LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 11/1 p. 27-30
  • “Ko e Tapuaki ʻa Sihova, ko Ia Ia ʻOku Fakakoloa”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ko e Tapuaki ʻa Sihova, ko Ia Ia ʻOku Fakakoloa”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻEne Kau Sevānití
  • Ngaahi Tāpuaki ʻi Onopooni
  • Toe Foaki kia Sihova
  • Tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he ‘Loto mo e Laumalie Taha’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Vēkeveke Foaki mei he Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • ʻOkú Ke Maʻu ʻa e Fiefia ʻi he “Monū ʻo Hono Fai ha Foaki ʻOfa”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • ‘Tau Omi ae Feilaulau kia Jihova’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 11/1 p. 27-30

“Ko e Tapuaki ʻa Sihova, ko Ia Ia ʻOku Fakakoloa”

KO KITAUTOLU kotoa ʻoku tau loto ke hoko ʻo tāpuakiʻi. ʻOku pehē ʻe he The American Heritage College Dictionary ʻoku fakatupunga ʻe he ngaahi tāpuakí ʻa e “fiefia, tuʻunga lelei, pe lakalakaimonū.” Koeʻuhi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Foaki ʻo e “foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe,” ko e tāpuaki moʻoni mo tuʻuloa kotoa pē ʻoku tupu ia mei hotau Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá. (Semisi 1:​17, PM) ʻOkú ne tokonaki lahi mai ʻa e ngaahi tāpuaki ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo aʻu ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi iá. Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo ʻene Tamaí: “ʻOku ne fakahopo ʻene laʻā ki he kovi mo e lelei, pea ʻoku ne fakaʻuha ki he faitotonu mo e faihala.” (Mātiu 5:45) Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e tokanga makehe ki he faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá.​—Teutalonome 28:​1-​14; Siope 1:1; 42:12.

Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻE ʻikai taʻofi ʻe Sihova tonu ha meʻa ʻoku lelei mei he faʻahinga ko ia ʻoku ʻaʻeva ʻi he taʻehalaiá.” (Sāme 84:​11, NW) ʻIo, ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa Sihová ʻoku nau maʻu ʻa e moʻui fakakoloa mo mohu taumuʻa. ʻOku nau tuipau “ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.” ʻOku toe pehē ʻe he Tohitapú: “Ko haʻa tapuekina [ʻe Sihová] te nau maʻu ʻa e fonua.” (Palovepi 10:22; Sāme 37:​22, 29) Ko ha tāpuaki moʻoni ē ʻe hokó!

ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia ʻoku fakahōifua kiate iá. (Teutalonome 30:​16, 19, 20; Maika 6:8) ʻOku tau lāuʻilo ki he meʻá ni ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau sevāniti ʻe toko tolu ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá.

ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻEne Kau Sevānití

Ko Noá ko ha sevāniti tuʻu-ki-muʻa ia ʻa e ʻOtuá. ʻI he Senesi 6:​8, ʻoku tau lau ai: “Ko Noa naʻe ʻilo ki ai ha hoifua ʻi he finangalo ʻo Sihova.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe talangofua ʻa Noa. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Nae aeva a Noa moe Otua.” Naʻe muimui ʻa Noa ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa Sihová pea talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. ʻI ha taimi ʻa ia naʻe tūʻulu ai ʻa e māmaní ki he fakamālohí mo e fakameleʻí, naʻe ueʻi ai ʻa Noa ke ne “fai . . . o hage koia kotoabe nae fekau kiate ia e he Otua, koia naa ne fai.” (Senesi 6:​9, 22, PM) Ko hono olá, naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe Sihova ke ne faʻu “ʻa e Aake moʻo fakamoʻui hono ʻapi [ʻo Noa].” (Hepelu 11:7) ʻI he foungá ni, ko Noa mo hono fāmilí—pea fakafou mai ʻiate kinautolu, ko e matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—naʻa nau hao ai ʻi hono fakaʻauha ʻo e toʻutangata ko iá. Pea naʻe mate ʻa Noa fakataha mo e ʻamanaki ke fokotuʻu hake ki ha ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. Ko ha ngaahi tāpuaki fakakoloa ē naʻá ne maʻú!

