LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 11/15 p. 3-7
  • “Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NAʻE FAKAMAHUʻINGAʻI LAHI ʻE TĒVITA ʻA E HUAFA ʻO SIHOVÁ
  • NAʻE TATALI ʻA TĒVITA KIA SIHOVA
  • MAHINOʻI ʻE TĒVITA ʻA E NGAAHI TEFITOʻI MOʻONI ʻOKU TUʻU MEI MUI ʻI HE LAÓ
  • MAʻU ʻA E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ ʻI HOʻO FAKAKAUKAÚ HE TAIMI KOTOA PĒ
  • “ʻOku ʻa Sihova ʻa e Tau”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
  • Falala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he Feangai mo e Ngaahi Liliu ʻi he Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Tau Hakeakiʻi Fakataha ʻa e Huafa ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ko Sihová​—Ko e “Fakamoui” ʻi he Taimi ʻo e Tohi Tapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 11/15 p. 3-7

Ko Tēvita ʻokú ne fehangahangai mo Kolaiate
“Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”

“Ako au ke u fai ho finangalo; he ko hoku ʻOtua ʻa hoʻo ʻAfio.”—SAAME 143:10.

NGAAHI POINI TEFITO KE MANATUʻI

  • Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tēvitá ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne tokanga fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá?

  • Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke nofo ai pē ʻi he hōifua ʻa Sihová?

1, 2. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he fakakaukau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ko e hā ʻe lava ke tau ʻamanekina ke ako fekauʻaki mo e meʻá ni meia Tuʻi Tēvitá?

ʻI HOʻO fefonongaʻakí, kuó ke ngāueʻaki tuʻo taha ha sisitemi mape fakakomipiuta ʻa ia naʻá ke lava ai ke ke maʻu ha vakai mei he ʻataá ki he feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí? Ko e vakai ki he ngaahi meʻá mei he tuʻunga māʻolunga ko iá kuo tokoniʻi nai ai koe ke ke fakapapauʻi ʻa e hala lelei taha ke ke ʻalu aí. Ko hono ngāueʻaki ha tefitoʻi moʻoni pehē ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili mahuʻinga. Ko e vakai ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai māʻolunga ʻa e Tokotaha-Fakatupú te ne ʻai ke tau malava ʻo ‘fou ʻi he hala’ ʻoku hōifua ai ʻa Sihová.—ʻAi. 30:21.

2 ʻI he meimei kotoa ʻo ʻene moʻuí, ko Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e fakakaukau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Tau lāulea angé ki he ngaahi meʻa pau ʻi he moʻui ʻa Tēvitá fakataha mo ha vakai atu ke ako mei he tōʻonga ʻa ha tangata naʻe fakamoʻoniʻi ko hono lotó naʻe haohaoa, pe kakato kia Sihova ko e ʻOtuá.—1 Tuʻi 11:4.

NAʻE FAKAMAHUʻINGAʻI LAHI ʻE TĒVITA ʻA E HUAFA ʻO SIHOVÁ

3, 4. (a) Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Tēvita ke ne fehangahangai loto-toʻa mo Kolaiaté? (e) Naʻe anga-fēfē vakai ʻa Tēvita ki he huafa ʻo e ʻOtuá?

3 Fakakaukau atu ki he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Tēvita mo e toʻa Filisitia ko Kolaiaté. Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa kiʻi Tēvita ke poleʻi ha saianiti teunga-tau kakato ʻa ia naʻá ne fute nai ʻe hiva mo e konga (2.9 m) hono lōloá? (1 Sām. 17:4) Ko e loto-toʻa ʻa Tēvitá? Ko ʻene tui ki he ʻOtuá? Naʻe fakatou fakahoko ʻe he ongo ʻulungaanga ko iá ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi heʻene ngāue loto-toʻá. Kae kehe, ko e fakaʻapaʻapa kia Sihova pea ki hono huafa lahí naʻá ne ueʻi tefito ʻa Tēvita ke ne tuʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e fuʻu saianiti ko iá. ʻI heʻene fisiʻiá, naʻe ʻeke ʻe Tēvita: “Ko hai ʻa e Filisitia, ʻa e motuʻa taʻekamu na, ke ne luki ki he ngaahi matatau ʻo e ʻOtua Moʻui?”—1 Sām. 17:26.

