ʻOku Tāpuakiʻi mo Maluʻi ʻe Sihova ʻa Kinautolu ʻOku Talangofuá
“Ka ko ia ʻoku fakaongo kiate au te ne nofo nonga [“malu,” NW] pea te ne ʻatā mei he manavahe ki he kovi.”—PALOVEPI 1:33.
1, 2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e talangofua ki he ʻOtuá? Fakatātaaʻi.
ʻOKU femoʻuekina ʻa e kiʻi fānganga fulufulu molū mo lanu engeengá ʻi he tositosi meʻakai ʻi he musie nonoú, ʻo mātuʻaki taʻeʻaloʻiloa ki he hoke ʻoku lolofa māʻolunga holo ʻi ʻolungá. Fakafokifā, kuo tangi fakatokanga leʻo-kikī mo tetetete ʻa e motuʻa moá mo folahi hono ongo kapakaú. ʻOku lele atu hono ʻuhikí kiate ia, pea ʻi he laui sekoni pē kuo nau puli ʻo malu ʻi lalo ʻi hono ongo kapakaú. ʻOku tuku ʻe he hoké ʻene ʻohó.a Ko e lēsoní? Ko e talangofuá ʻokú ne fakahaofi ʻa e ngaahi moʻui!
2 Ko e lēsoni ko iá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní, he ʻoku feinga fakaʻaufuli ʻa Sētane ke pō ʻo keina ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 12:9, 12, 17) Ko ʻene taumuʻá ia ke fakaʻauha hotau tuʻunga fakalaumālié koeʻuhí ke mole ai meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. (1 Pita 5:8) Neongo ia, kapau te tau nofo ofi ki he ʻOtuá pea tali vave ki he fakahinohino ʻoku tau maʻu fakafou ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá, ʻe lava ke fakapapauʻi ai kia kitautolu ʻene tokanga fakaemaluʻí. “Te ne ʻufiʻufi koe ʻaki hono fulufulu, pea te ke toi ʻi hono lalo kapakau,” ko e tohi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé.—Sāme 91:4.
Ko ha Puleʻanga Talangataʻa ʻOku Hoko ko ha Manu ke Pō ʻo Keina
3. Ko e hā ʻa e ola ʻo e toutou talangataʻa ʻa ʻIsilelí?
3 ʻI he taimi naʻe talangofua ai ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí kia Sihová, naʻá ne maʻu ʻaonga tuʻu maʻu ai mei heʻene tokanga faʻa leʻó. Neongo ia, ʻoku faʻa tuʻo lahi ʻa e siʻaki ʻe he kakaí honau Tokotaha-Ngaohí pea tafoki ki he ngaahi ʻotua ʻo e ʻakau mo e maka—“ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau ʻaonga, pea ʻoku ʻikai te nau lava ha fakamoʻui.” (1 Samiuela 12:21) Hili ha ngaahi senituli ʻo ha angatuʻu pehē, naʻe hoko ʻa e puleʻangá fakakātoa ʻo mātuʻaki tākiekina lahi ʻe he tafoki mei he moʻoní ʻo laufānō ai ke toe fai ha fakaakeake. Ko ia ai, naʻe tangilāulau ʻa Sīsū: “ʻA Selusalema! ʻa Selusalema! ʻa e kolo ʻoku fakapōngi ʻa e kau palofita, mo tolongi ʻa e kakai ʻoku talafekau ki ai! hono tuʻo taha ʻeku loto ke tanaki hoʻo fanau, ʻo hange ko e tanaki ʻe he motuʻa moa hono fānganga oʻona ki hono lalo kapakau, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai! Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki.”—Mātiu 23:37, 38.
4. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻo hā mahino ʻa hono liʻaki ko ia ʻe Sihova ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S.?
4 Ko hono liʻaki ko ia ʻe Sihova ʻa ʻIsileli angatuʻú naʻe ʻai ʻo hā mahino fakamamahi ʻi he 70 T.S. ʻI he taʻu ko iá ko e ngaahi konga kau Lomá, ʻa ia naʻa nau hiki māʻolunga ʻenau ngaahi fakaʻilonga naʻe teuteuʻaki ʻa e ʻīmisi ʻo e ʻīkalé, naʻa nau tūʻulu hifo ki Selusalema ke fakahoko ha tāmate fakalilifu. Naʻe fonu ʻa e koló ʻi he taimi ko iá ʻi he kau kātoanga ʻo e Pāsová. Naʻe taʻemalava ʻe heʻenau ngaahi feilaulaú ke maʻu mai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko e fakamanatu fakamamahi mai ia ʻo e ngaahi lea ʻa Sāmiuela kia Tuʻi Saula talangataʻá: “He ʻoku manako ʻe Sihova ki he ngaahi feilaulau-moifua mo e ngaahi feilaulau kehe ʻi he fai talangofua ki heʻene folofola? Ko eni, ʻoku lelei ʻa e talangofua ʻi he fai feilaulau, pea ko e fakaongo ʻi he ngakoʻi sipi tangata.”—1 Samiuela 15:22.
