Falala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he Feangai mo e Ngaahi Liliu ʻi he Moʻuí
“Fai hoʻo lelei tahá ke ʻai koe ke ke fakahōifua ki he ʻOtuá.”—2 TIMOTE 2:15, NW.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku nau ʻomai ha pole ki heʻetau lelei fakalaumālié?
KO E māmani takatakai ʻiate kitautolú ʻoku liliu hokohoko. ʻOku tau sio ki he ngaahi fakalakalaka fakasaienisi mo fakatekinolosia fakaueʻiloto ʻoku ʻalu fakataha mo ha hōloa lahi ʻaupito ʻi he ngaahi tuʻunga mahuʻinga fakaeʻulungāangá. Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, kuo pau ke talitekeʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e laumālie fakafepaki-ʻOtua ʻo e māmaní. Kae kehe, ʻi he liliu ʻa e māmaní, ʻoku tau liliu ai mo kitautolu foki ʻi he ngaahi founga lahi. ʻOku tau fakalaka mei he tuʻunga kei siʻí ki he tuʻunga ko e tokotaha lahi. ʻOku tau maʻu nai pe mole ha koloa, moʻui lelei pea mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi liliu peheé ʻoku mahulu atu ia mei heʻetau mapuleʻí, pea ʻoku nau malava ke ʻomai ha ngaahi pole foʻou mo ikuʻingataʻa ki heʻetau lelei fakalaumālié.
2. Naʻe anga-fēfē ʻa e hokosia ʻe he moʻui ʻa Tēvitá ʻa e liliú?
2 Ko e kakai tokosiʻi pē ʻoku nau hokosia ha ngaahi liliu kāfakafa pehē ʻi heʻenau moʻuí ʻo hangē ko Tēvita, ko e foha ʻo Sesé. Naʻe liliu vave ʻa Tēvita mei he tuʻunga taʻeʻiloa ko ha tamasiʻi tauhi-sipí ki he tuʻunga ongoongoa ko ha helo ʻo ha fonua. Naʻá ne hoko ki mui ko ha tokotaha hola holo, ʻi hono tulitāupusi hangē ha manú ʻe ha tuʻi meheka. ʻI he hili iá, naʻe hoko ʻa Tēvita ko ha tuʻi pea ko ha tokotaha ikuna. Naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e angahala mamafá. Naʻá ne tofanga ʻi he meʻa fakamamahi mo e māvahevahe ʻi hono loto fāmilí. Naʻá ne maʻu ʻa e koloa, tupu hake ʻo motuʻa, pea hokosia ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e taʻumotuʻá. Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻene moʻuí, naʻe fakahāhaaʻi ʻe Tēvita ha loto-hangamālie mo e falala ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí kia Sihova mo Hono laumālié. Naʻá ne fai ʻene lelei tahá ke ʻai ia ke ne “fakahōifua ki he ʻOtuá,” pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá. (2 Timote 2:15, NW) Neongo ʻoku kehe hotau ngaahi tuʻungá mei he ngaahi tuʻunga ʻo Tēvitá, ʻoku malava ke tau ako mei he founga naʻá ne feangai ai mo e ngaahi meʻá ʻi heʻene moʻuí. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻe malava ke tau hokohoko atu ai hono maʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí.
Anga-Fakatōkilalo ʻa Tēvitá—Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei
3, 4. Naʻe anga-fēfē ʻa e mahiki hake ʻa Tēvita mei he tuʻunga taʻeʻiloa ko ha tamasiʻi tauhi-sipí ki he ongoongoa ʻi he fonuá?
3 ʻI heʻene kei tamasiʻí, naʻe ʻikai ke tuʻu-ki-muʻa ʻa Tēvita ia naʻa mo e ʻi loto ʻi hono fāmilí tonu. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e palōfita ko Sāmiuelá ki Pētelihemá, naʻe ʻomai ʻe he tamai ʻa Tēvitá ʻa e toko fitu ʻo hono ngaahi foha ʻe toko valú. Ko Tēvita, ʻa e foha siʻisiʻi tahá, naʻe tuku pē ia ke ne tokangaʻi ʻa e fanga sipí. Ka, naʻe fili ʻe Sihova ia ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú. Naʻe ui mai ʻa Tēvita mei he ngoué. Ko hono hokó, ʻoku pehē ʻe he lēkooti ʻa e Tohi Tapú: “Nae toki too e Samuela ae nifoʻi manu nae i ai ae lolo, o ne bani ia i he ao o hono gaahi kaiga; bea nae hoko ae Laumalie o Jihova kia Tevita talu mei he aho koia.” (1 Samiuela 16:12, 13, PM) Naʻe falala ʻa Tēvita ki he laumālie ko iá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.