4 ʻI he fehangahangai mo Kolaiaté, naʻe fakahaaʻi ʻe kiʻi Tēvita: “ʻOku ke haʻu koe kiate au mo e heleta, mo e ongo tao: ka ko au ʻoku ou ʻalu kiate koe ʻi he huafa ʻo Sihova Sapaoti, ko e ʻOtua ʻo e ngaahi matatau ʻo Isileli, ʻa ia kuo ke luki ki ai.” (1 Sām. 17:45) ʻI he falala ki he ʻOtua moʻoní, naʻe fakapaʻulu ai ʻe Tēvita ʻa e toʻa Filisitiá ʻaki ha makatā. Naʻe ʻikai ko e taimi pē ko iá ka ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe falala ai ʻa Tēvita kia Sihova pea fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa e huafa fakaʻotuá. Ko e moʻoni, naʻe fakaʻaiʻai ʻe Tēvita hono ngaahi kaungā-ʻIsilelí ke nau ‘polepole ʻi he huafa tapuhā ʻo Sihová.’—Lau ʻa e 1 Kalonikali 16:8-10.

5. Ko e hā e tuʻunga te ke fehangahangai nai mo ia ʻe ala fakahoa nai ki he manuki ʻa Kolaiaté?

5 ʻOkú ke laukauʻaki ke maʻu ʻa Sihova ko ho ʻOtua? (Sel. 9:24) ʻOku fēfē hoʻo tali ʻi he taimi ʻoku lea taʻefakaʻapaʻapa ai ʻa e ngaahi kaungāʻapí, kaungāngāué, kaungāakó, pe ngaahi kāingá fekauʻaki mo Sihova pea fakakataʻaki ʻene Kau Fakamoʻoní? ʻOkú ke lea hake ʻi he taimi ʻoku lumaʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo falala ki heʻene poupoú? Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha “ʻaho ke silongo,” ka kuo pau ke ʻoua te tau mā ʻi he hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova mo e kau muimui ʻo Sīsuú. (Koh. 3:1, 7; Mk. 8:38) Neongo ʻoku totonu ke tau fakapotopoto mo anga-fakaʻapaʻapa ʻi he feangainga mo e kakai ʻoku ʻikai te nau fie tali ʻa e pōpoakí, ʻai ke ʻoua te tau hangē ko e kau ʻIsileli ko ia “naa nau ilifia mo manavahe lahi” ʻi he taimi naʻa nau fanongo ai ki he ngaahi lea manuki ʻa Kolaiaté. (1 Sām. 17:11, PM) ʻI hono kehé, tau ngāue papau koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihova ko e ʻOtuá. Ko ʻetau holí ia ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ko e ʻOtua mātuʻaki fēfē ʻa Sihova. Ke aʻusia iá, ʻoku tau ngāueʻaki ʻene Folofola kuo tohí ʻi ha feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau sio ki he mahuʻinga ʻo e ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá.—Sēm. 4:8.

6. Ko e hā naʻe loto ʻa Tēvita ke fakahoko ʻi heʻene fepaki mo Kolaiaté, pea ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau tokanga tefitó ia?

