Anga-Malū—Ko ha ʻUlungaanga Faka-Kalisitiane Mahuʻinga
“Mou ai [“kofuʻaki,” NW ] ae . . . agamalu.”—KOLOSE 3:12, PM.
1. Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e anga-maluú ko ha ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻá?
ʻI HE taimi ʻoku malū ai ʻa e ʻeá, ʻoku lelei mo fakafiefia. ʻI he taimi ʻoku anga-malū ai, pe anga-mokomoko ha tahá, hangē ko e laú, ko ha meʻa fakafiefia ia ke feohi mo ia. Kae kehe, “ʻoku fesi hui ʻe he ʻelelo molū [“maluú,” NW ],” ko e lea ia ʻa e poto ko Tuʻi Solomoné. (Palovepi 25:15) Ko e anga-maluú ko ha ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e tuʻunga leleí mo e mālohí.
2, 3. Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e anga-maluú mo e laumālie māʻoniʻoní, pea ko e hā te tau vakai ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 Naʻe fakakau ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e anga-maluú ʻi heʻene lisi ʻo e “fua ʻo e laumālié,” ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Kaletia 5:22, 23 (NW ). Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “anga-malū” ʻi he Kaletia vahe 5 veesi 23 ʻi he New World Translation ʻoku faʻa fakalea ia ko e “anga-vaivai” pe “anga-fakaalaala” ʻi he ngaahi liliu kehe ʻo e Tohitapú. Ko hono moʻoní, ʻoku faingataʻa ke maʻu ha tatau tonu mātē ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ko ení ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi lea kehé koeʻuhí he ko e muʻaki foʻi leá ʻoku fakamatalaʻi ai, ʻo ʻikai ko e anga-fakaalaala pe anga-vaivai ʻi tuʻa, ka ko e anga-malū mo e anga-lelei ʻi loto; ʻikai ko e anga ʻo ʻete tōʻongá, ka ko e tuʻunga ʻo hoto ʻatamaí mo e lotó.
3 Ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi kakato ange ʻa e ʻuhinga mo e mahuʻinga ʻo e anga-maluú, tau vakai angé ki he fakatātā faka-Tohitapu ʻe fā. (Loma 15:4) ʻI hono fai iá, te tau ʻiloʻi ai ʻo ʻikai ngata pē pe ko e hā ʻa e ʻulungaanga ko ení, kae pehē foki ki he founga ʻe lava ai ke maʻu pea fakahāhā ai ia ʻi he kotoa ʻo ʻetau ngaahi feangaingá.
“Mahuʻinga ʻAupito ʻi he ʻAfio ʻa e ʻOtua”
4. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e anga-maluú?
4 Koeʻuhi ko e anga-maluú ko ha konga ia ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e totonu ke tau ʻiloʻi ʻa ʻene fekauʻaki vāofi mo e ʻulungaanga fakaofo ʻo e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ko ha “angavavai mo e angamalū” ʻoku “mahuʻinga ʻaupito ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 3:4) Ko e moʻoni, ko e anga-maluú ko ha ʻulungaanga fakaʻotua ia; ʻoku fakamahuʻingaʻi māʻolunga ia ʻe Sihova. ʻOku pau, ko e meʻá ni ʻiate ia pē ko ha ʻuhinga feʻunga ia ki he kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá ke nau fakatupulekina ʻa e anga-maluú. Ko ia ai, ʻoku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ʻOtua māfimafi-aoniú, ʻa e Mafai māʻolunga taha ʻi he ʻunivēsí, ʻa e anga-maluú?
