ʻOku Mālohi Fēfē Hoʻo Tuí?
“Ko e meʻa ki he tui ʻoku mou tuʻu.”—2 KOLINITO 2:2.
1, 2. Ko e hā kuo pau ai ke tau maʻu ʻa e tuí, pea ʻe lava fēfē ke hoko ia ʻo mālohi ange?
ʻOKU ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová kuo pau ke nau maʻu ʻa e tuí. Ko hono moʻoní, ‘ʻo ka taʻekau ʻa e tuí, ʻoku ʻikai momoʻi lava ke fakahōifua ki he ʻOtuá.’ (Hepelu 11:6) Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto ke tau lotu ki he laumālie māʻoniʻoní pea ki he tuí, ʻa ia ko e konga ia ʻo hono fua fakaʻofoʻofá. (Luke 11:13; Kaletia 5:22, 23) Ko e faʻifaʻitaki ki he tui ko ia ʻa e ngaahi kaungātuí ʻe toe lava ke ʻai ke mālohi ai ʻa e ʻulungāngá ni ʻia kitautolu.—2 Timote 1:5; Hepelu 13:7.
2 ʻE hoko ʻetau tuí ʻo mālohi ange kapau ʻoku tau kīvoi ʻi he tuli ki he ʻalunga ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiané. Ko e tui fakautuutú ʻe lava ke hoko ia ʻi hono lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú pea mo ako tōtōivi ʻa e ngaahi Konga Tohitapú fakataha mo e tokoni ʻa e ʻū tohi kuo tokonaki mai fakafou ʻi he “setuata anga-tonú.” (Luke 12:42-44, NW; Siosiua 1:7, 8) ʻOku tau fefakalototoʻaʻaki ʻi heʻetau tuí fakafou ʻi heʻetau ʻi ai tuʻumaʻu ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí. (Loma 1:11, 12; Hepelu 10:24, 25) Pea ʻoku ʻai ke mālohi ʻetau tuí ʻi heʻetau lea ki he niʻihi kehé ʻi he ngāue fakafaifekaú.—Sāme 145:10-13; Loma 10:11-15.
3. ʻI he fekauʻaki mo e tuí, ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻu mei he kau mātuʻa ʻofa Kalisitiané?
3 ʻI hono fai ʻa e akonaki mo e fakalototoʻa Fakatohitapú, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he kau mātuʻa ʻofa Kalisitiané ke langa hake ʻetau tuí. ʻOku nau maʻu ha laumālie hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tala ki he kau Kolinitoó: “Ko e kau tokoni pe kimautolu ki he langaʻi ʻo hoʻomou fiefia. Seuke, ko e meʻa ki he tui ʻoku mou tuʻu.” (2 Kolinito 2:1, 2 [1:23, 24, PM]) ʻOku pehē ʻe he liliu ʻe taha: “ʻOku mau ngāue fakataha mo kimoutolu ke ʻai ke mou fiefia, koeʻuhí ʻoku mālohi hoʻomou tuí.” (Contemporary English Version) ʻOku moʻui ʻa e māʻoniʻoní tuʻunga ʻi he tuí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha taha kehe ʻe lava ke ne ngāueʻi ʻa e tuí maʻatautolu pe ʻai kitautolu ke tau hoko ko e kau tauhi anga-tonu mateaki. ʻI he tafaʻaki ko ení, ‘kuo pau ke taki taha fua ʻetau kavenga ʻatautolu.’—Kaletia 3:11; 6:5.
4. ʻOku lava fēfē ke tokoni ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá ke fakaivimālohi ʻetau tuí?
4 ʻOku fonu ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi he fakamatala fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e tuí. ʻOku tau maheni nai mo e lahi ʻo ʻenau ngaahi ngāue tuʻu-ki-muʻá, kae fēfē ʻa e tui naʻa nau fakahāhā ʻi he ʻaho ki he ʻahó, fakafou nai ʻi he moʻui fuoloá? ʻI he fakakaukauloto atu he taimí ni ki he founga ʻo ʻenau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga ko ení ʻi he ngaahi tuʻunga meimei tatau mo haʻatautolú ʻe lava ke tokoni ia ke ʻai ke mālohi ʻetau tuí.
ʻOmai ʻe he Tuí kia Kitautolu ʻa e Loto-Toʻa
5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻoku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he tuí ke talaki loto-toʻa ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?