5. Ko e faʻahinga talangofua fēfē ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku malava ʻa e talangofua peheé?
5 Neongo ʻene fakamatematē ki he talangofuá, ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. (Sāme 130:3, 4) Ko e meʻa ʻokú ne fiemaʻú ko e moʻoni ʻo e lotó mo e talangofua makatuʻunga ʻi he tui, ʻofa, pea mo e manavahē lelei ʻo ha taʻefakahōifua kiate ia. (Teutalonome 10:12, 13; Palovepi 16:6; Aisea 43:10; Maika 6:8; Loma 6:17) Naʻe fakahāhaaʻi ʻoku malava ʻa e talangofua peheé ʻe ha ‘ao oe kau fakamooni toko lahi ʻi muʻa ʻi he Kalisitiané,’ ʻa ia naʻa nau tauhi ʻenau anga-tonú ʻi he mata ʻo e ngaahi ʻahiʻahi fakalilifú, naʻa mo e maté. (Hepelu 11:36, 37; 12:1, PM) He fakafiefiaʻi moʻoni ē ʻe he faʻahingá ni ʻa e loto ʻo Sihová! (Palovepi 27:11) Kae kehe, ko e niʻihi, naʻa nau kamataʻaki ʻa e faitōnunga kae taʻemalava ke tauhi maʻu ha ʻalunga talangofua. Ko e taha ʻo e faʻahingá ni ko Tuʻi Sōasi ʻo Siuta ʻo e kuohilí.
Ko ha Tuʻi Naʻe Maumauʻi ʻe he Ngaahi Feohi Koví
6, 7. Ko e tuʻi fēfē ʻa Sōasi ʻi he lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa Sihoiatá?
6 Naʻe mālō pē hao ʻa Sōasi ʻo taʻefakapoongi ʻi heʻene kei valevalé. ʻI he aʻu ʻo taʻu fitu ʻa Sōasí, naʻe ʻomai ia ʻi he loto-toʻa ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá mei hono fakatoitoiʻí ʻo fakanofo ia ko e tuʻi. Koeʻuhi naʻe hoko ʻa Sihoiata manavahē-ʻOtua ko ha tamai pea mo e faleʻi kia Sōasi, ko e pule kei siʻi ko ení ‘naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe ha totonu ki he finangalo ʻo Sihová lolotonga ʻa e moʻui ʻa Sihoiata ko e taulaʻeikí.’—2 Kalonikali 22:10–23:1, 11; 24:1, 2.
7 Ko e ngaahi ngāue lelei ʻa Sōasí naʻe kau ai hono fakaleleiʻi ʻa e temipale ʻo Sihová—ko ha ngāue naʻe ‘loto ʻa Soasi’ ki ai. Naʻá ne fakamanatu kia Sihoiata ko e Taulaʻeiki Lahí ʻa e fiemaʻu ke tānaki mai ʻa e tukuhau ʻo e temipalé mei Siuta mo Selusalema, ʻo hangē ko ia ‘naʻe hilifaki ʻe Mosesé,’ koeʻuhi ke fakapaʻangaʻaki ʻa e ngāue monomonó. ʻOku hā mahino, naʻe lavameʻa ʻa Sihoiata ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa e tuʻi kei siʻi ko ení ke ako mo talangofua ki he Lao ʻa e ʻOtuá. Ko hono olá, naʻe kakato vave ai ʻa e ngāue ki he temipalé mo e ngaahi nāunau ʻo e temipalé.—2 Kalonikali 24:4, 6, 13, 14; Teutalonome 17:18.
8. (a) Ko e hā naʻe tokoni tefito ki he tō fakalaumālie ʻa Sōasí? (e) Ko e hā naʻe taki atu ʻe he talangataʻa ʻa e tuʻí ʻo iku ʻo ne faí?