Naʻe toe maʻu foki ʻe ʻĒpalahame ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia naʻe fakahōifua kia Sihova. Naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e tuí. (Hepelu 11:​8-​10) Naʻe liʻaki ʻe ʻĒpalahame ha moʻui fiemālie ʻi ʻUa pea ki mui ai ʻi Hālani koeʻuhi he naʻá ne maʻu ʻa e tui ki he talaʻofa ʻa Sihova ʻe hoko ʻa hono hakó ʻo tokolahi pea ʻe hoko ia ko ha tāpuaki ki he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá. (Senesi 12:​2, 3) Neongo ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e ʻahiʻahí, naʻe fakapaleʻi ʻa ʻene tuí ʻi he taimi naʻe fanauʻi ai ʻa hono foha ko ʻAisaké. Fakafou ʻiate ia, naʻe hoko ai ʻa ʻĒpalahame ko e kui ʻa e puleʻanga fili ʻa e ʻOtuá, ʻa ʻIsileli, pea faifai mai ai ʻo aʻu ki he Mīsaiá. (Loma 4:​19-​21) ʻIkai ngata aí, ko iá “ko e tamai ʻanautolu kotoa pe ʻoku tui,” pea naʻá ne hoko ai ʻo ui ko e “kaumeʻa ʻo Sihova.” (Loma 4:11; Semisi 2:​23, NW; Kaletia 3:​7, 29) Ko ha moʻui mohu ʻuhinga moʻoni ē naʻá ne moʻuiʻakí, pea ko ha tāpuakiʻi lahi moʻoni ē ka ko ia!

Fakakaukau atu foki ki he tangata loto-tōnunga ko Mōsesé. Naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi ʻulungāngá ʻa ʻene houngaʻia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻe sītuʻa ʻa Mōsese mei he kotoa ʻo e koloa ʻo ʻIsipité peá ne “kitaki heʻene sio ki he Tuʻi Taʻehamai.” (Hepelu 11:27) Hili ʻa e taʻu ʻe 40 ʻi Mitianí, naʻá ne foki ki ʻIsipite ʻi he tuʻunga ko ha tangataʻeiki taʻumotuʻa ʻo fakafetaulaki loto-toʻa ki he mafai lahi taha ʻo e taimi ko iá, ko Felo, ke kounaʻi ʻa e tauʻatāina maʻa hono fanga tokouá. (Ekisoto 7:​1-7) Naʻá ne sio tonu ʻi he mala ʻe hongofulú, ko hono vaheʻi ʻa e Tahi Kulokulá, pea mo hono fakaʻauha ʻo e kau tau ʻa Feló. Naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne ʻoange ʻa e Laó ki ʻIsileli pea ke fakalaloa ʻi Heʻene fuakava mo e puleʻanga foʻoú. ʻI he taʻu ʻe 40, naʻe tataki ai ʻe Mōsese ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he toafá. Naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa moʻoni ʻa ʻene moʻuí, pea naʻá ne fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki lahi fakaofo ʻo e ngāué.

Ngaahi Tāpuaki ʻi Onopooni

Ko e ngaahi fakamatalá ni ʻoku fakahāhā ai ko e moʻui ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá ʻoku mohu ʻuhinga moʻoni. ʻI hono fakatupulekina ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ngaahi ʻulungaanga pehē hangē ko e talangofua, tui, mo e houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻoku tāpuakiʻi lahi ai kinautolu.

ʻOku anga-fēfē hono tāpuakiʻi kitautolú? Sai, lolotonga ʻoku faingataʻaʻia ʻa e laui miliona ʻi loto ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he honge fakalaumālié, ʻoku lava ke tau “fakataha [“fiefia,” NW] ki he agalelei a Jihova.” (Selemaia 31:​12, PM) Fakafou ʻia Sīsū Kalaisi pea mo e “tamaioeiki agatonu mo boto,” kuo ʻomai ai ʻe Sihova ha tokonaki lahi ʻo e meʻakai fakalaumālie ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau nofo maʻu ʻi he “hala, ʻoku fakatau ki he moʻui.” (Mātiu 7:​13, 14; 24:​45, PM; Sione 17:3) Ko e feohi mo ʻetau fetokouaʻaki faka-Kalisitiané ko e toe tāpuaki fakakoloa ia ʻe taha. ʻI he ngaahi fakatahá pea ʻi he ngaahi taimi kehé, ko e feohi mo e kaungālotu ʻa ia ʻoku nau fakahāhā ʻa e ʻofá pea ʻoku nau feinga tōtōivi ke ʻai ʻa e “tangata foʻou” ko ha matavai ia ʻo e fiefia lahi. (Kolose 3:​8-10; Sāme 133:1) Kae kehe, ko hotau tāpuaki lahi tahá ko e faingamālie mahuʻinga ʻo hono maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova ko e ʻOtuá pea ʻi he muimui ʻi he topuvaʻe ʻo hono ʻAló, ʻa Kalaisi Sīsū.​—Loma 5:​1, 8; Filipai 3:8.