6 Ko e fepaki ʻa Tēvita mo Kolaiaté ʻoku akoʻi mai ai ha toe lēsoni mātuʻaki mahuʻinga. ʻI he lele mai ʻa Tēvita ki he laine taú, naʻá ne ʻeke: “Ko e ha koā ʻe fai ki he tangata te ne taaʻi ʻa e Filisitia ko ena, ʻo ʻave ʻa e maʻanga ʻo Isileli?” ʻI he talí, naʻe toe fakahaaʻi ʻe he kakaí ʻa e meʻa naʻa nau leaʻaki ki muʻá: ‘Ko e tangata te ne taaʻi [ʻa Kolaiaté], ʻe fakakoloa ia ʻe he tuʻi ʻaki ha koloa lahi, pea te ne ʻange ki ai hono ʻofefine.’ (1 Sām. 17:25-27) Ka ko hono maʻu ha pale fakamatelié naʻe ʻikai ko e tokanga tefito ia ʻa Tēvitá. Naʻá ne maʻu ha taumuʻa māʻolunga ange. Naʻe loto ʻa Tēvita ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua moʻoní. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 17:46, 47.) Fēfē kitautolu? Ko ʻetau tokanga tefitó ia ke ʻai ha hingoa maʻatautolu ʻaki hono faʻoaki ha ngaahi koloa pea hoko ʻo tuʻu-ki-muʻa ʻi he māmaní? Ko e moʻoni ʻoku tau loto ke hangē ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne hiva: “Mou kau mo au ke viki ʻa Sihova, pea tau hakeakiʻi hono huafa fakataha.” (Saame 34:3) ʻOfa ke tau falala ā ki he ʻOtuá, ʻo fakamuʻomuʻa hono huafá ʻi hoʻotautolú.—Māt. 6:9.

7. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e tui mālohi ʻoku fiemaʻú ʻi heʻetau fetaulaki mo e kakai ʻoku ʻikai nai te nau fie tali ʻa e pōpoakí?

7 Ko e tuʻu loto-toʻa ʻa Tēvita ʻo fakafepakiʻi ʻa Kolaiaté naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e falala-pau kakato kia Sihova. Naʻe maʻu ʻe kiʻi Tēvita ʻa e tui mālohi. Ko e founga ʻe taha naʻe langa hake ai ʻene tuí ko e falala ki he ʻOtuá ʻi heʻene ngāue ko ha tauhi-sipí. (1 Sām. 17:34-37) Mo kitautolu foki ʻoku tau fiemaʻu ha tui mālohi koeʻuhí ke tau hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekaú, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e kakai ʻoku ʻikai te nau fie tali ʻa e pōpoakí. ʻE lava ke tau fakatupulekina ʻa e tui peheé ʻaki ʻa e falala ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻi he ʻaho-ki-he-ʻahó. Hangē ko ení, ʻe lava ke tau kamataʻi ha ngaahi fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e moʻoni Fakatohitapú mo ha kakai pē ʻoku tau tangutu fakataha ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e meʻalele uta pāsesé. Pea ko e hā ka tau taʻofi ai kitautolu mei he talanoa ki he kakai ʻoku tau fetaulaki ʻi he halá lolotonga ʻetau kau ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé?—Ngā. 20:20, 21.

NAʻE TATALI ʻA TĒVITA KIA SIHOVA

Tuʻusi ʻe Tēvita ʻa e kapaʻi kofu ʻo Tuʻi Saulá

Ko e hā naʻá ne taʻofi ʻa Tēvita mei hono toʻo ʻa e moʻui ʻa Saulá ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha faingamālie ke fai peheé?

8, 9. ʻI he feangai mo Tuʻi Saulá, naʻe anga-fēfē fakahāhā ʻe Tēvita naʻá ne hanganaki fakakaukau ki he finangalo ʻo Sihová?