8 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai tolonga ʻa e talangofua ʻa Sōasi kia Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku tala mai kia kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Hili ʻa e pekia ʻa Sihoiata naʻe omi ʻa e houʻeiki Siuta, ʻo hu ki he tuʻi. Toki fakaongo ʻa e tuʻi kiate kinautolu. Pea naʻa nau liʻaki ʻa e fale ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo honau tupuʻanga, pea naʻa nau tauhi ʻa e ngaahi asela mo e ngaahi aitoli: pea hoko ha houhau ki Siuta mo Selusalema koeʻuhi ko ʻenau faihala ko ia.” Ko e tākiekina ʻikai lelei ʻa e kau houʻeiki ʻo Siutá naʻá ne toe taki ʻa e tuʻí ke fakaongotuli ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e taha ai ko Sākalaia ko e foha ʻo Sihoiatá, naʻá ne valokiʻi loto-toʻa ʻa Sōasi mo e kakaí ʻi heʻenau talangataʻá. ʻI he ʻikai ke ne fakatomalá, naʻe fekauʻi ʻe Sōasi ke tolomakaʻi ʻa Sākalaia ke mate. He tangata taʻeʻofa mo talangataʻa moʻoni kuo hoko ki ai ʻa Sōasí—koeʻuhí pē naʻá ne tukulolo ki he tākiekina ʻa e ngaahi kaungāmeʻa koví!—2 Kalonikali 24:17-22; 1 Kolinito 15:33.
9. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe he ikuʻanga fakaʻosi ʻo Sōasi pea mo e kau houʻeikí ʻa e fakavalevale ʻo e talangataʻá?
9 ʻI heʻene liʻaki ʻa Sihová, naʻe fēfē ai ʻa Sōasi pea mo hono ngaahi kaungāmeʻa houʻeiki fulikivanú? Ko ha kongakau fakakautau Sīlia—ko e ‘kau tagata tau toko jii’ pē—naʻa nau ʻohofi ʻa Siuta pea “nau tamateʻi ae houeiki kotoabe mei he lotolotoga oe kakai.” Naʻe toe fakamālohiʻi ʻe he kau ʻohofí ʻa e tuʻí ke ʻoange ʻa ʻene ngaahi koloá pea pehē ki he koula mo e siliva ʻo e potu toputapú. Neongo naʻe hao ʻa Sōasi, naʻá ne hoko ko ha tangata kuo fakavaivaiʻi mo mahamahaki. Taimi nounou mei ai, naʻe fakapoongi ia ʻe he kau faʻufaʻufono mei he haʻohaʻonga ʻo ʻene kau tamaioʻeikí tonu. (2 Kalonikali 24:23-25, PM; 2 Tuʻi 12:17, 18) He moʻoni ē ka ko e ngaahi lea ʻa Sihova ki ʻIsilelí: “Kapau ʻe ʻikai te ke fakaongo ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua ke tauhi mo fai ʻene ngaahi tuʻutuʻuni mo fekau, . . . ʻe toki toupili kiate koe ʻa e ngaahi mala kotoa ko e ni, pea te nau maʻu koe.”—Teutalonome 28:15.
Ko ha Sekelitali Naʻe Fakahaofi ʻe he Talangofuá
10, 11. (a) Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fakakaukau ki he akonaki ko ia ʻa Sihova kia Palukí? (e) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Palukí?
10 ʻOkú ke faʻa ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke foʻi koeʻuhi ko e tokosiʻi pē ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻokú ke fetaulaki mo ia ʻi he ngāue faka-Kalisitiané ʻoku nau fakahāhā ha kiʻi mahuʻingaʻia ʻi he ongoongo leleí? ʻOkú ke faʻa ongoʻi ʻi he taimi ki he taimi ha kiʻi loto-meheka ki he kau tuʻumālié mo ʻenau ngaahi tōʻonga moʻui fakapelepelé? Kapau ko ia, fakakaukau atu kia Paluki, ʻa e sekelitali ʻa Selemaiá, pea ki he akonaki anga-ʻofa ʻa Sihova kiate iá.