ʻI he fakakaukauloto atu ki he ngaahi tāpuaki peheé, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e mahuʻinga moʻoni ʻo ʻetau ngāue ki he ʻOtuá. Mahalo pē ʻoku tau fakakaukau atu fekauʻaki mo e pealapeli ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha mēsianiti fefonongaʻaki ʻa ia naʻá ne kumi ki he ngaahi mataʻitofe leleí. Naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo e tangatá ni: “ʻI heʻene ʻilo ki ha taha, ko e mataʻitofe mahuʻinga lahi, naʻa ne ʻalu ʻo fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ne maʻu, ka ne fakatau aki ʻa e mataʻitofe ko ia.” (Mātiu 13:46) Ko e moʻoni ko e anga ia ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ko hotau faingamālie mahuʻinga ʻo e tauhi kiate iá, ko ʻetau feohi faka-Kalisitiané, ko ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané, pea mo e kotoa ʻo e ngaahi tāpuaki kehe ʻoku felāveʻi mo ʻetau tuí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻe mahuʻinga lahi ange ʻi heʻetau moʻuí.

Toe Foaki kia Sihova

Koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Foaki ʻo e meʻaʻofa lelei kotoa peé, ʻoku ueʻi ai hotau lotó ke fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú. ʻE lava fēfē ke tau fai ia? Ko e founga ʻe taha ko hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki tatau ko ení. (Mātiu 28:19) ʻI he ngaahi fonua laka hake ʻi he 230, ʻoku femoʻuekina ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻaʻahi ki honau ngaahi kaungāʻapí ke fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. ʻI heʻenau fai iá, ʻoku nau fakamoleki ai ʻenau ngaahi koloa fakafoʻituitui fakangatangatá—taimí, iví, mo e ngaahi koloa fakamatelié—ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke “nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.”—1 Timote 2:4.

Fakakaukau angé ki he kau tāimuʻa ʻoku nau nofo ʻi Glendale, Kalefōnia, U.S.A. ʻI he pongipongi Tokonaki kotoa pē, ʻoku nau fononga ai pea toe foki ʻi he kilomita nai ʻe 100 ke ʻaʻahi ki ha pilīsone fakapuleʻanga. Neongo naʻe lava ke nau fakamoleki pē ha ngaahi houa siʻi ʻi he ʻaʻahi taki taha ki he kau pōpulá, ʻoku ʻikai te nau loto-siʻi. ʻOku pehē ʻe ha taha ʻo kinautolu: “ʻOku mātuʻaki fakafiemālie ʻa e ngāue ʻi he feituʻu anga-kehe ko ení. ʻOkú mau fai ia fakataha mo e fiefia lahi. ʻOku mau maʻu ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻia tokolahi ʻo faingataʻa ke tauhi maʻu ʻa e fetuʻutaki mo kinautolú. ʻI he lolotonga ní, ʻoku mau ako mo e kakai ʻe toko nima, pea ko e toko fā kehe kuo nau kole mai ki ha ako Tohitapu.”