8 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha ʻo e loto-lelei ʻa Tēvita ke falala kia Sihová naʻe fekauʻaki ia mo Saula—ʻa e ʻuluaki tuʻi ʻIsilelí. Naʻe feinga tuʻo tolu ʻa Saula meheka ke fakauʻu ʻa Tēvita ki he holisí ʻaki ha tao, ka naʻe kalo ʻa Tēvita ki he tafaʻakí ʻi he taimi taki taha, ʻo fakafisi ke faisāuni. Faifai atu pē, naʻá ne hola meia Saula. (1 Sām. 18:7-11; 19:10) Naʻe ʻave leva ʻe Saula ʻa e kau tangata ʻe toko 3,000 naʻe fili mei he kotoa ʻo ʻIsilelí pea nau ʻalu ʻo kumi ʻa Tēvita ʻi he toafá. (1 Sām. 24:2) Faifai atu pē, naʻe ʻalu taʻeʻilo atu ʻa Saula ki he ʻana tofu pē naʻe ʻi ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá. Naʻe mei malava ʻa Tēvita ke ngāueʻaki ʻa e faingamālié ni ke toʻo atu ʻa e tuʻi naʻá ne fakamanamanaʻi ʻene moʻuí. Kae kehe, ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke fetongi ʻe Tēvita ʻa Saula ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí. (1 Sām. 16:1, 13) Ko e moʻoni, kapau naʻe fanongo ʻa Tēvita ki he faleʻi ʻene kau tangatá, naʻe mei tāmateʻi ai pē ʻa e tuʻí. Ka naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke fai pehe ki hoku ʻeiki ko e pani ʻa Sihova, ke ala hoku nima ki ai, he ko e pani ia ʻa Sihova.” (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 24:4-7.) Naʻe kei hoko pē ʻa Saula ko e tuʻi pani ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai loto ʻa Tēvita ke faʻao ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo Saulá, koeʻuhí kuo teʻeki ai ke toʻo ia ʻe Sihova. ʻI hono tuʻusi pē ʻa e kapaʻi kofu ʻo Saulá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Tēvita naʻe ʻikai haʻane taumuʻa ke fai ha kovi kia Saula.—1 Sām. 24:11.

9 Naʻe toe fakahaaʻi ʻe Tēvita ʻa e fakaʻapaʻapa ki he pani ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne sio fakaʻosi ai ki he tuʻí. ʻI he taimi ko iá, ko Tēvita mo ʻApisaí naʻá na aʻu atu ki ha feituʻu naʻe ʻapitanga ai ʻa Saulá pea ʻilo ia ʻokú ne mohe. Neongo naʻe fakaʻosiʻaki ʻe ʻApisai kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa e fili ko ení ki he nima ʻo Tēvitá pea tala ange ke ne veloʻi fakauʻu ʻa Saula ki he kelekelé ʻaki ha tao, naʻe ʻikai ke fakaʻatā eni ʻe Tēvita. (1 Sām. 26:8-11) Koeʻuhi naʻe hanganaki kumi ʻa Tēvita ki he tataki ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai te ne toumoua ʻi heʻene fakapapau ke ngāue ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo Sihová neongo ʻa e ngaahi fakaʻaiʻai ʻa ʻApisaí.

10. Ko e hā ʻa e tuʻunga faingataʻa te tau fehangahangai fakafoʻituitui nai mo iá, pea ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tuʻu maʻú?

10 ʻOku tau fehangahangai foki mo kitautolu mo ha tuʻunga faingataʻa ʻa ia ʻoku feinga ai hotau ngaahi takangá ke tenge kitautolu ke muimui ki heʻenau fakaʻuhinga fakaetangatá kae ʻikai poupouʻi kitautolu ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Hangē ko ʻApisaí, ʻe aʻu nai ʻo fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he niʻihi ke tau fai ha meʻa ʻo ʻikai fakakaukau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá fekauʻaki mo ha meʻa pau. Ke tuʻu maʻú, ʻoku fiemaʻu ke māʻalaʻala ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he meʻá pea fakapapauʻi ke pipiki ki heʻene ngaahi foungá.

11. Ko e hā naʻá ke ako meia Tēvita fekauʻaki mo e hanganaki fakamuʻomuʻa taha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo fakakaukaú?

11 Naʻe lotu ʻa Tēvita kia Sihova ko e ʻOtuá: “Ako au ke u fai ho finangalo.” (Lau ʻa e Saame 143:5, 8, 10.) ʻI he ʻikai falala ki heʻene ngaahi fakakaukaú tonu pe tō ʻi he ngaahi fakaʻaiʻai ʻa ha taha kehe, naʻe vēkeveke ʻa Tēvita ke akoʻi ia ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne ‘fakakaukau ki he ngaahi meʻa kuo feia ʻe Sihová peá ne fakalaulauloto ki he ngaue ʻa e nima ʻo e ʻOtuá.’ Ko kitautolu tonu ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e fekumi ʻi heʻene Folofolá pea fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu lahi fekauʻaki mo e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo e faʻahinga ʻo e tangatá.