11 Naʻe lolotonga fai hono hiki ʻe Paluki ha pōpoaki fakaekikite ʻi he taimi naʻá ne hoko tonu ai ko e tefito ʻo e tokanga ʻa Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe kamata ʻa Paluki ke fakaʻofaʻia ʻi heʻene moʻuí pea holi ia ki ha meʻa lelei ange ʻi hono monū makehe ko ia ʻo e ngāue ki he ʻOtuá. ʻI hono fakatokangaʻi ʻa e mafuli ko eni ʻi he fakakaukau ʻa Palukí, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ha akonaki mahino kae anga-ʻofa, ʻo pehē: “ʻOku ke kumi koā maʻau ha ngaahi meʻa lalahi? ʻOua ʻe kumi: he ko au eni ʻoku ou ʻomi ha kovi ki he kakano, hono kotoa . . . ka te u ʻatu kiate koe hoʻo moʻui moʻao vete, ʻi he potu kotoa pe te ke ʻalu ki ai.”—Selemaia 36:4; 45:5.
12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he kumi ki he “ngaahi meʻa lalahi” maʻa kitautolu ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá?
12 ʻOku lava ke ke ongoʻi ʻi he ngaahi lea ko eni ʻa Sihova kia Palukí ʻa ʻene tokanga lahi ki he tangata lelei ko ení, ʻa ia naʻá ne tauhi mātuʻaki faitōnunga mo loto-toʻa kiate ia ʻi he tafaʻaki ʻo Selemaiá? ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ʻoku mātuʻaki tokanga ʻa Sihova fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia ʻoku fakataueleʻi ke tuli ki he meʻa ʻoku nau fakakaukau ko e ngaahi tuʻunga lelei ange ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ení. ʻOku fakafiefiá, hangē ko Palukí, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga peheé kuo nau tali ʻa e fengaʻunuʻaki anga-ʻofa ʻoku fai ʻe he fanga tokoua fakalaumālie alafalalaʻangá. (Luke 15:4-7) ʻIo, ʻofa ke tau ʻiloʻilo kotoa ʻoku ʻikai ha kahaʻu ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau kumi ʻa e “ngaahi meʻa lalahi” maʻa kinautolu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he taʻemalava ʻa e faʻahinga peheé ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní, ka ko e kovi angé, te nau puli vave fakataha atu mo e māmani ko ení mo e kotoa ʻo ʻene ngaahi holi siokitá.—Mātiu 6:19, 20; 1 Sione 2:15-17.
13. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló ʻoku hanga ʻe he fakamatala fekauʻaki mo Palukí ʻo akoʻi mai kia kitautolú?
13 Ko e fakamatala fekauʻaki mo Palukí ʻokú ne toe akoʻi mai kia kitautolu ha lēsoni lelei ʻi he anga-fakatōkilaló. Fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke akonakiʻi fakahangatonu ʻe Sihova ʻa Paluki ka naʻá ne lea fakafou ʻia Selemaia, ʻa ia ko ʻene ngaahi taʻehaohaoá mo ʻene ngaahi tōʻonga anga-kehé ʻoku ngalingali ne ʻiloʻi lelei ia ʻe Paluki. (Selemaia 45:1, 2) Neongo ia, naʻe ʻikai ke ikuʻi ʻa Paluki ia ʻe he hīkisiá; naʻá ne ʻiloʻilo anga-fakatōkilalo ki he matavai moʻoni ʻo e akonakí—ko Sihova. (2 Kalonikali 26:3, 4, 16; Palovepi 18:12; 19:20) Ko ia kapau ‘ʻe pukenima kitautolu lolotonga haʻatau fai ha kovi’ pea tau maʻu ʻa e akonaki ʻoku fiemaʻú mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, tau faʻifaʻitaki ki he tuʻunga matuʻotuʻa, ʻiloʻilo fakalaumālié, pea mo e anga-fakatōkilalo ʻa Palukí.—Kaletia 6:1.
14. Ko e hā ʻoku totonu ai kia kitautolu ke talangofua ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau takimuʻa ʻia kitautolú?
14 Ko ha fakakaukau anga-fakatōkilalo pehē ʻi heʻetau tafaʻakí ʻokú ne toe tokoniʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai ʻa e akonakí. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 13:17: “Mou tuitala ki he kau tuʻukimuʻa ʻomoutolu, pea fakavaivai kiate kinautolu; he ko kinautolu ia ʻoku nau ʻā ke leʻohi homou laumalie, he ko kinautolu te nau fakamatala kimoutolu ʻamui; koeʻuhiā ke nau fai fiefia ʻenau ngaue ko ia, ʻo ʻikai fai mo e toʻe: he ʻe taeʻaonga ia kiate kimoutolu.” He tuʻo lahi moʻoni ko e lilingi atu ʻe he kau mātuʻá honau lotó kia Sihova, ʻo lotu ki ha loto-toʻa, poto, mo e fakapotopoto ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke fakahokoʻaki ʻa e tafaʻaki faingataʻa ko eni ʻo ʻenau ngāue fakatauhisipí! ʻAi ke tau ‘ʻilo ʻa e faʻahinga peheé.’—1 Kolinito 16:18.
15. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Selemaia ʻene falala pau kia Palukí? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻo Paluki ki heʻene talangofua anga-fakatōkilaló?
15 ʻOku hā mahino naʻe fakatonutonu ʻe Paluki ʻene fakakaukaú, he naʻe hoko atu hono ʻoange ʻe Selemaia kiate ia ha ngāue faingataʻa moʻoni—ke ʻalu ki he temipalé ʻo lau leʻo-lahi ʻa e pōpoaki fakaefakamaau tofu pē ko ia naʻá ne hiki ʻe ia tonu mei he ngutu ʻo Selemaiá. Naʻe talangofua ʻa Paluki? ʻIo, naʻá ne fai “ʻo hange tofu pe hono tuʻutuʻuni ʻe Selemaia ko e palofita.” Ko hono moʻoní, naʻe aʻu ʻo ne lau ʻa e pōpoaki tatau ki he kau houʻeiki ʻo Selusalemá, ʻa ia ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe fiemaʻu ki ai ha loto-toʻa lahi ʻaupito. (Selemaia 36:1-6, 8, 14, 15) ʻI he taimi naʻe tō ai ʻa e koló ki he kau Pāpiloné ʻi he taʻu nai ʻe 18 ki mui ai, fakaʻuta atu ki he houngaʻia kuo pau naʻe maʻu ʻe Paluki ʻi heʻene haó koeʻuhi he naʻá ne fai ki he fakatokanga ko ia ʻa Sihová pea taʻofi ʻene kumi ki he “ngaahi meʻa lalahi” maʻaná!—Selemaia 39:1, 2, 11, 12; 43:6.
Talangofua Lolotonga ʻo ha ʻĀkoloʻi Naʻá Ne Fakahaofi ha Ngaahi Moʻui
16. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e manavaʻofa ki he kau Siu ʻi Selusalemá he lolotonga hono ʻākoloʻi ʻe Pāpilone ʻi he 607 K.M.?
16 ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻanga ʻo Selusalemá ʻi he 607 K.M., naʻe toe hā mahino ai ʻa e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he talangofuá. ʻI he tumutumu ʻo e ʻākoloʻí, naʻe pehē ʻe Sihova ki he kau Siú: “Ko au eni ʻoku ou tuku ʻi homou ʻao ʻa e hala ki he moʻui mo e hala ki he mate. Ko ia te ne nofo ʻi he kolo ni te ne mate ʻi he heleta, mo e honge, mo e mate fakaʻauha; ka ko ia te ne hu kituʻa, ʻo to ki he kau Kalitia ʻoku ʻakoloʻi kimoutolu, te ne ʻave ʻene moʻui maʻa ne vete.” (Selemaia 21:8, 9) Neongo naʻe tuha ʻa e kau nofo ʻo Selusalemá mo e fakaʻauha, naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa e manavaʻofa ki he faʻahinga ko ia naʻa nau talangofua kiate iá, naʻa mo e houa mātuʻaki mahuʻinga mo fakaʻosi ko iá.b
17. (a) Ko e hā ʻa e founga ʻe ua naʻe siviʻi ai ʻa e talangofua ʻa Selemaiá ʻi he taimi naʻe fakahinohinoʻi ai ia ʻe Sihova ke ne tala ki he kau Siu naʻe ʻākoloʻí ke nau “to ki he kau Kalitia”? (e) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Selemaia ʻi he talangofua loto-toʻá?