5. Koeʻuhi ko e anga-malū ʻa Sihová, ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku tau maʻú?
5 ʻI he taimi naʻe talangataʻa ai ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ki he fekau mahino ʻa e ʻOtuá ke ʻoua ʻe kai mei he ʻakau ʻo e ʻiloʻi ʻo e leleí mo e koví, naʻá na fai fakakaukauʻi pē ia. (Senesi 2:16, 17) Ko e ngāue loto-lelei ko ia ʻo e talangataʻá naʻe iku ia ki he angahala, mate mo e mavahe mei he ʻOtuá kia kinaua mo ʻena fānau ʻi he kahaʻú. (Loma 5:12) Neongo naʻe fakatonuhiaʻi kakato ʻa Sihova ʻi heʻene fakahoko ʻa e fakamaau ko iá, naʻe ʻikai te ne liʻaki anga-fefeka ai ʻa e fāmili fakaetangatá ʻo pehē ʻoku nau taʻefeʻunga fakaʻaufuli ke liliu mo ʻikai ala lava ke huhuʻi. (Sāme 130:3) ʻI hono kehé, ʻi heʻene anga-ʻofá mo ʻene loto-lelei ke ʻoua ʻe fekauʻi pe kounaʻi—ʻa e ngaahi fakahāhā ʻo e anga-maluú—naʻe tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke haʻu ai ʻa e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá kiate ia ʻo maʻu ʻene hōifuá. ʻIo, fakafou ʻi he meʻaʻofa ʻo e feilaulau huhuʻi ʻo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻoku ʻai ai ʻe Sihova ke malava ke tau fakaofiofi ki hono taloni māʻolungá ʻo ʻikai ha manavahē pe ilifia.—Loma 6:23; Hepelu 4:14-16; 1 Sione 4:9, 10, 18.
6. Naʻe anga-fēfē ʻa e hā mahino ʻa e anga-maluú ʻi he ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo Keiní?
6 Fuoloa ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki māmaní, naʻe fakahāhā ʻa e anga-malū ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe foaki ai ʻe Keini mo ʻĒpeli, ko e ongo foha ʻo ʻĀtamá, ʻa e ongo feilaulau ki he ʻOtuá. ʻI he ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻo hona lotó, naʻe siʻaki ʻe Sihova ʻa e foaki ʻa Keiní kae ‘ʻafio mai mo e hōifua’ kia ʻĒpeli mo ʻene foakí. Ko e vakai lelei ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpeli faitōnunga mo ʻene feilaulaú naʻe langaʻi ai ha tali fakafili ʻi he tafaʻaki ʻa Keiní. “Pea ʻita ʻaupito ʻa Keini, pea mapelu hono mata,” ko e lau ia ʻa e fakamatala Tohitapú. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihová? Naʻá ne houhau ʻi he fakakaukau kovi ʻa Keiní? ʻIkai. Naʻá ne ʻeke kia Keini ʻi he anga-malū, ʻa e ʻuhinga naʻá ne ʻita lahi aí. Naʻe aʻu ʻo fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe lava ke fai ʻe Keini ke maʻu ai “ha hanga hake.” (Senesi 4:3-7) Ko e moʻoni, ko Sihova ʻa e fakasino tonu ʻo e anga-maluú.—Ekisoto 34:6.
Tohoaki mo Fakaivifoʻou ʻa e Anga-Maluú
7, 8. (a) ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo mahinoʻi ʻa e anga-malū ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻo e Mātiu 11:27-29 ʻo fekauʻaki mo Sihova pea mo Sīsuú?
7 Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke mahinoʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga taʻefakatataua ʻo Sihová ko hono ako ʻa e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí. (Sione 1:18; 14:6-9) ʻI he ʻi Kāleli lolotonga ʻa e taʻu hono ua ʻo ʻene feingangāue fakamalangá, naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ngāue mālohi lahi ʻi Kolesini, Petesaita, Kāpaneume, mo e feituʻu takatakai aí. Neongo ia, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻa nau hīkisia mo taʻemahuʻingaʻia, pea naʻa nau fakafisi ke tui. Naʻe fēfē ʻa e tali ʻa Sīsuú? Lolotonga naʻá ne fakamanatu mālohi kia kinautolu ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau taʻefaitōnungá, naʻe ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻia ʻi he tuʻunga fakalaumālie fakaʻofa ʻa e ʽam ha·ʼaʹrets, ʻa e kakai māʻulalo mo lāuvale ʻi honau haʻohaʻongá.—Mātiu 9:35, 36; 11:20-24.