5 ʻOku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he tuí ke talaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e loto-toʻa. Naʻe tomuʻa tala loto-toʻa ʻe ʻĪnoke ʻa e fakahoko ʻo e fakamaau fakaʻotuá. “Vakai!” ko ʻene leá ia, “ne hoko mai ʻa e ʻEiki ʻoku haʻofia ia ʻe hono ngaahi toko mano tapu, ke fai fakamāu ki he kakai kotoa pe, pea ke fakamoʻoni ki he kau fakaʻotuamate kotoa pe ʻenau ngaahi ngaue fakaʻotuamate kotoa pe, ʻa ia kuo nau fai ʻilo pe, pea mo e ngaahi lea fefeka kuo fai kiate ia ʻe he kau angahala fakaʻotuamate.” (Siutasi 14, 15) ʻI he fanongo ki he ngaahi lea ko iá, ko e ngaahi fili fakaʻotuamate ʻo ʻĪnoké naʻa nau loto moʻoni ke tāmateʻi ia. Neongo ia, naʻá ne lea taʻemanavahē ʻi he tuí, pea naʻe “ʻave ia” ʻe he ʻOtuá ʻaki hono ʻai ia ke ne mohe ʻi he maté, ʻo hā mahino naʻe ʻikai fakangofua ia ke ne tofanga ʻi hono ngaahi tuʻunga fakamamahí. (Senesi 5:24; Hepelu 11:5) ʻOku ʻikai te tau hokosia ha ngaahi mana pehē, ka ʻoku tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú koeʻuhi ke tau lava ʻo talaki ʻa ʻene folofolá ʻaki ʻa e tui mo e loto-toʻa.—Ngāue 4:24-31.
6. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻa Noa ʻe he tui mo e loto-toʻa naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá?
6 ʻI he tuí naʻe hanga ai ʻe Noa ʻo “faʻu ʻa e Aake moʻo fakamoʻui hono ʻapi.” (Hepelu 11:7; Senesi 6:13-22) Naʻe toe hoko ʻa Noa “ko ha tokotaha malanga ʻo e māʻoniʻoní” ʻa ia naʻá ne talaki loto-toʻa ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá ki hono ngaahi toʻutangatá. (2 Pita 2:5, NW) Kuo pau pē naʻa nau manuki ki heʻene pōpoaki fekauʻaki mo ha Lōvai ʻe hoko maí, naʻa mo e manuki ʻa e niʻihi ʻi heʻetau ʻoatu ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻe vavé ni ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻá. (2 Pita 3:3-12) Kae kehe, hangē ko ʻĪnoke mo Noá, ʻe lava ke tau ʻoatu ha pōpoaki pehē koeʻuhi ko ʻetau tui mo e loto-toʻa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.
ʻAi Kitautolu ʻe he Tuí Ke Tau Kātaki
7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame mo e niʻihi kehé ʻa e tuí mo e kātakí?
7 ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tui mo e kātaki, tautefito ʻi heʻetau tatali ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. ʻOku kau ʻi he faʻahinga ‘te nau hokosi ʻa e ngaahi talaʻofá ʻi heʻenau tuí mo e kitakí’ ʻa e pēteliake manavahē-ʻOtua ko ʻĒpalahamé. (Hepelu 6:11, 12) ʻI he tuí naʻá ne mavahe ai mei ʻUa, fakataha mo hono ngaahi tuʻunga māʻolungá, ʻo ne hoko ai ko ha ʻāunofo ʻi ha fonua muli naʻe talaʻofa ange maʻana ʻe he ʻOtuá. Ko ʻAisake mo Sēkopé ko e ongo ʻea ia ʻo e talaʻofa tatau tofu pē. Kae kehe, “ko kinautolu ni kotoa pe naʻa nau pekia tui pe, kuo ʻikai te nau lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa.” ʻI he tuí naʻa nau ‘holi ki ha fonua lelei ange ko e fonua fakalangi.’ Fakatatau ki ai, naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “teuteu moʻonautolu ha kolo.” (Hepelu 11:8-16) ʻIo, ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope—mo honau ngaahi uaifi anga-fakaʻotuá—naʻa nau tatali anga-kātaki ki he Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, ʻa ia te nau toetuʻu ai ʻi hono malumalú ki he moʻui ʻi he māmaní.