Ko e kau faifekau Kalisitiane faivelengá ʻoku nau fiefia ke tuʻuaki taʻetotongi ʻenau ngāué ke fakahoko ʻa e ngāue fakahaofi moʻui ko ení. ʻOku nau tapua atu ʻa e fakakaukau ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne pehē: “Kuo mou maʻu taʻetotongi pea mou ʻatu taʻetotongi.” (Mātiu 10:8) ʻOku kau ʻa e laui miliona takatakai ʻi he māmaní ʻi he ngāue taʻesiokita meimei tatau, pea ko hono olá, ʻoku tali ia ʻe he kakai tokolahi ko e faʻahinga loto-totonu pea ʻoku nau hoko ai ko e kau ākonga. ʻI he taʻu ʻe nima fakamuimuí pē, ko e meimei toko 1.7 miliona kuo nau fakatapui ai ʻenau moʻuí kia Sihova. Ko e tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e tupulaki hokohoko ko ení ʻoku fiemaʻu ai ʻa hono ngaohi ʻo e ngaahi Tohitapú pea mo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú pea pehē ki hono langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga pea mo e ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha kehe. ʻOku haʻu mei fē ʻa e paʻanga ke fakalatoʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ení? ʻOku haʻu ʻataʻatā ia mei he ngaahi meʻaʻofa loto-fiefoaki.

Koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga kovi fakaʻekonōmika ʻi he tapa ʻe niʻihi ʻo e māmaní, ʻoku fāinga ai ʻa e tokolahi ke tokonaki ʻa e ngaahi meʻa feʻunga ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí maʻa honau ngaahi fāmilí. Fakatatau ki he makasini New Scientist, ʻoku fakamoleki ʻe he kakai ʻe taha piliona ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he peseti ʻe 70 ʻo ʻenau paʻanga hū mai ki he fāmilí ʻi he meʻakaí. Ko e tokolahi ʻo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ʻoku nau ʻi he tuʻunga ko iá. ʻI he ʻikai ha tokoni mei he ngaahi kaungātuí, ʻe ʻikai malava ai ke nau maʻu ʻa e ngaahi meʻa pehē hangē ko e ngaahi tohi faka-Kalisitiané pe ko e ngaahi Fale Fakatahaʻanga feʻungá.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga iá ko e faʻahinga peheé ʻoku nau fiemālie ke tuku ki he niʻihi kehé ke nau fua ʻenau kavengá. Ka ʻoku nau fiemaʻu ʻa e tokoni. Ko Mōsese, ʻi heʻene fakalototoʻaʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fai ha ngaahi tokoni fakamatelie ko ha founga ia ʻo ʻenau fakamālō kia Sihova ki heʻene ngaahi tāpuakí, naʻá ne pehē: “ʻE taki taha ʻene meaʻofa ʻi he meʻa ʻoku ne maʻu, ʻo tāu mo e tapuaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua kuo ʻatu kiate koe.” (Teutalonome 16:17) Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe sio ai ʻa Sīsū ki ha uitou ʻokú ne foaki “ha ongo kiʻi paʻanga kapa” ʻi he temipalé, naʻá ne vikiʻi ange ia ki heʻene kau ākongá. Naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻá ne malavá. (Luke 21:​2, 3) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau Kalisitiane ʻi he ngaahi tuʻunga masiva angé ʻoku nau fai ʻa e meʻa pē ʻoku nau malavá. Pea kapau ʻoku ʻi ai ha taʻefeʻunga, ʻe lava ke fakalato ia ʻe he ngaahi tokoni mei he kaungā Kalisitiane ko ia ʻoku ʻikai te nau fuʻu masiva fakamatelié.​—2 Kolinito 8:​13-​15.

ʻI he taimi ʻoku tau toe foaki ai ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi founga peheé, ʻoku mahuʻinga ke tau maʻu ʻa e fakaueʻiloto totonú. (2 Kolinito 8:​12) Naʻe pehē ʻe Paula: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinito 9:7) ʻI he foaki tauʻatāina mei he lotó, ʻoku tau fakatou poupouʻi ai ʻa e tupulaki fakateokalati ʻa ia ʻoku lolotonga hokó pea fakalahi ai ʻetau fiefia ʻatautolú.​—Ngāue 20:35.