8 Ko e ngaahi ngāue ki mui ʻa Sīsuú naʻe fakahaaʻi ai naʻá ne “iloʻi kakato ʻa e Tamaí” pea faʻifaʻitaki kiate ia. Ki he kakai lāuvalé, naʻe fakaaʻu ʻe Sīsū kia kinautolu ʻa e fakaafe fakalotomāfana ko ení: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku ongosia mo mafasiá, pea te u fakaivifoʻou kimoutolu. ʻAi ʻeku ʻioké kiate kimoutolu pea mou ako meiate au, he ʻoku ou anga-mokomoko mo loto-fakatōkilalo, pea te mou ʻilo ha fakaivifoʻou ki homou soulú.” He ʻomai moʻoni ē ʻe he ngaahi lea ko iá ʻa e fakafiemālie mo e fakaivifoʻou ki he faʻahinga naʻe tāmalaki mo lōmekiná! ʻOku aʻu ʻo nau fakamānako kia kitautolu ʻi he ʻaho ní. Kapau ʻoku tau kofuʻaki loto-moʻoni ʻa e anga-maluú, te tau ʻi he haʻohaʻonga leva ai ʻo e faʻahinga “ʻa ia ʻoku loto-lelei ʻa e ʻAló ke fakahaaʻi” ki heʻene Tamaí. —Mātiu 11:27-29, NW.
9. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻoku fehokotaki mo e anga-maluú, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni?
9 ʻOku fehokotaki vāofi ʻa e anga-maluú mo e anga-fakatōkilaló, ʻi he “loto-fakatōkilalo.” Ko e hīkisiá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku taki atu ia ki he hakeakiʻi-kita pea ʻoku faʻa fakatupunga ai ha taha ke ne tōʻongafai ki he niʻihi kehé ʻi ha founga fefeka mo taʻeongoʻi. (Palovepi 16:18, 19) Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní. Naʻa mo ʻene heka ki Selusalema ʻi he ʻaho ʻe ono ki muʻa ʻi heʻene pekiá pea kalangaʻi ko e Tuʻi ʻo e kau Siú, naʻe kehe lahi ʻa Sīsū ia mei he kau pule ʻo e māmaní. Naʻá ne fakahoko ʻa e kikite faka-Mīsaia ʻa Sākalaiá: “Ko ena ho Tuʻi ʻoku meʻa mai kiate koe. Ko e ʻeiki faʻa kataki [“anga-mokomoko,” NW ], pea ʻoku ne heka ki ha asi: ʻio ki ha kiʻi manu, ko e tama ʻa ha manu toho palau.” (Mātiu 21:5; Sakalaia 9:9)Naʻe mamata ʻa e palōfita faitōnunga ko Tanielá ki ha vīsone ʻa ia naʻe tuku ai ʻe Sihova ʻa e mafai fakaepulé ki hono ʻAló. Neongo ia, ʻi ha kikite ki muʻa ange, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa Sīsū ko e “taupotu ki lalo ʻo e kakai.” Ko e anga-maluú mo e anga-fakatōkilaló ʻokú na fetakinima moʻoni.—Taniela 4:17; 7:13, 14.