MAHINOʻI ʻE TĒVITA ʻA E NGAAHI TEFITOʻI MOʻONI ʻOKU TUʻU MEI MUI ʻI HE LAÓ

12, 13. Ko e hā naʻe huaʻi ai ʻe Tēvita ʻa e vai naʻe ʻomai kiate ia ʻe heʻene kau tangata ʻe toko tolú?

12 Ko e mahinoʻi ko ia ʻe Tēvita ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tapua mai ʻi he Laó mo ʻene holi ke moʻui ʻo fakatatau ki aí ʻoku toe taau ia ke faʻifaʻitaki ki ai. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Tēvita ʻene holi ‘ke ʻomi hano inu mei he vaikeli ʻo Petelihemá.’ Naʻe hū fakamālohi atu ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ʻa Tēvitá ki he koló—ʻa ia naʻe kāpui ʻe he kau Filisitiá he taimi ko iá—ʻo ʻomai mei ai ʻa e vaí. Kae kehe, naʻe “ʻikai loto ʻa Tevita ke inu, ʻo ne huaʻi ia kia Sihova.” Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe fakamatala ʻa Tēvita: “Ko e ʻOtua e haʻaku fai pehe! kau inu koā ʻa e toto ʻo e tuʻunga tangata ni naʻe ʻalu ʻaki ʻenau moʻui? he ko ʻenau moʻui naʻe ʻomi ʻaki.”—1 Kal. 11:15-19.

Fakafisi ʻa Tēvita ke tali ʻa e vai mei heʻene kau tangatá

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakafisi ʻa Tēvita ke inu ʻa e vai naʻe ʻomai kiate ia ʻe heʻene kau tangatá?

13 Naʻe ʻilo ʻe Tēvita mei he Laó ʻoku totonu ke huaʻi ʻa e toto ko iá kia Sihova kae ʻikai kai. Naʻá ne toe mahinoʻi foki ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke fai ení. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita “ko e moʻui ʻa e kakano ʻoku ʻi he toto.” Kae kehe, ko e vai eni ia, ʻikai ko e toto. Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa Tēvita ke inu iá? Naʻá ne mahinoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻu mei mui ʻi he fiemaʻu fakalao ko ení. Kia Tēvita, ko e vaí naʻe mahuʻinga ia hangē pē ko e toto ʻo e kau tangata ʻe toko tolú. Ko ia ai, heʻikai ʻaupito te ne inu ʻa e vaí. ʻI he ʻikai inu iá, naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻoku totonu ke ne huaʻi ia ki he kelekelé.—Liv. 17:11; Teu. 12:23, 24.

14. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke maʻu ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá?

14 Naʻe feinga ʻa Tēvita ke mātuʻaki nōfoʻi ʻi he lao ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne hiva: “ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou manako ke u fai hoʻou finangalo; pea ʻoku ʻi hoku loto fatu hoʻo lao.” (Saame 40:8) Naʻe ako ʻe Tēvita ʻa e lao ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto loloto ki ai. Naʻá ne falala ki he poto ʻo e ngaahi fekau ʻa Sihová. Ko hono olá, naʻe hohaʻa ai ʻa Tēvita ke tauhi, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fekaú kae pehē foki ki he laumālie ʻo e Lao ʻa Mōsesé. ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi Tapú, ʻoku fakapotopoto ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú pea tuku tauhi ia ʻi hotau lotó koeʻuhí ke tau malava ʻo fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kia Sihova ʻi ha tuʻunga pau.

15. ʻI he founga fē naʻe taʻemalava ai ʻa Solomone ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he Lao ʻa e ʻOtuá?