8. Neongo ʻa e hā naʻe kei fakahāhā pē ʻe ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope ʻa e kātakí mo e tuí?
8 Ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope naʻe ʻikai mole ʻenau tuí. Naʻe ʻikai hoko mai ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he malumalu ʻo ʻenau pulé, pea naʻe ʻikai te nau sio ʻoku tāpuakiʻi ʻe he puleʻanga kotoa pē kinautolu fakafou ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé. (Senesi 15:5-7; 22:15-18) Neongo ko e ‘kolo naʻe langa ʻe he ʻOtuá’ ʻe ʻikai hoko ia ko ha meʻa moʻoni kae ʻoua ke matolo atu ha ngaahi senituli, naʻe hokohoko atu ʻa e kau tangatá ni ke fakahāhā ʻenau tuí mo e kātakí ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau he taimí ni ʻi he hoko ʻa e Puleʻanga faka-Mīsaiá ko ha meʻa moʻoni ʻi hēvaní.—Sāme 42:5, 11; 43:5.
ʻOmai ʻe he Tuí kia Kitautolu ʻa e Ngaahi Taumuʻa Māʻolunga Tahá
9. Ko e hā ʻa e tākiekina ʻoku maʻu ʻe he tuí ki he ngaahi koló mo e ngaahi taumuʻá?
9 Naʻe ʻikai ʻaupito ke ohi ʻe he kau pēteliake loto-tōnungá ʻa e founga moʻui ololalo faka-Kēnaní, he naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi kolo mo e ngaahi taumuʻa māʻolunga mamaʻo ange. ʻOku pehē hono ʻomai ʻe he tuí kia kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālie ʻoku ʻai ai ke tau malava ʻo talitekeʻi ʻa e fakatatau ki he māmani ʻoku tokoto ʻi he mālohi ʻo e tokotaha fulikivanú, ʻa Sētane ko e Tēvoló.—1 Sione 2:15-17; 5:19.
10. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe tuli ʻa Siosifa ki ha taumuʻa māʻolunga mamaʻo ange ʻi he tuʻu-ki-muʻa fakamāmaní?
10 ʻI he tataki fakaʻotuá, naʻe ngāue ai ʻa e foha ʻo Sēkope ko Siosifá ko e pule meʻakai ia ʻo ʻIsipité, ka naʻe ʻikai ko ʻene taumuʻá ia ke hoko ko ha tangata lahi ʻi he māmani ko ení. ʻI he tui ki he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, naʻe tala ange ʻe he taʻu 110 ko Siosifá ki hono fanga tokouá: “Kuo u mate au: ka kuo pau ke aʻahi ʻa e ʻOtua kiate kimoutolu, pea te ne ʻohake kimoutolu mei he fonua ni ki he fonua naʻa ne fuakava ai kia Epalahame mo Aisake mo Sekope.” Naʻe kole ʻa Siosifa ke tanu ia ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI heʻene maté, naʻe fakatolonga ia pea fakatokoto ʻi ha puha mate ʻi ʻIsipite. Ka ʻi he taimi naʻe fakahaofi ai ʻa e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe hanga ʻe he palōfita ko Mōsese ʻo tangaki ʻo ʻave ʻa e ngaahi hui ʻo Siosifá ke tanu ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Senesi 50:22-26; Ekisoto 13:19) Ko e tui hangē ko ia ko e tui ʻa Siosifá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tuli ki he ngaahi taumuʻa māʻolunga mamaʻo ange ʻi he tuʻu-ki-muʻa fakamāmaní.—1 Kolinito 7:29-31.
11. ʻI he founga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Mōsese naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié?
11 Ko Mōsesé naʻá ne ‘fili muʻa ke kaungā-ngaohikovia mo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻi haʻane maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahalá’ ʻi he tuʻunga ko ha mēmipa ako lelei ʻo e fāmili fakatuʻi ʻo ʻIsipité. (Hepelu 11:23-26; Ngāue 7:20-22) Naʻá ne tukuange ai ʻa e tuʻunga ʻiloa fakamāmaní pea naʻa mo ha tanu fakaʻeiʻeiki ʻi ha puha mate teuteuʻi lelei ʻi ha feituʻu ongoongoa ʻi ʻIsipite. Ka ko e hā hano mahuʻinga ʻi hono fakahoa atu ki he monū ʻo e hoko ko ha “tagata ae Otua,” ko e fakalaloa ʻo e fuakava Laó, palōfita ʻa Sihova, mo ha tokotaha-tohi Tohitapu? (Esela 3:2, PM) Ko e hikihiki ki he tuʻunga māʻolunga he ngāue fakamāmaní ʻa e meʻa ʻokú ke holi ki aí, pe kuo ʻoatu ʻe he tuí kiate koe ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie māʻolunga lahi ange?