4 Tuaiekemo ne mahiki hake ʻa e kiʻi tamasiʻi tauhi-sipi ko ʻení ʻo hoko ko e tokotaha ongoongoa he fonuá. Naʻe ui ia ke ne tauhi ki he tuʻí pea ke tā fasi kiate ia. Naʻá ne tāmateʻi ʻa e pāteʻi-tau ko Kolaiaté, ko ha saiāniti mātuʻaki fakailifia he naʻa mo e kau sōtia taukei ʻo ʻIsilelí naʻa nau ilifia ke fehangahangai mo ia. ʻI hono fakanofo ko e taki ʻo e kau tangata taú, naʻe tauʻi lavameʻa ai ʻe Tēvita ʻa e kau Filisitiá. Naʻe ʻofa ʻa e kakaí ʻiate ia. Naʻa nau faʻu ʻa e ngaahi hiva ki hono fakamālōʻiaʻi ai ʻo ia. Ki muʻá, naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tokotaha-faleʻi kia Tuʻi Saula ʻa e kiʻi talavou ko ʻeni ko Tēvitá ʻo ʻikai ngata pē ko e tokotaha “poto ʻi he ta” ʻo e haʻapé kae toe pehē foki “ko e tangata toʻa ʻaupito, pea pateʻitau, pea ko e ngutumalie, pea ko e tangata toulekeleka.”—1 Samiuela 16:18; 17:23, 24, 45-51; 18:5-7.
5. Ko e hā naʻá ne mei malava ke ʻai ʻa Tēvita ke ʻulu-pupulá, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau ʻilo naʻe ʻikai te ne hoko ʻo pehē?
5 Ko e ongoongoá, fakaʻofoʻofá, kei talavoú, pōtoʻi leá, ngaahi pōtoʻi fakamūsiká, pāteʻi fakakautaú mo e hōifua fakaʻotuá—ne hā ngali naʻe maʻu kotoa ia ʻe Tēvita. Ko ha taha pē ʻo e ngaahi meʻá ni naʻe mei malava ke ne ʻai ia ke ne ʻulu-pupula, ka naʻe ʻikai ʻai ia ʻe ha taha ʻo kinautolu ke ne pehē. Fakatokangaʻi ʻa e tali ʻa Tēvita kia Tuʻi Saula, ʻa ia naʻá ne ʻoange hono ʻofefiné ke mali mo Tēvitá. ʻAki ʻa e anga-fakatōkilalo moʻoní, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko hai au, mo hai hoku famili ʻi Isileli, ke foha ʻaki au ʻe he ʻAfiona?” (1 Samiuela 18:18) ʻI he fakamatala ki he vēsí ni, naʻe tohi ʻe ha mataotao ʻe taha: “Ko e ʻuhinga ʻeni ʻa Tēvitá, ʻoku ʻikai ha ngaahi tuʻunga taau fakafoʻituitui, ʻikai koeʻuhi ko hono tuʻunga fakaesōsialé, ʻikai koeʻuhi ko hono laine hohokó, naʻe malava ke ne taukaveʻi ai ʻokú ne taau mo e lāngilangi ʻo e hoko ko e foha-ʻi he-fono ʻo e tuʻí.”
6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakatupulekina ʻa e anga-fakatōkilaló?