15 Ko e foha ʻo Tēvita ko Solomoné naʻe hōifua lahi ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Kae kehe, ʻi he faai mai ʻa e taimí, naʻe taʻemalava ʻa Solomone ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai te ne talangofua ki he fekau ʻa Sihova ʻo pehē ko ha tuʻi ʻIsileli ʻoku totonu ke “ʻikai te ne maʻu ʻunoho toko lahi.” (Teu. 17:17) Ko e moʻoni, naʻe mali ʻa Solomone mo e kau fefine muli tokolahi. ʻI heʻene fakaʻaʻau ʻo motuʻá, “naʻe fakaafe ʻe hono ngaahi uaifi hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe.” Tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e anga ʻo ʻene fakaʻuhingá, naʻe “fai ʻe Solomone ʻa e meʻa naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova, ʻo ʻikai te ne molomolomuivaʻe ki he ʻEiki, ʻo hange ko Tevita ko ʻene tamai.” (1 Tuʻi 11:1-6) He mahuʻinga ē ke tau muimui ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá! Hangē ko ení, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga eni ʻi he fakakaukau atu ke malí.

16. ʻE kaunga fēfē ʻa hono ʻiloʻi ʻa e laumālie ʻo e fekau ke mali “ʻi he ʻEikí pē” ki he faʻahinga ʻoku nau fakaʻamu ke malí?

16 Kapau ʻoku fakahāhā ʻe ha kau taʻetui ʻoku nau manako ʻia kitautolu, ʻoku tapua mei heʻetau talí ha vakai hangē ko Tēvitá pe hangē ko Solomoné? ʻOku tala ki he kau lotu moʻoní ke nau mali “ʻi he ʻEikí pē.” (1 Kol. 7:39) Kapau ʻoku fili ha Kalisitiane ke mali, ʻoku totonu ke ne mali mo ha kaungātui. Pea kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e laumālie ʻo e fiemaʻu Fakatohitapu ko ení, ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakaʻehiʻehi mei he mali mo ha tokotaha taʻetui ka te tau toe fakaʻehiʻehi foki mei hono tali ha faʻahinga fakahāhā fakaemanako mei ha taha pehē.

17. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo fihia ʻi he ʻata fakalieliá?

17 Toe fakakaukau foki, pe ʻe lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvita ʻo e kumi fakamātoato ki he tataki ʻa e ʻOtuá ke talitekeʻi ʻa e fakatauele ke sio ʻi he ngaahi ʻata fakalieliá. Lau ʻa e ngaahi potu folofola ko ení, fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi aí, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi he meʻá ni. (Lau ʻa e Saame 119:37; Mātiu 5:28, 29; Kolose 3:5.) Ko e fakalaulauloto ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá ʻoku teuʻi ai kitautolu ke hanganaki ʻatā mei he tauhele ʻo e ʻata fakalieliá.

MAʻU ʻA E VAKAI ʻA E ʻOTUÁ ʻI HOʻO FAKAKAUKAÚ HE TAIMI KOTOA PĒ

18, 19. (a) Neongo naʻá ne taʻehaohaoa, ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke nofo ai pē ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā hoʻo fakapapaú?

18 Neongo naʻe alafaʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvita ʻi he ngaahi founga lahi, naʻá ne fai ʻa e ngaahi angahala mamafa kehekehe. (2 Sām. 11:2-4, 14, 15, 22-27; 1 Kal. 21:1, 7) Kae kehe, ʻi he kotoa ʻene ʻalunga moʻuí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Tēvita ʻene fakatomala he taimi naʻá ne faiangahala aí. Naʻá ne ʻaʻeva ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá “ʻi he loto haohaoa.” (1 Tuʻi 9:4) Ko e hā ʻoku lava ai ke tau lea peheé? Koeʻuhí naʻe feinga ʻa Tēvita ke ngāue ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo Sihová.

19 Neongo ʻetau taʻehaohaoá, ʻe lava ke tau nofo maʻu ʻi he hōifua ʻa Sihová. ʻI he fakakaukau atu ki he taumuʻa ko iá, tau ako tōtōivi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakalaulauloto loloto ki he meʻa ʻoku tau ako mei aí, pea ngāue papau ki he meʻa ʻoku tau tuku tauhi ʻi hotau lotó. Ko hono moʻoní, te tau lotu leva ai kia Sihova hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne fai ʻa e kole anga-fakatōkilalo ko ení: “Ako au ke u fai ho finangalo.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share