá naʻá ne ʻai ke faingofua ange ai kia Tēvita ke ne foki kia Sihova. (Sāme 103:8) ʻI hono fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua pehē hangē ko e manavaʻofá mo e mēsí, ʻoku malava ai ke tokoni ʻa e ngaahi mātuʻá ki hono tauhi ke ʻatā ʻa e fetuʻutakí naʻa mo e taimi ʻoku faihala ai ʻa e fānaú.—Sāme 103:13; Malakai 3:17.

Ke Fakaʻatuʻi

13. Ko e hā ʻoku kau ki he hoko ʻo fakaʻatuʻí?

13 ʻI he fanongo ki heʻenau fānaú, kuo pau ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakaʻatuʻi pea fakahaaʻi ʻa e “poto ʻoku mei ʻolunga.” (Semisi 3:17) “Tuku ke ilo e he kakai kotoabe hoo mou ulugaaga lelei [“fakaʻatuʻí,” NW],” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (Filipai 4:​5, PM) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ʻo fakaʻatuʻí? Ko e fakamatala ʻe taha ʻo e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e ‘fakaʻatuʻí’ ko e “ʻikai ke vilitaki ʻi he ngaahi foʻi mataʻitohi ʻo e laó.” Lolotonga hono pouaki ʻa e ngaahi tuʻunga tuʻumaʻu fakaeʻulungāngá mo e fakalaumālié, ʻe lava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo fakaʻatuʻi?

14. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e fakaʻatuʻí ʻi he feangai mo Loté?

14 ʻOku fokotuʻu ʻe Sihova ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakaʻatuʻí. (Sāme 10:17) ʻI heʻene enginaki kia Lote mo hono fāmilí ke nau mavahe mei he kolo naʻe teu fakaʻauha ko Sōtomá, naʻe “[hanganaki] fakatuotuai” ʻa Lote ia. Ki mui ai, ʻi he kole ange ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová kiate ia ke hola ki he feituʻu moʻungaʻiá, naʻe pehē ʻe Lote: “E ikai te u faa lava ki he mouga . . . Vakai, mai koe kolo ni [Soa] oku ofi ke hola ki ai, bea oku jii ia; Ofa keu hola ki ai, (ikai koe jii ia?).” Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he meʻá ni? Naʻá ne pehē: “Vakai, kuou tokaga kiate koe i he mea ni foki, bea e ikai teu fakaauha ae kolo ni, aia kuo ke kole ki ai.” (Senesi 19:​16-21, 30, PM) Naʻe loto-lelei ʻa Sihova ke ne tali ʻa e kole ʻa Loté. ʻIo, ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke nau pipiki ki he ngaahi tuʻunga ʻoku fokotuʻu mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú. Ka neongo ia, ʻoku malava pē ke fakaʻatuʻi ki he ngaahi fakaʻamu ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke maumauʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú.

15, 16. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku malava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he talanoa fakatātā ʻoku maʻu ʻi he Aisea 28:​24, 25?

15 Ko e hoko ʻo fakaʻatuʻí ʻoku kau ai ʻa hono teuteuʻi ʻa e loto ʻo e fānaú koeʻuhi ke nau mateuteu ke tali ʻa e akonakí. ʻI ha founga fakaefakatātā, naʻe fakatatau ai ʻe ʻAisea ʻa Sihova ki ha tokotaha faʻa peá ne pehē: “Ko e ʻahó kotoa koā ʻoku fai ai ʻe he tokotaha palaú ʻa e palaú koeʻuhi ke tūtuuʻi ʻa e tengá, ʻo ne fakamolū mo veteki ai ʻa ʻene konga kelekelé? ʻIkai ʻokú ne hanga, ʻi he ʻosi ʻene fakatokalelei ʻa e fukahi kelekelé, ʻo laku fakamovetevete holo leva ʻa e kūmino ʻuliʻulí pea afuhi atu ʻa e kūminó, pea ʻikai kuo pau ke ne tuku ʻa e uité, mīletí, mo e paʻalé ʻi he feituʻu kuo vaheʻi ki aí, pea ko e sipelí ko ʻene kauʻā?”—Aisea 28:​24, 25, NW.

