“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua, pea ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”
Ki Muʻá pea ʻi he Hili Iá—Naʻá Ne Maʻu ʻa e Mālohi ke Liliu
KO Sandra, ko ha fefine ʻi Mekisikou, naʻá ne fakamatalaʻi ia ko ha tokotaha taʻetaau ʻi hono fāmilí. Ko hono talitekeʻí mo ʻikai ʻofaʻí naʻá ne maumauʻi ʻa hono ngaahi taʻu hongofulu tupú. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fou ʻi he tuʻunga talavoú fakataha mo e ongonoa tuʻuloa pea mo e ngaahi veiveiua lahi fekauʻaki mo ʻeku ʻi aí pea pehē ki he moʻuí.”
Lolotonga ʻene ʻi he ʻapiako māʻolungá, naʻe kamata ai ke inu ʻe Sandra ʻa e uaine ko ia ʻa ʻene tangataʻeikí naʻe ʻi ʻapí. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ne kamata ke fakatau haʻane ngaahi foʻi hina ʻolokaholo pē ʻaʻana pea naʻe hoko ai ko ha ʻolokahōlika. “Naʻe ʻikai ke u maʻu ha fakaueʻiloto ke moʻui,” ko ʻene leá ia. ʻI he ongoʻi tuēnoá, naʻe kamata ke ngāueʻaki ʻe Sandra ʻa e faitoʻo kona tapú. “Ko e meʻa pē naʻe tokoniʻi au ke fakangaloʻi ʻeku ngaahi palopalemá,” ko ʻene leá ia, “ko e meʻa naʻá ku faʻo ʻi heʻeku pēsí: ko ha foʻi hina ʻolokaholo, ko ha faitoʻo kona tapu, pe ko ha meʻi maliuana.”
ʻI he ʻosi ʻa Sandra mei he ʻapiako fakafaitoʻó, naʻá ne tō lahi ange ai ki he ʻolokahōliká. Naʻá ne feinga ke fakangata ʻa ʻene moʻuí. Ka naʻá ne hao pē.
Naʻe kulanoa ʻa e vakai holo ʻa Sandra ki he ngaahi lotu kehekehe lahi ki ha tokoni fakalaumālie pea mo ha poupou fakaeongo. ʻI he mole ʻa e ʻamanakí pea siva mo e fakatuʻamelié, naʻá ne toutou tangi ki he ʻOtuá: “Ko fē koe? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke tokoniʻi ai aú?” Ko ʻene ngaahi ongoʻi tokaʻi-kitá naʻe aʻu ia ki ha tuʻunga māʻulalo ʻaupito ʻi he taimi naʻe fakalea atu ai kiate ia ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe iku ʻeni ki ha ako Tohitapu fakafoʻituitui. Naʻe ueʻi loloto ʻa Sandra ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai “oku ofi a Jihova kiate kinautolu oku loto mafeji.”—Sāme 34:18, PM.
Ko ʻene faiako Tohitapú naʻá ne tokoniʻi ʻa Sandra ke ne mahinoʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ko kitautolú ko e kau laveangofua koeʻuhi ko e angahala mo e taʻehaohaoa ʻoku tau maʻu tukufakaholo meia ʻĀtamá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sandra ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku ʻikai ke tau malava ʻo aʻusia haohaoa ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. (Sāme 51:5; Loma 3:23; 5:12, 18) Naʻá ne fiefia ke ako ʻoku ʻikai ke nōfoʻi ʻa Sihova ʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá, pea ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate kitautolu ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau faí. Naʻe ʻeke ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ka ne ke nofo, ʻe Iaa, ke lama kovi, ko hai ha taha ʻe tuʻu, Atonai?”—Sāme 130:3.
Ko ha moʻoni faka-Tohitapu mahuʻinga naʻá ne fakamāfanaʻi ʻa e loto ʻo Sandra, ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí. Fakafou ʻi aí, ʻoku foaki faimeesi ai ʻe Sihova ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ha tuʻunga totonu neongo ʻenau ngaahi taʻehaohaoá. (1 Sione 2:2; 4:9, 10) ʻIo, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e “fakamolemole o ʻetau ngaahi angahala” pea ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke ikuʻi ha faʻahinga ongoʻi taʻemahuʻinga pē.—Efeso 1:7.