Ko e kau ʻi he ngāue fakamalangá mo hono fai ʻa e ngaahi tokoni loto-fiefoakí ko e ongo founga ia ʻe ua ʻa ia ʻe lava ke tau toe foaki ai kia Sihova koeʻuhi ko e ngaahi tāpuaki kuó ne ʻomai kiate kitautolú. Pea ko ha fakalototoʻa moʻoni ia ke ʻiloʻi ʻoku fakaʻamu ʻa Sihova ke ʻomai ʻa ʻene tāpuakí ki he faʻahinga loto-moʻoni tokolahi ange, ʻa ia ʻoku ʻikai nai te nau ʻiloʻi ia ʻi he lolotongá ni! (2 Pita 3:9) Ko ia ai, tau hokohoko atu ke ngāueʻaki ʻetau koloá ʻi he ngāue ʻa Sihová koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e faʻahinga loto-totonú pea tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko ia ko e talangofuá, tuí, mo e houngaʻiá. ʻI he foungá ni, te tau maʻu ai ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke nau “ʻahiʻahiʻi ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa Sihova.”—Sāme 34:​8, NW.

[Puha ʻi he peesi 28, 29]

Ngaahi Founga ko Ia ʻOku Fili Ai ha Niʻihi ke Fai ha Foakí

NGAAHI MEʻAʻOFA KI HE NGĀUE ʻI MĀMANI LAHÍ

ʻOku tuku mavahe, pe vaheʻi ʻe he tokolahi ha paʻanga, ʻa ia ʻoku nau tuku ki he ngaahi puha meʻaʻofa kuo leipolo “Ko e Ngaahi Meʻaʻofa ki he Ngāue ʻi Māmani Lahí​—Mātiu 24:14.”

ʻI he māhina taki taha ʻoku ʻoatu ai ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e paʻanga ko ení ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké, pe ki he ʻōfisi vaʻa fakalotofonuá. Ko e ngaahi tokoni paʻanga loto-fiefoakí ʻe lava ke ʻoatu fakahangatonu foki ia ki he Treasurer’s Office, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201-​2483, pe ki he ʻōfisi vaʻa ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá. ʻE lava foki ke tokoni nai ʻaki ʻa e ngaahi siueli pe ngaahi koloa mahuʻinga kehé. Ko ha tohi nounou ʻo fakamatalaʻi ai ko ha meʻaʻofa fakahangatonu ia ʻoku totonu ke ʻave fakataha ia mo e ngaahi tokoni ko ení.

FOKOTUʻUTUʻU ʻO E TOKONI FAI FAKATUʻUNGÁ

ʻE lava ke tokoni ʻaki ha paʻanga ʻi he malumalu ʻo ha fokotuʻutuʻu makehe, ʻa ia kapau ʻe ʻi ai ha fiemaʻu fakafoʻituitui ʻa e tokotaha foakí, ʻe toe fakafoki mai kiate ia ʻene meʻaʻofá. Ki ha fakamatala lahi ange, kātaki ʻo fetuʻutaki ki he Treasurer’s Office ʻi he tuʻasila kuo hiki ʻi ʻolungá.

FOAKI ʻOSI PALANI

Tānaki atu ki he ngaahi meʻaʻofa paʻanga fakahangatonú mo e ngaahi tokoni paʻanga fai fakatuʻungá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻo e foakí ke ʻaonga ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí. ʻOku kau ki heni ʻa e:

Maluʻi: ʻE lava ke tohi-tuku nai ki he Sōsaieti Taua Leʻó ha tohi fakamoʻoni maluʻi moʻui pe ko ha fokotuʻutuʻu ʻo ha vāhenga mālōlō.

Ngaahi ʻAkauni Pangikē: Ko e ngaahi ʻakauni pangikeé, ngaahi tohi fakamoʻoni fakahuú, pe ko e ngaahi ʻakauni vāhenga mālōlō tāutahá ʻe lava ke tuku nai ia ke maluʻi pe ʻai ke totongi atu ia ʻi he maté ki he Sōsaieti Taua Leʻó, ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e pangikē fakalotofonuá.

Ngaahi ʻInasi mo e Ngaahi Pōnite: ʻE foaki atu nai ʻa e ngaahi ʻinasi mo e ngaahi pōnite ki he Sōsaieti Taua Leʻó ko ha meʻaʻofa fakahangatonu.