6 Naʻe makatuʻunga ʻa e anga-fakatōkilalo ʻa Tēvitá ʻi heʻene ʻiloʻi ko Sihová ʻoku māʻolunga taukakapa mamaʻo ange ia ʻi he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻi he founga kotoa pē. Naʻe ofo ʻa Tēvita ʻi he aʻu ʻo fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá. (Sāme 144:3) Naʻe toe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko ha faʻahinga tuʻunga-lahi pē te ne maʻu nai ko e tupu pē ia mei hono fakahāhaaʻi ʻe Sihova ʻa e anga-fakatōkilaló, ʻo ne afeitaulalo ke ne tauhi, maluʻi mo tokangaʻi ia. (Sāme 18:35) Ko ha lēsoni fakaʻofoʻofa ē kiate kitautolu! Ko hotau ngaahi talēnití, ʻetau ngaahi lavameʻá, mo hotau ngaahi monuú ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te ne ʻai kitautolu ke tau hīkisia. “Bea koeha oku aau, nae ikai te ke maʻu?” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “Bea kabau naa ke maʻu ia, koeha oku ke vikiviki ai o hage nae ikai te ke maʻu ia?” (1 Kolinito 4:7, PM) Ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pea ke fiefia ʻi heʻene hōifuá, kuo pau ke tau fakatupulekina mo tauhi maʻu ʻa e anga-fakatōkilaló.—Semisi 4:6.
“ʻOua Te Mou Sauni Hoʻomou Ngaahi Meʻa”
7. Ko e hā ʻa e faingamālie ke tāmateʻi ʻa Tuʻi Saula naʻe hoko mai ʻiate ia pē kia Tēvitá?
7 Lolotonga naʻe ʻikai langaʻi ʻe he ongoongoa ʻa Tēvitá ha pōlepole ʻi hono lotó, naʻá ne fakatupunga ha meheka taumuʻa fakapō ʻia Tuʻi Saula, ʻa ē naʻe mavahe mei ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Neongo naʻe ʻikai ke fai ʻe Tēvita ia ha hala, naʻá ne hola telia ʻene moʻuí ʻo ne nofo ʻi he toafá. ʻI he taimi ʻe taha, lolotonga hono tulitāupusi taʻemālōlō ʻo Tēvitá, naʻe hū ai ʻa Tuʻi Saula ki ha ʻana, ʻo ʻikai te ne ʻiloʻi naʻe toitoi ai ʻa Tēvita mo hono ngaahi takangá. Naʻe hanga ʻe he kau tangata ʻa Tēvitá ʻo fakaʻaiʻai ia ke ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie ʻoku ngalingali ko e ʻomai ʻe he ʻOtuá ke tāmateʻi ai ʻa Saula. ʻOku lava ke tau sioloto atu kiate kinautolu ʻi he fakapoʻulí, ʻoku nau fanafana ange kia Tēvita: “Vakai, koeni ae aho aia nae behe ai e Jihova kiate koe, Vakai, teu tukuage ho fili ki ho nima, koeuhi ke ke fai kiate ia aia oku lelei kiate koe.”—1 Samiuela 24:2-6, PM.
8. Ko e hā naʻe taʻofi ai ʻe Tēvita ʻa ia tonu mei ha faisāuní?
8 Naʻe fakafisi ʻa Tēvita ke ne fai ha meʻa kia Saula. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e tuí mo e kātakí, naʻá ne fiemālie ke tuku pē ʻa e meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová. ʻI he hili ʻa e mavahe ʻa e tuʻí mei he ʻaná, naʻe ui atu ʻa Tēvita kiate ia ʻo ne pehē: “Ke fakamāu ʻe Sihova ʻi hota vahaʻa, pea ke sauni ʻe Sihova maʻaku kiate koe; ka ʻe ʻikai ala ki he ʻafiona ʻe hoku nima.” (1 Samiuela 24:12) Neongo naʻá ne ʻiloʻi ko Saula naʻe halá, naʻe ʻikai ke faisāuni ʻa Tēvita ia; pea naʻe ʻikai te ne lea kovi kia Saula pe lea kovi ʻo fekauʻaki mo ia. ʻI ha ngaahi taimi kehe, naʻe taʻofi ai ʻe Tēvita ʻa ia tonu mei haʻane hoko ʻo faisāuni. ʻI hono kehé, naʻá ne falala kia Sihova ke ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá.—1 Samiuela 25:32-34; 26:10, 11.
9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau faisāuni kapau ʻoku tau hokosia ha fakafepaki pe fakatanga?