17 Ko hono tala ko ia ki he kau Siú ke nau tukuloló ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe toe siviʻi ai mo e talangofua ʻa Selemaiá. Ko e taha e meʻa, naʻá ne faivelenga maʻá e huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai te ne loto ke lumaʻi ia ʻe hono ngaahi fili ko ia te nau lau ʻenau ikuná maʻá e ngaahi ʻaitoli taʻemoʻuí. (Selemaia 50:2, 11; Tangilaulau 2:16) Tānaki atu ki aí, naʻe ʻilo ʻe Selemaia ko hono tala ko ia ki he kakaí ke nau tukuloló, naʻá ne tuku ai ʻene moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi, he ʻe fakaʻuhingaʻi ʻe he tokolahi ia ʻene ngaahi leá ko e angatuʻu. Neongo ia, naʻe ʻikai te ne ilifia, ka naʻá ne talangofua ʻo leaʻaki ʻa e ngaahi fanongonongo ʻa Sihová. (Selemaia 38:4, 17, 18) Hangē ko Selemaiá, ʻoku tau toe talaki mo ha pōpoaki taʻemanakoa. Ko e pōpoaki tatau pē ia naʻe taʻetokaʻi ai ʻa Sīsuú. (Aisea 53:3; Mātiu 24:9) Ko ia ʻoua te tau “ilifia ki ha tangata,” kae hangē ko Selemaiá, tau talangofua loto-toʻa kia Sihova, ʻo falala kakato kiate ia.—Palovepi 29:25.
Talangofua ʻi he Mata ʻo e ʻOho ʻa Kokí
18. Ko e hā ʻa e ngaahi sivi ʻo e talangofuá ʻe fehangahangai mo e kau sevāniti ʻa Sihová?
18 ʻOku vavé ni, ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu kotoa ʻa Sētané ʻi ha “mamahi lahi” ʻoku taʻefakatataua. (Mātiu 24:21) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ki muʻa pe lolotonga ʻo e taimi ko iá, ʻe hokosia ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ha siviʻi lahi ʻo ʻenau tuí mo e talangofuá. Hangē ko ení, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu ko Sētané, ʻi hono tuʻunga ko e “Koki, ae fonua ko Mekoki,” te ne fai ha ʻohofi fakalūkufua ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻo teuaki ʻa e ngaahi kongakau ʻoku fakamatalaʻi ko e “kau tau malohi . . . hage koe ao ke ufiufi ae fonua.” (Isikeli 38:2, 14-16, PM) ʻI heʻenau tokosiʻi ange pea taʻemeʻataú, ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau kumi ke hūfanga ʻi he “kapakau” ʻo Sihová, ʻa ia ʻokú ne folahi atu ke maluʻi ʻa e talangofuá.
19, 20. (a) Ko e hā naʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ʻi he tafaʻaki ʻa ʻIsilelí ʻa e talangofuá ʻi he taimi naʻa nau ʻi he Tahi Kulokula aí? (e) ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga he ʻahó ni mei he fakakaukau faʻa lotu ki he fakamatala ʻo e Tahi Kulokulá?
19 ʻOku fakamanatu mai kia kitautolu ʻe he tuʻunga ko ení ʻa e ʻEkisoto ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité. Hili hono taaʻi ʻaki ʻa ʻIsipite ʻa e mala fakaʻauha ʻe hongofulú, naʻe taki ʻe Sihova ʻene kakaí, ʻikai ʻi he hala nounou taha ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ka ʻi he fou atu ʻi he Tahi Kulokulá, ʻa ia ʻe lavangofua ke maʻukovia ai kinautolu ha tuliki pea ʻohofi. Mei he vakai fakakautaú, naʻe hā ko e foʻi laka fakatuʻutāmaki ia. Kapau naʻá ke ʻi ai, naʻá ke mei talangofua ki he folofola ʻa Sihova fakafou ʻia Mōsesé pea laka atu ki he Tahi Kulokulá fakataha mo e falala pau kakato, ʻi hono ʻiloʻi ko e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻoku tuʻu ia ki he feituʻu ʻoku kiʻi kehe?—Ekisoto 14:1-4.
20 ʻI heʻetau lau ʻi he Ekisoto vahe 14, ʻoku tau sio ai ki hono fakahaofi ʻe Sihova hono kakaí ʻi hano fakahāhā fakaofo ʻo e mālohi. He lava moʻoni ko e ngaahi fakamatala peheé ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku tau tuku ai ha taimi ke ako mo fakakaukau ki aí! (2 Pita 2:9) ʻE hanga leva ʻe he tui mālohí, ʻo fakaivia kitautolu ke talangofua kia Sihova, naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali fehangahangai ai ʻene ngaahi fiemaʻú mo e fakaʻuhinga fakaetangatá. (Palovepi 3:5, 6) Ko ia ʻeke kiate koe, ‘ʻOku ou feinga mālohi ke langa hake ʻeku tuí fakafou ʻi he ako fakamākukanga ʻo e Tohitapú, lotu, mo e fakalaulauloto, pea pehē ki he feohi tuʻumaʻu mo e kakai ʻa e ʻOtuá?’—Hepelu 10:24, 25; 12:1-3.