10. Ko e hā ʻoku ʻikai fakahuʻunga ai ko ha vaivai ʻa e anga-malū faka-Kalisitiané?
10 Ko e anga-malū fakafiefia naʻe fakahāhā ʻe Sihova mo Sīsuú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi kia kinaua. (Semisi 4:8) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fakahuʻunga ʻi he anga-maluú ha vaivai. Mole ke mamaʻo! Ko Sihova, ʻa e ʻOtua māfimafi-aoniú, ʻokú ne fakahāhā ha tuʻunga kaukaua ʻo e ivi mo e mālohi longomoʻui. ʻOku kakaha ʻa ʻene houhaú ki he taʻemāʻoniʻoní. (Aisea 30:27; 40:26) ʻOku pehē ʻa hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ha fakapapau mālohi ke ʻoua ʻe fakangaloku, naʻa mo e taimi ʻoku ʻi he malumalu ai ʻo e ʻoho meia Sētane ko e Tēvoló. Naʻe ʻikai te ne makātakiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakakomēsiale taʻefakalao ʻa e kau taki lotu ʻo hono ʻahó. (Mātiu 4:1-11; 21:12, 13; Sione 2:13-17) Neongo ia, naʻá ne tauhi maʻu ʻa e ongoʻi anga-malū ʻi heʻene feangainga mo e ngaahi tōnounou ʻa ʻene kau ākongá, pea naʻá ne ʻūkuma anga-kātaki ʻenau ngaahi vaivaí. (Mātiu 20:20-28) Naʻe fakamatalaʻi totonu ʻe ha mataotao Tohitapu ʻe taha ʻa e anga-maluú ʻo peheni: “ʻI mui ʻi he anga-fakaalaalá ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi ʻo e sitilá.” ʻOfa ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga faka-Kalaisi ko ení—ʻa e anga-maluú.
Anga-Mokomoko Taha ʻi Hono ʻAhó
11, 12. ʻI he vakai ki hono ʻohaké, ko e hā naʻá ne ʻai ke tuʻu-ki-muʻa ʻa e anga-malū ʻa Mōsesé?
11 Ko e fakatātā hono tolu te tau vakai ki aí ko Mōsese. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he Tohitapú “naʻe anga kataki [“anga-mokomoko,” NW ] ʻaupito, ʻo hulu atu ʻi he tangata kotoa naʻe ʻi he funga kelekele.” (Nomipa 12:3) Ko e fakamatala ko ení naʻe hiki ia ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻi fakaʻotuá. Ko e anga-malū tuʻu-ki-muʻa ʻa Mōsesé naʻá ne ʻai ia ke ne ongongofua ki he tataki ʻa Sihová.
12 Ko hono ʻohake ʻo Mōsesé naʻe anga-kehe. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e foha ko eni ʻo e ongo mātuʻa Hepelū loto-tōnungá naʻe fakahaofi moʻui ia lolotonga ha taimi ʻo e lavaki mo e fakapō. Naʻe fakamoleki ʻe Mōsese ʻa hono muʻaki ngaahi taʻú ʻi hono tokangaʻi ʻe heʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne akoʻi fakalelei ia fekauʻaki mo e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova. Ki mui ai, naʻe ʻave ai ʻa Mōsese mei hono ʻapí ke nofo ʻi he ngaahi ʻātakai naʻe mātuʻaki kehe ʻaupito. “Naʻe akoʻi ʻa Mosese ʻi he faʻahinga poto kotoa ʻo e kakai Isipite,” ko e fakamatala ia ʻa e muʻaki māʻata Kalisitiane ko Sitīvení. “Pea kaukaua ʻene ngaahi lea [ʻa Mōsesé] mo ʻene ngaahi ngaue.” (Ngāue 7:22) Naʻe fakahāhā ʻene tuí ʻi heʻene mamata ki he ngaahi fakamaau taʻetotonu lahi naʻe fai ki hono fanga tokouá ʻe he kau pule pōpula ʻa Feló. ʻI hono tāmateʻi ha ʻIsipite ʻa ia naʻá ne sio naʻá ne taaʻi ha Hepelū, naʻe pau ai ke hola ʻa Mōsese mei ʻIsipite ki he fonua ko Mitianí.—Ekisoto 1:15, 16; 2:1-15; Hepelu 11:24, 25.