Iku ʻa e Tuí ki ha Moʻui Fakafiemālie
12. Ko e hā ʻa e ola naʻe fai ʻe he tuí ki he moʻui ʻa Lēhapí?
12 ʻOku ʻoange ʻe he tuí ki he kakaí ʻo ʻikai ko e ngaahi taumuʻa māʻolungá pē ka ko ha moʻui fakafiemālie foki. Ko Lēhapi ʻo Sielikoó kuo pau pē naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai loko ʻuhinga ʻene moʻui ko ha paʻumutú. Kae kehe, he liliu moʻoni ē ko e meʻa ko iá ʻi he taimi naʻá ne ngāueʻi ai ʻa e tuí! Naʻe “fakatonuhia [ia] . . . mei he ngaue [ʻo e tuí], heʻene tali ʻa e ongo talafekau [ʻIsilelí], ʻo ne fakatoʻotoʻo ʻena ō ʻi ha hala kehe,” ko ia naʻá na hao ai mei hona ngaahi fili Kēnaní. (Semisi 2:24-26) ʻI hono ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻoní, naʻe toe fakahāhā ʻe Lēhapi ʻa e tuí ʻaki ʻene liʻaki ʻa ʻene moʻui paʻumutú. (Siosiua 2:9-11; Hepelu 11:30, 31) Naʻá ne mali mo ha sevāniti ʻa Sihova, ʻo ʻikai ko ha Kēnani taʻetui. (Teutalonome 7:3, 4; 1 Kolinito 7:39) Naʻe maʻu ʻe Lēhapi ʻa e monū maʻongoʻonga ʻo e hoko ko ha kui-fefine ʻa e Mīsaiá. (1 Kalonikali 2:3-15; Lute 4:20-22; Mātiu 1:5, 6) ʻI he hangē ko e niʻihi kehé, ʻa ia ko e niʻihi ai kuo nau liʻaki ha moʻui ʻulungaanga taʻetāú, te ne maʻu ai ha toe pale ʻe taha—ko ha toetuʻu ki he moʻuí ʻi ha māmani palataisi.
13. Naʻe anga-fēfē ʻa e faiangahala ʻa Tēvita ʻi he fekauʻaki mo Patisepá, ka ko e hā ʻa e fakakaukau naʻá ne fakahāhaá?
13 Hili hono liʻaki ʻa ʻene moʻui angahalaʻiá, ʻoku hā mahino naʻe tauhi maʻu ʻe Lēhapi ha ʻalunga faitotonu. Kae kehe, ko e niʻihi kuo fuoloa ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá kuo nau faiangahala mamafa. Naʻe fai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e tono mo Patisepa, ʻai ke tāmateʻi hono husepānití ʻi he taú, pea ʻave leva ia ʻo ne hoko ko hono uaifi. (2 Samiuela 11:1-27) ʻI he fakatomala ʻi he loto-mamahi lahi, naʻe kōlenga ʻa Tēvita kia Sihova: “Oua naa ke too iate au ho laumalie maonioni.” Naʻe ʻikai mole meia Tēvita ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne tui ko Sihova, ʻi heʻene mēsí, ʻe ʻikai te ne fehiʻa ʻi ha “loto lavea mo mafesifesi” ʻi he faiangahalá. (Sāme 51:11, 17, PM; Sāme 103:10-14) Koeʻuhi ko ʻena tuí, naʻe maʻu ai ʻe Tēvita mo Patisepa ha tuʻunga mahuʻinga ʻi he laine hohoko ʻo e Mīsaiá.—1 Kalonikali 3:5; Mātiu 1:6, 16; Luke 3:23, 31.