9 ʻI he hangē ko Tēvitá, te ke fakatokangaʻi nai ʻokú ke ʻi ha ngaahi tuʻunga faingataʻa. Mahalo pē ʻoku fakafepakiʻi pe fakatangaʻi koe ʻe he ngaahi kaungāakó, kaungāngāué, ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, pe niʻihi kehe ʻoku ʻikai te mou tui tataú. ʻOua ʻe faisāuní. Tatali kia Sihova, ʻo kole ki hono laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi koe. ʻE maongo nai ki he kau taʻetui ko iá ʻa ho ʻulungāanga leleí pea te nau hoko ai ko e kau tui. (1 Pita 3:1) ʻI ha faʻahinga tuʻunga pē, fakapapauʻi ʻoku ʻafio mai ʻa Sihova ki ho tuʻungá pea te ne fai ha meʻa ki ai ʻi heʻene taimi pē ʻaʻana. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, kae tuku ia ki he Houhau: he kuo tohi, ʻOku aʻaku ʻa e sauni; ko au te u ʻatu hono tuha—ko e folofola e ʻa e ʻEiki.”—Loma 12:19.
“Fanogo ki he Akonaki”
10. Naʻe anga-fēfē ʻa e tō ʻa Tēvita ki he angahalá, pea naʻe anga-fēfē ʻene feinga ke fūfuuʻi iá?
10 Naʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻu. Naʻe hoko ʻa Tēvita ko ha tuʻi ʻofeina ʻo e tuʻu-ki-muʻa lahi ʻaupito. Ko ʻene ʻalunga moʻui tuʻu-ki-muʻa ʻo e faitōnungá, fakataha mo e ngaahi saame mālie naʻá ne hiki ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová, ʻokú ne ʻomai nai ʻa e foʻi ongo ko e tangata ʻeni heʻikai ʻaupito te ne tō ki ha angahala mamafa. Kae kehe, naʻá ne tō. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe he tuʻí mei hono funga falé ha fefine hoihoifua ʻoku fai ʻene kaukau. Naʻá ne fai ha fakaʻekeʻeke. ʻI hono ʻilo ko e fefiné ni ko Patisepa pea ko hono husepānití, ko ʻUlaia, naʻe ʻalu ʻi he taú, naʻe fekau atu ʻa Tēvita ki he fefiné ke ne haʻu peá ne fai ʻa e fehokotaki fakasino mo ia. Ki mui ai, naʻá ne ʻiloʻi ne feitama ʻa e fefiné. Ko ha meʻa fakamā ē ʻe hokó kapau ne eʻa ʻa e meʻá ni! ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko e tonó ko ha hia mamafa ʻaupito ia. ʻOku ngalingali naʻe fakakaukau ʻa e tuʻí ʻe malava ke fūfuuʻi ʻa e angahalá ni. Ko ia naʻá ne fai ha fekau ki he kau taú, ʻo tuʻutuʻuni ke foki mai ʻa ʻUlaia ki Selusalema. Naʻe ʻamanaki ʻa Tēvita ʻe mohe ʻa ʻUlaia mo Patisepa ʻi he pō ko iá, ka naʻe ʻikai ke hoko ia. ʻI he feifeinga-vale he taimi ko ʻení, naʻe fakafoki ʻe Tēvita ʻa ʻUlaia ki he taú fakataha mo ha tohi kia Sioape, ko e ʻeiki-taú. Naʻe tuʻutuʻuni ai ʻi he tohí ke ʻai ʻa ʻUlaia ki ha tuʻunga ʻi he taú ʻa ia ʻe iku ai ki heʻene maté. Naʻe talangofua ʻa Sioape, pea naʻe tāmateʻi ai ʻa ʻUlaia. ʻI he hili hono tauhi ʻe Patisepa ʻa e vahaʻa taimi fakamamahi naʻe tōʻongaʻakí, naʻe maʻu leva ia ʻe Tēvita ko hono uaifi.—2 Samiuela 11:1-27.
11. Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe ʻoatu ʻe Nētane kia Tēvitá, pea naʻe anga-fēfē ʻene talí?