13. Ko e hā ʻa e ola naʻe hoko kia Mōsese ʻi heʻene nofo taʻu ʻe 40 ʻi Mitianí?
13 ʻI hono taʻu 40, naʻe pau kia Mōsese ke ne fāinga holo maʻana ʻi he toafá. ʻI Mitiani naʻá ne feʻiloaki ai mo e ʻofefine ʻe toko fitu ʻo Liuelí pea tokoniʻi kinautolu ʻi hono ʻutu ʻa e vai ki he fuʻu tākanga lahi ʻa ʻenau tamaí. ʻI heʻenau foki ki ʻapí naʻe fakamatala fiefia ai ʻe he kau finemuí kia Liueli ko ha “siana Isipite” naʻá ne fakahaofi kinautolu mei he kau tauhi-sipi naʻa nau fakatupunga ʻa e faingataʻa kia kinautolú. ʻI he fakaafe ʻa Liuelí, naʻe nofo ai ʻa Mōsese mo e fāmilí. Ko e ngaahi mamahi naʻá ne tofanga aí naʻe ʻikai te ne loto-kona ai; pea naʻe ʻikai taʻofi ai ia mei he ako ke feʻunuʻaki ʻene founga moʻuí ki hono ngaahi ʻātakai foʻoú. Ko ʻene holi ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻe ʻikai ʻaupito toe mauea. ʻI he kotoa ʻo e taʻu lōloa ʻe 40, lolotonga ʻene tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻa Liuelí, mali mo Sīpola, pea tauhi hake hono ngaahi fohá, naʻe fakatupulekina ai mo fakaleleiʻi ʻe Mōsese ʻa e ʻulungaanga naʻe fakamatalaʻiʻaki iá. ʻIo, fakafou ʻi he faingataʻá, naʻe ako ai ʻe Mōsese ʻa e anga-maluú.—Ekisoto 2:16-22; Ngāue 7:29, 30.
14. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne hoko lolotonga ʻa e taki ʻe Mōsese ʻa ʻIsilelí naʻe fakahaaʻi ai ʻene anga-maluú.
14 Hili hono fakanofo ia ʻe Sihova ko e taki ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe kei hā mahino pē ʻa e ʻulungaanga anga-malū ʻo Mōsesé. Naʻe līpooti ʻe ha talavou kia Mōsese naʻe ngāue ʻa ʻElitati mo Meitati ko e ongo palōfita ʻi he ʻapitangá—neongo naʻe ʻikai te na ʻi ai ʻi he taimi naʻe lilingi hifo ai ʻe Sihova ʻa hono laumālié ki he kau tangata taʻumotuʻa ʻe toko 70 ʻa ia te nau ngāue ko e kau tokoni ʻo Mōsesé. Naʻe fakahā ʻe Siosiua: “Ko eku eiki ko Mosese ke ke taofi akinaua!” Naʻe tali anga-malū ange ʻe Mōsese: “Oku ke meheka koeuhi ko au? oku amujiaage e au ki he Otua ke kikite ae kakai kotoabe a Jihova, bea ke tuku e Jihova a hono laumalie kiate kinautolu!” (Nomipa 11:26-29, PM ) Naʻe tokoni ʻa e anga-maluú ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga faingataʻa ko iá.
15. Neongo naʻe taʻehaohaoa ʻa Mōsese, ko e hā ʻoku lelei ai ke muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
15 ʻI he taimi ʻe taha ne hā ngali ʻosi ai ʻa e anga-malū ʻa Mōsesé. ʻI Mēlipa, ofi ki Kētesi, naʻá ne taʻetokanga ai ke fakahanga ʻa e lāngilangí kia Sihova, ko e Tokotaha-Ngāue Maná. (Nomipa 20:1, 9-13) Neongo naʻe taʻehaohaoa ʻa Mōsese, ko ʻene tui taʻemaueá naʻe tokoniʻi ai ia ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, pea ko ʻene anga-malū tuʻu-ki-muʻá ʻoku fakamānako ia kia kitautolu naʻa mo e ʻi he ʻahó ni.—Hepelu 11:23-28.
Fepaki ʻa e Anga-Fefeká mo e Anga-Maluú
16, 17. Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku tau maʻu mei he talanoa kia Nāpale mo ʻApikalé?