Tui Naʻe Fakaivimālohi ʻAki ʻa e Fakapapauʻi
14. Ko e hā ʻa e ongo fakapapauʻiʻanga naʻe maʻu ʻe Kitioné, pea ʻoku ueʻi fēfē nai ʻetau tuí ʻi he fakamatala ko ení?
14 Neongo ʻoku tau ʻaʻeva ʻaki ʻa e tuí, te tau fiemaʻu nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakapapauʻi ʻo e tokoni fakaʻotuá. Naʻe hoko moʻoni eni ʻia Fakamaau Kitione, ko e taha ia ʻi he faʻahinga “ʻa ia ʻi he faiʻaki ʻo tui naʻa nau ikuna ʻa e ngaahi puleʻanga.” (Hepelu 11:32, 33) ʻI he taimi naʻe fakatūʻuta ai ʻa e kau Mitianí mo ʻenau ngaahi faʻahí ʻi ʻIsilelí, naʻe kāpui ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Kitione. ʻI he holi ki ha fakapapauʻi naʻe kau ʻa Sihova mo iá, naʻá ne fokotuʻu ange ai ha ngaahi sivi fekauʻaki mo ha fulufuluʻi sipi naʻe tuku ʻi ha faliki hahaʻanga uite ʻi he poʻulí. ʻI he ʻuluaki siví, naʻe fonu ai ha hahau ʻi he fulufuluʻi sipí pē, lolotonga ia ʻoku mōmoa ʻa e kelekelé. Naʻe mafuli ʻa e tuʻungá ʻi he sivi hono uá. ʻI he loto-lahi ʻi he ongo fakapapauʻi ko ení, naʻe ngāue ai ʻa Kitione fakapotopoto ʻi he tuí peá ne ikunaʻi ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí. (Fakamaau 6:33-40; 7:19-25) Kapau ʻoku tau kumi ki ha fakapapauʻiʻanga ʻi he fehangahangai mo ha fili ke faí, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku siʻi ʻetau tuí. ʻOku tau fakahāhā moʻoni ʻa e tuí ʻaki ʻa e hanga ki he Tohitapú mo e ngaahi tohi faka-Kalisitiané pea ʻi he lotu ki he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fai ʻo e ngaahi filí.—Loma 8:26, 27.
15. ʻE anga-fēfē nai hano tokoniʻi kitautolu ʻi he fakakaukauloto atu ki he tui ʻa Pēlaké?
15 Ko e tui ʻa Fakamaau Pēlaké naʻe ʻai ia ke mālohi ʻe he fakapapauʻiʻanga ʻi he founga ʻo e fakalototoʻá. Naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe he palōfita fefine ko Tēpolá ke ne muʻomuʻa ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsilelí mei hono fakafeʻātungia ʻe he Kēnani ko Tuʻi Siapiní. ʻI he tuí pea ʻi he fakapapauʻi ʻa e tokoni fakaʻotuá, naʻe taki ai ʻe Pēlake ʻa e kau tangata ʻikai teuʻi lelei ʻe toko 10,000 ki he taú pea nau ikunaʻi ʻa e ngaahi kongakau lahi mamaʻo ange ʻa Siapini naʻe taki ai ʻa Sīselá. Ko e ikuna ko iá naʻe fakafiefiaʻi ia ʻi he hiva fiefia ʻo Tēpola mo Pēlaké. (Fakamaau 4:1–5:31) Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Tēpola ʻa Pēlake ke ngāue ko e taki ʻo ʻIsileli kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá, pea ko e taha ia ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻa ia fakafou ʻi he tuí “naʻa nau tulia ʻa e ngaahi matatau ʻo e muli.” (Hepelu 11:34) ʻI he fakakaukauloto atu ki he anga hono tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa Pēlake ʻi heʻene ngāue ʻi he tuí ʻe ueʻi moʻoni ai kitautolu ke fai ha meʻa kapau ʻoku tau toumoua ʻi ha tuʻunga fekauʻaki mo hono fakahoko ha vāhenga-ngāue faingataʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová.
Pouaki ʻe he Tuí ʻa e Melino
16. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ʻi he kumi ki he melino mo Loté?
16 Hangē tofu pē ko hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke fakahoko ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue faingataʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová, ʻoku pehē pē ʻene pouaki ʻa e melinó mo e nongá. Ko e taʻumotuʻa ko ʻĒpalahamé naʻá ne tuku ʻa hono ʻilamutu siʻi ange ko Loté ke ne fili ʻa e feituʻu kaikaiʻanga lelei tahá ʻi he taimi naʻe kē ai ʻena kau tauhi manú pea naʻe hoko ʻo fiemaʻu ai ke fai ha mavaeuá. (Senesi 13:7-12) Kuo pau pē naʻe lotu ʻa ʻĒpalahame ʻi he tui ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ki hono solova ʻa e palopalema ko ení. ʻI he ʻikai fakamuʻomuʻa ʻa ʻene ngaahi lelei ʻaʻaná, naʻá ne fakaleleiʻi ʻi he melino ʻa e ngaahi meʻá. Kapau ʻoku tau fakakikihi mo hotau tokoua Kalisitiané, tau lotu ʻi he tui pea “kumi ki he melino,” ʻo manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e fakaʻatuʻi anga-ʻofa ʻa ʻĒpalahamé.—1 Pita 3:10-12.
17. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau leaʻaki ko ha fefaikehekeheʻaki ʻoku hā naʻe kau ki ai ʻa Paula, Panepasa, mo Maʻaké naʻe fakaleleiʻi ia ʻi ha founga melinó?
17 Fakakaukau ki he lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané ʻi he tuí ke tau pouaki ʻa e melinó. ʻI he taimi naʻe teu ke kamata ai ʻe Paula ʻa ʻene fononga fakamisinale hono uá, naʻe loto-lelei ʻa Panepasa ki he fokotuʻu ke na toe ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Saipalo mo ʻĒsia Mainá. Kae kehe, naʻe loto ʻa Panepasa ke ʻave ʻa Maʻake naʻá ne tokouaʻakí. Naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Paula koeʻuhi he naʻe liʻaki kinaua ʻe Maʻake ʻi Pamifilia. Naʻe “hoko ai ha kē,” pea naʻe fakatupunga ʻe he fakakikihi ko ení ha mavaeua. Naʻe ʻave ʻe Panepasa ʻa Maʻake ʻo ne ʻalu mo ia ki Saipalo, ka naʻe fili ʻe Paula ʻa Sailosi ko hono feʻao pea “ne ʻasi atu ʻi Silia mo Silisia, ʻo ne poupou ʻa e ngaahi siasi.” (Ngāue 15:36-41) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakaleleiʻi ʻa e fefaikehekeheʻaki naʻe haá, he naʻe ʻia Paula ʻa Maʻake ʻi Loma, pea naʻe lea lelei ʻa e ʻapositoló ʻo fekauʻaki mo ia. (Kolose 4:10; Filimone 23, 24) ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa Paula ko ha pōpula ʻi Loma ʻi he 65 T.S. nai, naʻá ne tala kia Tīmote: “Fakaheka ʻa Maʻake ʻo mo omi mo koe: he ʻoku ne ʻaonga kiate au ke tokoni ʻi he Ngaue.” (2 Timote 4:11) ʻOku hā mahino naʻe ʻai ʻe Paula ʻa hono vahaʻangatae mo Panepasa mo Maʻaké ko ha kaveinga ia ʻo ʻene ngaahi lotu ʻi he tuí, pea naʻe iku eni ki he nonga ʻa ia ʻoku fehokotaki mo e “melino ʻa e ʻOtuá.”—Filipai 4:6, 7, NW.
18. Ko e hā ʻoku ngalingali naʻe hoko ʻi he tuʻunga ʻo ʻIuotia mo Siniteké?
18 Ko e moʻoni, ʻi he hoko ʻo taʻehaohaoá, “ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe.” (Semisi 3:2) Naʻe malanga hake ha ngaahi faingataʻa ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fefine Kalisitiane ʻe toko ua, ʻa ia naʻe tohi ʻa Paula fekauʻaki mo ia: “ʻOku ou enginaki ʻa Iuotia, pea ʻoku ou enginaki ʻa Siniteke, ke na loto taha ʻi he ʻEiki. . . . Ke ke tokoni ki he ongo fafine ko ia: he naʻa na kaungāfitefitaʻa mo au ʻi he Kosipeli.” (Filipai 4:1-3) ʻOku ngalingali ko e ongo fefine anga-fakaʻotua ko ení naʻá na fakaleleiʻi ʻena palopalemá ʻi ha founga melino ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e akonaki hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 5:23, 24. Ko e ngāueʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he tuí te ne fai ʻa e meʻa lahi ke pouaki ʻaki ʻa e melinó ʻi he ʻahó ni.
ʻAi ʻe he Tuí Ke Tau Malava ʻo Kātekina
19. Ko e hā ʻa e tuʻunga faingataʻa naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻauha ʻa e tui ʻa ʻAisake mo Lepeká?