16 ʻOku fai ʻe Sihova ʻa e “palaú koeʻuhi ke tūtuuʻi ʻa e tengá” pea “fakamolū mo veteki ai ʻa ʻene konga kelekelé.” ʻOkú ne teuteuʻi ai ʻa e loto ʻo hono kakaí ki muʻa ʻi hono akonekina kinautolú. ʻI hono fakatonutonu ʻo ʻenau fānaú, ʻoku anga-fēfē hono ‘palau’ ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e loto ʻo ʻenau fānaú? Naʻe faʻifaʻitaki ha tamai ʻe taha kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne fakatonutonu ai ʻa ʻene kiʻi tamasiʻi taʻu fā. ʻI hono taaʻi ʻe hono fohá ha kiʻi tamasiʻi ʻi he kaungāʻapí, naʻe ʻuluaki fanongo anga-kātaki ʻa e tamaí ki he ngaahi kumi kalofanga ʻa hono fohá. ʻI he hili iá, ʻi he hangē ko hano ‘palau’ ʻa e loto ʻo hono fohá, naʻe fai ange ʻe he tamaí ha kiʻi talanoa fekauʻaki mo ha kiʻi tamasiʻi naʻá ne fuesia ha faingataʻaʻia lahi fakaʻulia ʻi hano fakamamahiʻi ʻe ha tokotaha houtamaki. ʻI he fanongo ki he foʻi talanoá, naʻe ueʻi ai ʻa e kiʻi tamasiʻí ke ne pehē kuo pau pē naʻe tauteaʻi ʻa e tokotaha houtamakí. Ko e ‘palau’ peheé naʻá ne teuteuʻi ai ʻa e loto ʻo e kiʻi tamasiʻí pea ʻai ai ke faingofua ange kiate ia ke ne sio ko hono taaʻi ʻo e kiʻi tamasiʻi ʻa e kaungāʻapí ko e ngāue ia ʻa ha tokotaha houtamaki pea naʻe hala ia.—2 Samiuela 12:​1-14.

17. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻi he fakatonutonu fakaemātuʻá ʻoku tokonaki mai ʻi he Aisea 28:​26-29?

17 Naʻe toe fakahoa ʻe ʻAisea ʻa e fakatonutonu ʻa Sihová ki ha toe ngāue fakangoue ʻe taha—ko e hahá. ʻOku ngāueʻaki ʻe ha faʻa ʻa e ngaahi meʻangāue haha kehekehe ʻo fakatatau ki he mālohi ʻo e kili ʻo e uité. ʻOku ngāueʻaki ha vaʻakau ki he kūmino ʻuliʻuli moluú pea ko ha vaʻakau matatōtao ki he kūminó, ka ko ha saliote toho taʻeveʻeteka pe ko ha saliote ʻoku ngāueʻaki ki he uite ʻoku kili mālohi angé. Ka neongo ia, ʻe ʻikai te ne malaki ʻa e ngaahi uite fefeka angé ke aʻu ki he tuʻunga ko hono laiki kinautolu. ʻOku pehē pē, ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sihova ke toʻo ha meʻa ʻoku ʻikai sai mei hono kakaí, ʻokú ne ʻai ke kehekehe ʻene feangaí ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi tuʻunga ʻoku lolotonga hokó. ʻOku ʻikai ʻaupito te ne fakaehaua pe anga-kakaha. (Aisea 28:​26-29) ʻOku fai ʻe he fānau ʻe niʻihi ha tali ki ha hila pē mei heʻenau ongo mātuʻá, pea ʻoku ʻikai ha toe meʻa ia ʻe fiemaʻu. ʻOku fiemaʻu ki he niʻihi ia ʻa e toutou fakamanatu, pea ʻoku fiemaʻu nai ki he niʻihi ʻa e fakalotoʻi ʻi ha founga mālohi ange. ʻE ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻa fakaʻatuʻí ʻa e fakatonutonú ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ki he kiʻi tama tāutaha.

ʻAi ʻa e Ngaahi Fetalanoaʻaki Fakafāmilí ke Fakafiefia

18. ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻo fokotuʻu ha taimi ki ha ako Tohitapu fakafāmili tuʻumaʻu?

18 ʻOku kau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fakahinohinoʻi ai hoʻo fānaú ʻa e ako Tohitapu fakafāmili tuʻumaʻu pea mo ha fetalanoaʻaki Fakatohitapu fakaʻaho. ʻOku ola lelei taha ʻa e ako fakafāmilí ʻi hono fai tuʻumaʻú. Ka ʻo kapau ʻoku tuku tali faingamālie pe ko ha fili ākenoa pē ia, ʻoku ngalingali ʻe tātātaha haʻane ʻi ha tuʻunga lelei. Ko ia ai, kuo pau ki he ngaahi mātuʻá ke nau ‘fakatau mai ʻa e taimi’ ki he akó. (Efeso 5:​15-17, NW) Ko hono fili ha taimi pau ʻa ia ʻoku faingamālie ki he tokotaha kotoá ʻoku malava ke hoko ia ko ha pole. Naʻe ʻilo ʻe ha ʻuluʻi-fāmili ʻe taha ʻi he tupu hake ko ia ʻa e fānaú ʻo lalahi angé, naʻe hanga ʻe heʻenau ngaahi taimi-tēpile kehekehé ʻo ʻai ke faingataʻa ange ke maʻu fakakātoa ʻa e fāmilí. Neongo ia, naʻe fakatahataha maʻu pē ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi pō fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Ko ia ai, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he tamaí ke fai ʻa e ako fakafāmilí ʻi he taha ʻo e ʻū pō ko iá. Naʻe ola lelei ia. Ko e kotoa ʻo e fānau ʻe toko tolu ko iá ko e kau sevāniti ʻosi papitaiso ʻa Sihova he taimí ni.