16 ʻOku haʻu ha fakatātā fakatokanga mei he taimi ʻo Tēvitá, ʻi he taimi nounou hili ʻa e mate ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Sāmiuelá. ʻOku fekauʻaki ia mo ha ongo meʻa mali, ko Nāpale mo hono uaifí, ko ʻApikale. Ko ha faikehekehe lahi ē ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá ni! Lolotonga ko ʻApikalé naʻe “loto fakabotoboto,” ko hono husepānití naʻe ‘agakovi [“anga-fefeka,” NW ], bea kovi i he ene faiagá.’ Naʻe fakafisi taʻefakaʻapaʻapa ʻa Nāpale ki ha kole fakamāmālohi mei he kau tangata ʻa Tēvitá, ʻa ia naʻa nau tokoni ke leʻohi ʻa e fuʻu tākanga ʻa Nāpalé mei he kau kaihaʻá. ʻI he ʻita ʻi he tuʻunga totonú, ko Tēvita mo ha kulupu ʻo ʻene kau tangatá naʻa nau noʻo ʻenau ngaahi heletaá pea fononga atu ke fehangahangai mo Nāpale.—1 Samiuela 25:2-13, PM.
17 ʻI he taimi naʻe aʻu atu ai kia ʻApikale ʻa e talanoa ki he meʻa naʻe hokó, naʻá ne teuteu fakavave ʻa e mā, uaine, kakanoʻi manu, mo e keke fuamelie pea mo e fiki pea ʻalu atu ke fakafetaulaki kia Tēvita. “E hoku eiki, tuku kiate au, tuku kiate au ae hia ni,” ko ʻene kōlenga ia kiate iá. “Tuku ke lea a hoo kaunaga i ho ao, bea ke fanogo ki he lea a hoo kaunaga.” Naʻe molū hifo ʻa e loto ʻo Tēvitá ʻi he kole anga-malū ʻa ʻApikalé. Hili ʻa e fanongo ki he fakamatala ʻa ʻApikalé, naʻe fakahā ʻe Tēvita: “Fakafetai kia Jihova koe Otua o Isileli, aia naa ne fekau koe he aho ni ke fakafetaulaki kiate au: Bea fakafetai koeuhi ko hoo tokoni, bea ke monuia be akoe, akoe kuo ke taofi au he aho ni ke oua naaku alu atu o ligi ae toto.” (1 Samiuela 25:18, 24, 32, 33, PM ) Naʻe faifai pē ʻo iku ʻa e anga-fefeka ʻa Nāpalé ki heʻene mate. Ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo ʻApikalé naʻe faifai pē ʻo ʻomai ai kiate ia ʻa e fiefia ʻi he hoko ko e uaifi ʻo Tēvita. Ko ʻene anga-maluú ʻoku fokotuʻu ai ha sīpinga ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau tauhi kia Sihova ʻi he ʻaho ní.—1 Samiuela 25:36-42.
Tuli ki he Anga-Maluú
18, 19. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku hoko ʻo hā mahino ʻi heʻetau kofuʻaki kitautolu ʻa e anga-maluú? (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha sivisiviʻi-kita ola leleí?
18 Ko e anga-maluú leva ko ha fiemaʻu pau ia. ʻOku fakalaka ia ʻi he fakaalaala pē ʻa e tōʻongá; ko ha tuʻunga fakamānako ia ʻo e ʻulungāngá ʻokú ne fakaivifoʻou ʻa e niʻihi kehé. ʻI he kuohilí, naʻa tau angaʻaki nai ai ʻa e lea fefeká mo e tōʻonga taʻeʻofá. Kae kehe, ʻi he ako ʻa e moʻoni faka-Tohitapú, naʻa tau liliu pea hoko ai ʻo sai mo lelei ange. Naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki he liliu ko ení ʻi heʻene ekinaki ki he kaungā Kalisitiané: “Mou kofuʻaki, o tāu moe kakai fili ae Otua, ae manavaofa, moe agalelei, moe loto agavaivai, moe agamalu, moe kataki fuoloa.” (Kolose 3:12, PM ) ʻOku fakatatau ʻe he Tohitapú ʻa e maliu ko ení ki he liliu ʻa e fanga manu kaivao fekaí—ʻa e ulofi, lēpati, laione, pea mo e ngatá—ki he fanga manu lalata melino—ko e lami, kosi, kafi, mo e pulu. (Aisea 11:6-9; 65:25) ʻOku mātuʻaki tuʻu-ki-muʻa ʻa e ngaahi liliu fakaeʻulungaanga peheé ʻo ofo ai ʻa e kau mamatá. Kae kehe, ʻoku tau tuku ʻa e liliu ko ení ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, he ʻoku kau ʻi hono fua tuʻu-ki-muʻa moʻoní ʻa e anga-maluú.