19 ʻI he tuí ʻe toe lava ke tau kātekina ai ʻa e fakafilí. Mahalo pē ʻoku tau mamahi koeʻuhi ko e talangataʻa ki he ʻOtuá ʻa ha mēmipa papitaiso ʻi hotau fāmilí ʻaki ʻene mali mo ha tokotaha taʻetui. (1 Kolinito 7:39) Naʻe faingataʻaʻia ʻa ʻAisake mo Lepeka koeʻuhi ko e mali ʻa hona foha ko ʻĪsoá ki he ongo fefine taʻefakaʻotuá. Ko hono ongo uaifi Hetí “nae mamahi ai ae loto” ʻo kinauá—ʻo fuʻu lahi ʻo pehē ai ʻa Lepeka: “Kuou fiu i he eku moui, koeuhi koe gaahi ofefine o Heti; he kabau e fili e Jekobe ha unoho i he gaahi ofefine o Heti, o hage ko kinautolu ni ae gaahi ofefine oe fonua, koeha hono aoga o eku moui kiate au?” (Senesi 26:34, 35; 27:46, PM) Neongo ia, ko e tuʻunga faingataʻa ko ení naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻauha ʻa e tui ʻa ʻAisake mo Lepeká. ʻOfa ke tau tauhi maʻu ha tui mālohi kapau ʻoku hoko ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá ko ha pole ia kia kitautolu.
20. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e tuí ʻoku tau maʻu ʻia Lute mo Nāomí?
20 Ko e uitou taʻumotuʻa ko Nāomí ko ha Siuta ia pea naʻá ne ʻiloʻi ko ha kau fefine pau ʻo Siuta te nau fanauʻi nai ʻa e ngaahi foha ʻa ia te nau hoko ko e fanga kui ʻa e Mīsaiá. Kae kehe, koeʻuhi ne mate hono ongo fohá ʻikai haʻana fānau pea naʻá ne mahili mei he taʻu maʻu fānaú, ko e malava ko ia ke hoko hono fāmilí ko ha konga ia ʻo e laine hohoko faka-Mīsaiá naʻe siʻisiʻi moʻoni. Ka neongo ia, ko hono ʻofefine-ʻi-he-fono uitou ko Luté naʻe hoko ia ko e uaifi ʻo e taʻumotuʻa ko Pōasí, ʻo ne fanauʻi kiate ia ha foha, peá ne hoko ai ko ha kui-fefine ʻa Sīsū, ko e Mīsaiá! (Senesi 49:10, 33; Lute 1:3-5; 4:13-22; Mātiu 1:1, 5) Ko e tui ʻa Nāomi mo Luté naʻá ne matuʻuaki ʻa e fakafilí pea ʻomai ai kia kinaua ʻa e fiefia. ʻE ʻatautolu foki ʻa e fiefia lahi kapau ʻoku tau tauhi maʻu ʻa e tuí ʻi he fehangahangai mo e fakafilí.
21. Ko e hā ʻoku fai ʻe he tuí kia kitautolú, pea ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau fakapapaú?
21 Neongo ʻoku ʻikai lava ke tau tala ʻa e meʻa ʻe hoko mai kia kitautolu tāutaha ʻapongipongí, ʻi he tuí ʻe lava ke tau fakafetaulakiʻi ai ha pole pē. ʻOku ʻai kitautolu ʻe he tuí ke tau loto-toʻa mo kātaki. ʻOkú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa māʻolunga tahá mo ha moʻui fakafiemālie. Ko e tuí ʻoku ʻi ai hono ngaahi ola pau ki hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé pea ʻokú ne ikunaʻi ʻa e fakafilí. Ko ia, ʻofa ke tau hoko “ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.” (Hepelu 10:39) ʻI he mālohi ʻo hotau ʻOtua ʻofá, ʻa Sihova, pea ki hono lāngilangí, tau hokohoko atu ke ngāueʻi ha tui mālohi.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻoku ʻi ai ko e tuí ʻoku lava ke ne ʻai kitautolu ke tau loto-toʻá?
• Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻomai ʻe he tuí kia kitautolu ha moʻui fakafiemālié?
• ʻOku anga-fēfē hono pouaki ʻe he tuí ʻa e melinó?
• Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ko e tuí ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo kātekina ʻa e fakafilí?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Naʻe ʻoange ʻe he tuí kia Noa mo ʻĪnoke ʻa e loto-toʻa ke talaki ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko e tui hangē ko e tui ʻa Mōsesé ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e fakapapauʻi ʻa e tokoni fakaʻotuá ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻa e tui ʻa Pēlake, Tēpola, mo Kitioné