11 Naʻe hā ngali ola lelei ʻa e faʻufaʻú ni, neongo naʻe totonu ke ʻosi ʻiloʻi ʻe Tēvita naʻe tokaimaʻananga ʻa e meʻá kotoa kia Sihova. (Hepelu 4:13) Naʻe mahili atu ʻa e ngaahi māhina, pea naʻe fāʻeleʻi ʻa e kiʻi tamá. Pea, ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻalu ai ʻa e palōfita ko Nētané kia Tēvita. Naʻe fakahā ʻe he palōfitá kia Tēvita ha tuʻunga ʻa ia ko ha tangata koloaʻia mo ʻene fanga sipi tokolahi naʻá ne ʻave ʻo tāmateʻi ha kiʻi sipi ʻofeina pē taha ʻa ha tangata masiva. Naʻe langaʻi ʻe he talanoá ʻa e ongo ʻa Tēvita ki he fakamaau totonú ka naʻe ʻikai te ne langaʻi ha huʻuhuʻu ki hono ʻuhinga fufuú. Naʻe ʻoatu ʻe Tēvita ha fakamaau fakavavevave ki he tangata koloaʻiá. ʻI he ʻita tōlili, naʻá ne pehē kia Nētane: “ʻE mate ʻa e tangata ko ia kuo fai pehe”!—2 Samiuela 12:1-6.
12. Ko e hā ʻa e fakamaau naʻe fai ʻe Sihova kia Tēvitá?
12 “Ko koe ʻa e tangata ko ia”! ko e tali ia ʻa e palōfitá. Naʻe fakamāuʻi pē ʻe Tēvita ʻa ia tonu. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe hanga ʻe he ʻita ʻa Tēvitá ʻo ʻoange vave kiate ia ʻa e mā lahi mo e loto-lavea loloto. ʻI he moʻulongoá, naʻá ne fanongo pē ʻi hono ʻoange ʻe Nētane ʻa e fakamaau taʻealakalofi ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ha ngaahi lea ʻo e fakafiemālie pe fakanonga. Naʻe taʻetokaʻi ʻe Tēvita ʻa e folofola ʻa Sihová ʻaki hono fai ʻa e meʻa naʻe koví. ʻIkai naʻá ne tāmateʻi ʻa ʻUlaia ʻaki ʻa e heletā ʻa e filí? Ko ha heletā ʻe ʻikai mavahe mei he fale ʻo Tēvitá. ʻIkai naʻá ne ʻave fakafufū ʻa e uaifi ʻo ʻUlaiá? Ko ha kovi meimei tatau pē ʻe hoko kiate iá, ʻo ʻikai ʻi he fakafufū, ka ʻi he fakahāhā.—2 Samiuela 12:7-12.
13. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Tēvita ki he akonaki ʻa Sihová?
13 Ko e meʻa lelei ʻia Tēvitá, naʻe ʻikai te ne fakaʻikaiʻi ʻene halaiá. Naʻe ʻikai te ne ʻita ki he palōfita ko Nētané. Naʻe ʻikai te ne tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé pe ʻoatu ha ngaahi kalofanga ki he meʻa naʻá ne faí. ʻI he fakahā tonu ki ai ʻene ngaahi angahalá, naʻe tali ʻe Tēvita ko ia naʻe tupu mei aí, ʻi heʻene pehē: “Kuo u hia kia Sihova.” (2 Samiuela 12:13) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Sāme 51 ʻa e loto-mamahi ʻi heʻene halaiá mo e loloto ʻo ʻene fakatomalá. Naʻá ne tangi kia Sihova: “Oua naa ke liaki au mei ho ao; bea oua naa ke too iate au ho laumalie maonioni.” Naʻá ne tui ko Sihová, ʻi heʻene mēsí, heʻikai te ne taʻetokaʻi ha “loto mafeji mo māfofoa” koeʻuhi ko e angahalá. (Sāme 51:11, 17, PM) Naʻe hokohoko atu ʻa e falala ʻa Tēvita ki he laumālie ʻo e ʻOtuá. Neongo naʻe ʻikai maluʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita mei he ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ʻene angahalá, naʻá ne fakamolemoleʻi ia.
14. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tali ki he akonaki ʻa Sihová?