19 ʻOku ʻuhinga ení ko ʻetau fai pē ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú pea fakatapui kitautolu kia Sihová, ʻe ʻikai kei fiemaʻu ai ke tau ngāue ke hoko ʻo anga-mokomoko? ʻIkai ʻaupito. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi vala foʻoú ʻoku fiemaʻu ke tokangaʻi hokohoko ia ke tauhi ke hā maʻa mo maau. Ko e fakasio ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki he ngaahi fakatātā ʻoku ʻi aí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau vakai foʻou mo moʻoni hifo kia kitautolu. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he sioʻata ʻo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo koé?—Semisi 1:23-25.
20. ʻE lava fēfē ke tau lavameʻa ʻi hono fakahāhā ʻa e anga-maluú?
20 ʻI he fakanatulá, ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi ʻulungāngá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻe niʻihi ʻa e ʻOtuá ʻoku faingofua ange ke fakahāhā ʻa e anga-maluú ʻi he niʻihi kehé. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke nau fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e anga-maluú. Naʻe naʻinaʻi anga-ʻofa ʻa Paula kia Tīmote: “Tuli ki he maonioni, moe aga faka-Otua, moe tui, moe ofa, moe faa kataki, moe agavaivai [“anga-malū” NW ].” (1 Timote 6:11, PM ) Ko e foʻi lea “tuli” ʻoku fakahuʻunga ai ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga. ʻOku fakalea ʻe he liliu Tohitapu ʻe taha ʻa e ekinakí ni ko e ‘fokotuʻu ai ho lotó.’ (New Testament in Modern English, ʻa J. B. Phillips) Kapau ʻokú ke feinga ke fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke nau hoko ko hao konga, ʻo hangē ʻoku tō ia ʻiate koé. Te nau fakafuo mo tataki koe.—Semisi 1:21.
21. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tuli ki he anga-maluú? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi heʻetau kupu hoko maí?
21 Ko e founga ʻo ʻetau tōʻonga ki he niʻihi kehé ʻoku fakahāhā ai ʻa e lelei ʻo e meʻa ʻoku tau faí ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. “Ko hai ia koā ʻiate kimoutolu ʻoku poto mo ʻilomeʻa?” ko e fehuʻi ia ʻa e ākonga ko Sēmisí. “Ke ne ʻai ke ha ʻene ngaahi ngaue ʻi he lelei ʻene toʻonga, ʻo fai ʻaki ʻa e angavaivai [“anga-malū,” NW ] ʻa poto.” (Semisi 3:13) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungaanga faka-Kalisitiane ko ení ʻi ʻapi, ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, pea ʻi he fakatahaʻangá? Ko e kupu hoko maí ʻoku ʻomai ai ʻa e tataki ʻaonga.
ʻI he Fakamanatú
• Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e anga-maluú mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa
• Sihová?
• Sīsuú?
• Mōsesé?
• ʻApikalé?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tuli ki he anga-maluú?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e hā naʻe ʻafio mai ai ʻa Sihova mo e hōifua ki he foaki ʻa ʻĒpelí?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e anga-maluú mo e anga-fakatōkilaló ʻokú na fetakinima
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Naʻe fokotuʻu ʻe Mōsese ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e anga-maluú