Ko e Talangofuá ʻOkú Ne Fokotuʻu Maʻu ʻa e ʻAmanaki
21. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki, ʻi he lolotongá mo e kahaʻú, ʻe hoko mai ki he faʻahinga ʻoku nau talangofua kia Sihová?
21 Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻai ʻa e talangofua kia Sihová ko ʻenau founga moʻuí ʻoku nau hokosia naʻa mo e taimí ni ʻa hono fakahoko ko ia ʻo e Palovepi 1:33, ʻa ia ʻoku pehē: “Ka ko ia ʻoku fakaongo [talangofua] kiate au te ne nofo nonga, pea te ne ʻatā mei he manavahe ki he kovi.” He fakaofo moʻoni ʻo hano ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea fakafiemālie ko ení lolotonga ʻa e hoko mai ʻa e ʻaho faisāuni ʻa Sihová! Ko hono moʻoní, naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻI he kamata hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia, mou hiki homou ʻulu, ʻo hanga hake; he ʻoku ofi ai homou huhuʻi.” (Luke 21:28) ʻOku hā mahino, ko e faʻahinga pē ʻoku talangofua ki he ʻOtuá te nau maʻu ʻa e falala pau ke fai ki he ngaahi foʻi folofola ko ení.—Mātiu 7:21.
22. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ki he falala pau ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe fai ʻa e lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
22 Ko e toe ʻuhinga ki he falala paú he “e ikai fai ha mea e Jihova koe Otua, kae tae fakaha ia ki he ene kau tamaioeiki koe kau balofita.” (Amosi 3:7, PM) ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai fakamānavaʻi ʻe Sihova ha kau palōfita ʻo hangē ko ia ko e kuohilí; ka, kuó ne fekauʻi ʻe ia ha kalasi tamaioʻeiki anga-tonu ke tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālie taimi totonu ki hono kau nofoʻangá. (Mātiu 24:45-47, PM) Ko ia ai, he mahuʻinga moʻoni ē ke tau maʻu ha fakakaukau talangofua fekauʻaki mo e “tamaioeiki” ko iá! Hangē ko ia ʻe fakahā ʻe he kupu hono hokó, ko e talangofua peheé ʻoku toe tapua ai ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo Sīsū, ko e ʻeiki ʻo e ‘tamaioeikí.’ Ko e Tokotaha ia ʻoku ‘fai ki ai ʻe he kakaí ʻenau talangofuá.’—Senesi 49:10, NW.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Neongo ʻoku faʻa fakatātaaʻi ʻoku manavahē, “ko ha motuʻa moa ʻe tau ia ki he mate ke maluʻi hono ʻuhikí mei he fakatuʻutāmakí,” ko e lau ia ʻa ha tohi ʻa e sōsaieti maluʻi ʻo e fanga manú.
b ʻOku fakaeʻa ʻe he Selemaia 38:19, naʻe tokolahi ʻa e kau Siu ‘naʻe to’ ki he kau Kalitiá pea naʻe fakahaofi mei he maté kae ʻikai mei he takihēʻí. Pe ko ʻenau tukuloló ko e tali ʻo e ngaahi lea ʻa Selemaiá, ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi mai ia kia kitautolu. Neongo ia, ko ʻenau haó naʻe fakapapauʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfitá.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e ola ʻo e hokohoko talangataʻa ʻa ʻIsilelí?
• Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻa Tuʻi Sōasi ʻe heʻene ngaahi feohi koví, fakatouʻosi ʻi he ki muʻa mo e ki mui ʻene moʻuí?
• Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke tau ako meia Palukí?
• Ko e hā ʻoku ʻikai maʻu ai ʻe he kakai talangofua ʻa Sihová ha ʻuhinga ke manavahē ai ʻi he fakaofi ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu lolotongá?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Sihoiatá, naʻe talangofua ai ʻa e kiʻi talavou ko Sōasí kia Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻe tākiekina ʻe he ngaahi feohi kovi ʻa Sōasí ke ne ʻai ai ke fakapoongi ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻá ke mei talangofua kia Sihova pea fakamoʻoni ki hono mālohi fakaofo fakaefakahaofí?