19. ʻOku malava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻá kia Sihova ʻi hono fakahoko ha ako fakafāmili?

19 Kae kehe, ʻoku ʻikai feʻunga ke ʻosiki pē ha fakamatala Fakatohitapu he lolotonga ʻo e akó. Naʻe akoʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsileli naʻe toe fakafokí ʻo fakafou ʻi he kau taulaʻeikí, ʻa ia naʻa nau ‘fakamatala hono uhiga’ ʻo e Laó, “bea akonakiʻi akinautolu ke ilo hono uhiga oe lau.” (Nehemaia 8:​8, PM) Ko ha tamai ʻe taha ʻa ia naʻá ne tokoniʻi lavameʻa ʻa e kotoa ʻo ʻene fānau ʻe toko fitú ke nau ʻofa kia Sihova naʻá ne nofo maʻu pē ʻi hono lokí ki muʻa ʻi he ako fakafāmilí koeʻuhi ke ne teuteu ai, ʻo ʻai ʻa e meʻa ke akó ke feʻunga mo e ngaahi fiemaʻu ki he kiʻi tama taki taha. Naʻá ne ʻai ʻa e akó ke fakafiefia ki heʻene fānaú. “Naʻe fakafiefia maʻu pē ʻa e akó,” ko e fakamatala ia ʻa e taha ʻo hono ngaahi foha kuo fuʻu lahí. “Kapau naʻa mau ʻi tuʻa ʻo vaʻinga ʻaki ha foʻi pulu ʻi he toumuí ʻi he taimi naʻe ui ai kimautolu ki he ako fakafāmilí, naʻa mau ʻave leva ʻo tuku ʻemau foʻi pulú he taimi pē ko iá ka mau lele ki he akó. Ko e taha ia ʻo e ngaahi efiafi fakafiefia taha ʻi he uiké.”

20. Ko e hā ʻa e palopalema ʻoku malava ke hoko ʻi hono tauhi hake ʻo e fānaú kuo pau ke tau toki lāulea ki aí?

20 Naʻe talaki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Vakai, koe fānau koe tofia mei a Jihova: bea koe fua oe manāva ko ene totogi.” (Sāme 127:​3, PM) Ko hono akoʻi ʻo ʻetau fānaú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga, ka ko hono fai totonu iá ʻoku malava ke iku ai ki he moʻui taʻengata ki heʻetau fānaú. Ko ha totongi lelei ē ʻe hoko aí! Ko ia, ʻofa ke tau faʻifaʻitaki loto-vēkeveke leva kia Sihova ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻetau fānaú. Kae kehe, lolotonga ʻoku tuku mai ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia ko hono “tauhi hake [ʻa e fānaú] ʻi he akonaki mo e fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová,” ʻoku ʻikai fakapapauʻi ia ai ʻe lavameʻa. (Efeso 6:​4, NW) Naʻa mo hono fai ʻa e tokanga lelei tahá, ʻe lava pē ke hoko ʻo angatuʻu ʻa e kiʻi tamá ia mo taʻofi ʻene tauhi ʻa Sihová. Ko e hā leva ʻe faí? Ko e kaveinga ia ki he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻoku hā ʻi he kupu ko ʻení pea mo ia ʻoku hoko maí ʻoku mei he ngaahi fonua nai ʻoku kehekehe ʻa e anga fakafonuá mei hoʻoú. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kau ki aí, pea ngāueʻaki ia ʻi ho tuʻunga anga fakafonuá.

Ko e Hā Haʻo Tali?

• ʻE malava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻá ki he ʻofa ʻa Sihova ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Teutalonome 32:​11, 12?

• Ko e hā kuó ke ako mei he founga naʻe fetuʻutaki ai ʻa Sihova mo e kau ʻIsilelí?

• Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he fanongo ʻa Sihova ki he tangi ʻa Loté?

• Ko e hā ʻa e lēsoni ʻi hono fakatonutonu ʻo e fānaú kuó ke ako mei he Aisea 28:​24-29?

[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]

Naʻe fakatatau ʻe Mōsese ʻa hono akoʻi ʻe Sihova a hono kakaí ki he ngaahi founga ʻa ha ʻīkale ki hono uhikí

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke nau vaheʻi ha taimi ki heʻenau fānaú

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

“Ko e taha ia ʻo e ngaahi efiafi fakafiefia taha ʻi he uiké”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share