14 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau taʻehaohaoa, pea ʻoku tau faiangahala kotoa. (Loma 3:23) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tō nai ki ha angahala mamafa, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvitá. Hangē pē ko hano akonekina ʻe ha tamai ʻofa ʻene fānaú, ʻoku pehē ʻa hono fakatonutonu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau feinga ke tauhi kiate iá. Kae kehe, lolotonga ʻoku ʻaonga ʻa e akonakí, ʻoku ʻikai faingofua ke tali ia. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku “fakamamahi.” (Hepelu 12:6, 11) Neongo ia, kapau ʻoku tau “fanogo ki he akonaki,” ʻe malava ke tau hoko ai ʻo lelei mo Sihova. (Palovepi 8:33, PM) Ke fiefia ʻi he tāpuaki hokohoko ʻa e laumālie ʻo Sihová, kuo pau ke tau tali ʻa e fakatonutonú pea ngāue ke hoko ʻo tali ʻe he ʻOtuá.
ʻOua ʻe Falala ki he Koto Taʻemaʻú Na ko e Koloá
15. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻenau ngaahi koloá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e holi ia ʻa Tēvita ke ngāueʻaki ʻene koloá?
15 ʻOku ʻikai ha meʻa ia te ne fakahaaʻi naʻe haʻu ʻa Tēvita mei ha ʻātakai tuʻu-ki-muʻa, pe ko hono fāmilí naʻe koloaʻia. Kae kehe, ʻi he lolotonga hono tuʻunga-tuʻí, naʻe maʻu ai ʻe Tēvita ʻa e koloa lahi fakaʻulia. Hangē ko ia ʻokú ke lāuʻilo ki aí, ʻoku tānaki fokotuʻuniu ʻe he tokolahi ʻenau koloá, ʻo feinga ʻi he mānumanu ke fakatupulekina ia, pe fakamoleki anga-siokita atu ia. ʻOku ngāueʻaki ʻe he niʻihi kehe ʻenau paʻangá ke fakalāngilangiʻi ai kinautolu. (Mātiu 6:2) Naʻe kehe hono ngāueʻaki ʻe Tēvita ia ʻene koloá. Naʻá ne fakaʻamu ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. Naʻe fakahā ʻe Tēvita kia Nētane ʻene holi ke langa ha temipale moʻo Sihova ke tuku ai ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité, ʻa ia naʻe ʻi Selusalema ʻi he taimi ko iá ʻo “nofo ʻi ha fale tupenu.” Naʻe leleiʻia ʻa Sihova ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa Tēvitá ka naʻá ne tala kiate ia fakafou ʻia Nētane ko hono langa ʻo e temipalé ʻe fai ia ʻe he foha ʻo Tēvita ko Solomoné.—2 Samiuela 7:1, 2, 12, 13.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi teuteu naʻe fai ʻe Tēvita ki he langa ʻo e temipalé?
16 Naʻe tānaki ʻe Tēvita ʻa e ngaahi naunau ke ngāueʻaki ʻi he ngāue fakaelanga lahi ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Tēvita kia Solomone: “Kuo u tokonaki ki he fale ʻo Sihova ha taleniti koula ʻe taha kilu, mo e taleniti siliva ʻe taha miliona; pea mo e palasa mo e aione ʻoku ʻikai lava hono lau, he ʻoku hulu fau: kuo u tokonaki mo e ʻakau mo e maka; pea te ke fakalahi ki ai.” Mei heʻene koloa fakafoʻituitui ʻaʻaná, naʻá ne tokoni ʻaki ʻa e taleniti koula ʻe 3,000 mo e taleniti siliva ʻe 7,000.a (1 Kalonikali 22:14; 29:3, 4) Ko e foaki nima-homo ʻa Tēvitá, naʻe ʻikai ko ha fiehā ia, ka ko ha fakahāhā ʻo e tui mo e līʻoa kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e Matavai ʻo ʻene ngaahi koloá, naʻá ne pehē kia Sihova: “ʻOku mei he ʻAfiona ʻa e meʻa kotoa, pea ko hoʻo meʻa pe kuo mau ʻatu.” (1 Kalonikali 29:14) Naʻe hanga ʻe he loto nima-homo ʻo Tēvitá ʻo ueʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke pouaki ʻa e lotu maʻá.
17. ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa e akonaki ʻi he 1 Timote 6:17-19 ki he koloaʻiá mo e masivá fakatouʻosi?
17 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻofa ke tau ngāueʻaki ʻetau ngaahi koloa fakamatelié ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí. ʻI he ʻikai ke tuli ki ha founga moʻui fakamatelié, ʻoku lelei ange ke kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá—ko e founga ia ʻo e potó mo e fiefia moʻoní. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke ke naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku koloaʻia fakaemaama ko eni, ke ʻoua te nau angahiki, ʻumaʻā ke tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe. Naʻinaʻi ke nau ngāue ʻaonga, ke nau koloaʻia ʻi he ngāue lelei, ke nau nimahomo ʻo angafietokoni; ʻo nau faʻoaki ai maʻanautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamui, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui moʻoni.” (1 Timote 6:17-19) Tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻunga fakaʻekonōmiká, tau falala ki he laumālie ʻo e ʻOtuá pea tuli ki ha ʻalunga moʻui ʻa ia te ne ʻai kitautolu ke tau “fakatupu koloa ki he ʻOtua.” (Luke 12:21) ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi ha tuʻunga fakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá.
ʻAi Koe Ke Ke Fakahōifua ki he ʻOtuá
18. ʻI he founga fē naʻe fokotuʻu ai ʻe Tēvita ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau Kalisitiané?
18 ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe kumi ai ʻa Tēvita ki he hōifua ʻa Sihová. Naʻá ne kalanga ʻi he hiva: “ʻOfa mai, ʻofa mai, Elohimi e; he kuo hufanga atu hoku laumalie.” (Sāme 57:1) Naʻe ʻikai kulanoa ʻene falala kia Sihová. Naʻe tupu ʻa Tēvita ʻo motuʻa, ʻo “aʻuaʻu.” (1 Kalonikali 23:1) Neongo naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukituki, ʻoku manatua ia ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻá ne fakahāhā ʻa e tui tuʻu-ki-muʻa.—Hepelu 11:32.
19. ʻE malava fēfē ke tau ʻai kitautolu ke fakahōifua ki he ʻOtuá?
19 ʻI hoʻo fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga feliliuaki ʻi he moʻuí, manatuʻi ʻi he hangē tofu pē ko hono tokoniʻi, fakaivimālohiʻi mo fakatonutonu ʻe Sihova ʻa Tēvitá, ʻokú Ne malava ke fai ʻa e meʻa tatau maʻau. Ko e ʻapositolo ko Paulá, hangē ko Tēvitá, naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi liliu lahi ʻi he moʻuí. Neongo ia, naʻá ne hanganaki faitōnunga mo ia foki ʻi he falala ki he laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.” (Filipai 4:12, 13) Kapau ʻoku tau falala kia Sihova, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavameʻa. ʻOkú ne fiemaʻu kitautolu ke tau lavameʻa. Kapau ʻoku tau fanongo kiate ia mo ʻunuʻunu ofi kiate ia, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fai hono finangaló. Pea kapau ʻoku tau hokohoko atu ke falala ki he laumālie ʻo e ʻOtuá, te tau malava ke ‘ʻai kitautolu ke fakahōifua ki he ʻOtuá’ he taimí ni pea ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.—2 Timote 2:15, NW.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e mahuʻinga ʻo e tokoni ʻa Tēvitá, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻaho ní, ʻoku aʻu ʻo laka hake he $1,200,000,000, U.S.
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• ʻE anga-fēfē malava ke tau maluʻi kitautolu mei he pōlepolé?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau faisāuní?
• Ko e hā ʻa e vakai ki he akonakí ʻoku totonu ke tau maʻú?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke falala ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ki he koloá?
[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]
Naʻe falala ʻa Tēvita ki he laumālie ʻo e ʻOtuá pea kumi ki he hōifua fakaʻotuá. ʻOkú ke fai ʻa e meʻa tatau?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
“ʻOku mei he ʻAfiona ʻa e meʻa kotoa, pea ko hoʻo meʻa pe kuo mau ʻatu”