Kelekele: ʻE lava nai ke foaki ha konga kelekele ʻe ala fakatau ki he Sōsaieti Taua Leʻó ʻi hano fai ha meʻaʻofa fakahangatonu pe ʻi hano tauhi ha kelekele ʻo e tokotaha-foakí, ʻa ia ʻe lava ke hokohoko atu ʻene nofo aí ʻi he lolotonga ʻa ʻene kei moʻuí. Fetuʻutaki ki he ʻōfisi vaʻa ʻi ho fonuá ki muʻa ke ʻoatu ha kelekelé.

Meʻaʻofa Vāhenga Mālōlō Fakataʻu: Ko e meʻaʻofa vāhenga mālōlō fakataʻú ko ha fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻoku ʻoku ʻave ai ʻe ha tokotaha ʻa e paʻanga pe ko e ngaahi maluʻí ki he Sōsaieti Taua Leʻó. ʻI he fakafetongi ki aí, ko e tokotaha-foakí, pe ko e faʻahinga tāutaha ʻoku fakahaaʻi ʻe he tokotaha-foakí, te nau maʻu ha totongi vāhenga mālōlō pau fakataʻu ʻi he taʻu kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha-foakí ha tukuhau paʻanga hū mai ʻe toʻo ha meʻa mei ai ʻi he taʻu ʻoku fokotuʻu ai ʻa e meʻaʻofa vāhenga mālōlō fakataʻú.

Ngaahi Tohi-Tuku mo e Ngaahi Talāsiti: ʻE tohi-tuku nai ha koloa pe paʻanga ki he Sōsaieti Taua Leʻó fakafou ʻi ha tohi-tuku fakahoko fakalao, pe ko e hingoa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻe tohi-tuku ki ai ha aleapau ʻo ha talāsiti. Ko ha talāsiti ʻoku maʻu ʻaonga mei ai ha kautaha fakalotu te ne tokonaki mai nai ha ngaahi ʻaonga pau fakaetukuhau.

Hangē ko ia ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea “foaki ʻosi palaní,” ko e faʻahinga tokoni ko ení ʻoku faʻa fiemaʻu ha palani ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha-foakí. Ke tokoni ki he faʻahinga tāutaha ʻoku nau holi ke tokoniʻi ʻa e ngāue ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová fakafou ʻi ha founga ʻo e foaki ʻosi palaní, kuo teuteu ai ha polosiua ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní ʻoku fakakaveinga ko e Charitable Planning to Benefit Kingdom Service Worldwide. Naʻe hiki ʻa e polosiuá ko e tali ia ki he ngaahi fakaʻekeʻeke lahi kuo maʻu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofá, ngaahi tohi-tukú, mo e ngaahi talāsití. ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e fakamatala ʻaonga ʻoku tānaki atu ki ai ʻo fekauʻaki mo hono palani ʻo e kelekelé, paʻangá, mo e tukuhaú. Pea ʻoku faʻufaʻu ia ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ʻi he ʻIunaite Seteté ʻa ia ʻoku nau palani ke fai ha meʻaʻofa makehe he taimí ni pe ko hono tuku ʻo ha tohi-tuku ʻi he maté ke nau fili ha founga ʻaonga mo feʻunga taha ʻi he fakakaukau ki honau fāmilí mo e ngaahi tuʻunga fakafoʻituituí. E lava ke maʻu nai ʻa e polosiuá ni ʻaki hano kole fakahangatonu ha tatau mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní.

Hili hono lau ʻo e polosiuá mo e maʻu faleʻi mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, kuo malava ai ʻa e tokolahi ke tokoni ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí pea ʻi he taimi tatau, ʻoku fakalahi ai ʻa e ngaahi ʻaonga fakaetukuhaú ʻi he fai peheé. Ko e ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻoku totonu ke fakaʻekeʻeke ki ai pea maʻu ha tatau ʻo ha fakamoʻoni papau ʻo fekauʻaki mo ha taha pē ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻú ni. Kapau ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi ha taha pē ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu foaki ʻosi palani ko ení, ʻoku totonu ke ke fetuʻutaki ki he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻi he faitohi pe ʻi he telefoni, ki he tuʻasila ʻoku hiki ʻi laló pe ki he ʻōfisi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá.

CHARITABLE PLANNING OFFICE

Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

100 Watchtower Drive,

Patterson, New York 12563-​9204

Telefoni: (845) 306-​0707

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share