Naʻe ako ʻe Sandra ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne houngaʻia lahi ʻi he anga-lelei ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakamolemoleʻi anga-ʻofa ʻa ʻene ngaahi hala ki muʻá pea poupouʻi ʻa ʻene faitau mālohi ke ikuʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga hokohokó. (Loma 7:15-25; 1 Kolinito 15:9, 10) Naʻe fakatonutonu ʻe Paula ʻa ʻene ʻalunga moʻuí, ʻo ‘tokeia hono sinó, mo takipopulaʻi’ koeʻuhí ka ne kei nofo ai pē ʻi he ʻalunga fakahōifua ki he ʻOtuá. (1 Kolinito 9:27) Naʻe ʻikai te ne tuku ʻene ngaahi hehema angahalaʻiá ke ne taki ia ʻo hangē ha pōpulá.
Ko e ngaahi vaivaiʻanga ʻo Sandra naʻe fakalaveaʻi ai ia, ka naʻá ne hanganaki tauʻi kinautolu. Naʻá ne lotu fakamātoato ki he tokoni ʻa Sihová ke ikuʻi ʻaki kinautolu pea kumi ki Heʻene mēsí. (Sāme 55:22; Semisi 4:8) Ko hono ongoʻi ʻa e houngaʻia fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá ʻiate iá, naʻe malava ai ʻe Sandra ke liliu ʻa ʻene tōʻonga moʻuí. “ʻOku ou maʻu ʻa e fiefia ʻi hono akoʻi taimi-kakato ki he niʻihi kehé ʻa e Tohitapú,” ko ʻene leá ia. Naʻe maʻu ʻe Sandra ʻa e monū ko hono tokoniʻi ʻa hono taʻoketé pea mo hono tehiná ke na maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihová. ʻI heʻene ‘ngaue ʻaongá,’ ʻokú ne toe ngāue loto-lelei ʻaki ai ʻene ngaahi pōtoʻi fakafaitoʻó ʻi he ngaahi fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.—Kaletia 6:10.
Kae fēfē ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne maʻunimā ʻa Sandra? Naʻá ne lea ʻi he loto-pau: “ʻOku ʻataʻatā ʻeku fakakaukaú. ʻOku ʻikai te u kei inu, ifi, pe ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. ʻOku ʻikai te u fiemaʻu kinautolu. Naʻá ku maʻu ʻa e meʻa naʻá ku kumi ki aí.”
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
“Naʻá ku maʻu ʻa e meʻa naʻá ku kumi ki aí”
[Puha ʻi he peesi 9]
Ngāue ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faka-Tohitapú
Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu kuó ne tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau ʻatā mei he maʻunimā fakatupu ʻulí:
“Tau fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto, ʻo tau fakakakato ʻetau maʻoniʻoni ʻi he ʻapasia ki he ʻOtua.” (2 Kolinito 6:19 [2 Kol. 7:1, PM]) ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakamaʻa kinautolu mei he ʻulí, ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga taʻemaʻá.
“Ko e ʻapasia kia Sihova ko e fehiʻa ki he kovi.” (Palovepi 8:13) Ko e manavahē anga-ʻapasia ki he ʻOtuá ʻoku tokoniʻi ai ha taha ke ʻatā mei he ngaahi ʻulungaanga koví, kau ai ʻa e ngāuekoviʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú. Tuku kehe ʻa hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová, ʻoku maluʻi ai ʻa e tokotaha kuo liliú mei ha ngaahi mahaki fakailifia.
“Ke nau anganofo ki he ngaahi pule maʻolunga, mo e ngaahi tuʻunga; ke nofo talangofua pe.” (Taitusi 3:1) ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ko hono maʻu pe ngāueʻaki ha faitoʻo kona tapu ʻe niʻihi ko ha maumauʻi ia ʻo e laó. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau maʻu pe ngāueʻaki ha faitoʻo kona tapu taʻefakalao.