Fakahaaʻi ʻa e ʻApasia ki Heʻetau Ngaahi Fakataha Toputapú
“Te u ʻomi kinautolu ki hoku moʻunga tapu, pea te u fakafiefiaʻi kinautolu ʻi hoku falelotu.”—AISEA 56:7.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga Fakatohitapu ʻoku tau maʻu ki hono fakahaaʻi ʻa e ʻapasia totonu ki heʻetau ngaahi fakatahá?
KUO fakatahatahaʻi ʻe Sihova ʻene kakaí, ʻa e kau Kalisitiane paní mo honau takangá, ke lotu kiate ia ʻi hono “moʻunga tapu.” ʻOkú ne ʻai kinautolu ke nau fiefia ʻi loto ʻi hono “falelotu,” ko hono temipale fakalaumālié, ʻa ia “ko e falelotu moʻo e kakai kotoa pe.” (Aisea 56:7; Maake 11:17) ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa kuo fai ʻe Sihova ke fakatahatahaʻi ʻene kakaí ki he lotú ko e lotu kia Sihová ʻoku māʻoniʻoni, maʻa mo māʻolunga. ʻI hono fakahāhā ʻa e ʻapasia totonu ki heʻetau ngaahi fakataha ke ako mo lotú, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau maʻu ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú.
2. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe vakai ʻa Sihova ʻoku toputapu ʻa e feituʻu naʻá ne fili ke fai ai ʻa e lotu kiate iá, pea naʻe anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe Sīsū naʻá ne vakai pehē pē mo iá?
2 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko e feituʻu ko ia naʻe fili ʻe Sihova ke fai ai ʻa e lotu kiate iá naʻe pau ke vakai ki ai ʻoku toputapu. Ko e tāpanekalé mo hono ngaahi nāunaú mo e ngaahi meʻangāue aí naʻe pau ke fai hono pani mo fakatoputapuʻi “ke nau maonioni lahi.” (Ekisoto 30:26-29, PM) Ko e ongo loki ʻo e tāpanekalé naʻe ui “ko e Potu Tapu” mo e “Potu Toputapu.” (Hepelu 9:2, 3) Naʻe fetongi ʻa e tāpanekalé ki mui ʻe he temipale ʻi Selusalemá. ʻI he tuʻunga ko e senitā ia ʻo e lotu kia Sihová, naʻe ui ai ʻa Selusalema “ko e Kolo Tapu.” (Nehemaia 11:1; Mātiu 27:53) ʻI he lolotonga ʻo e ngāue fakamalanga ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa e ʻapasia totonu ki he temipalé. Naʻá ne houhau ki he kakaí ʻi he founga taʻefakaʻapaʻapa ko ia naʻa nau ngāueʻaki ai ʻa e feituʻu ʻo e temipalé ki he ngaahi taumuʻa fakapisinisí pea mo ʻenau hala tuʻusi aí.—Maake 11:15, 16.
3. Ko e hā ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻa e natula toputapu ʻo e ngaahi fakataha ʻa ʻIsilelí?
3 Naʻe fakataha maʻu pē ʻa e kau ʻIsilelí ke lotu kia Sihova pea ke fanongo ki hono lau ʻene Laó. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho pau ʻo ʻenau ngaahi kātoangá naʻe ui ko e ngaahi fakataha māʻoniʻoni pe ngaahi fakataha molumalu, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e natula toputapu ʻo e ngaahi fakatahatahá ni. (Livitiko 23:2, 3, 36, 37) ʻI ha fakataha maʻá e kakaí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒsela mo Nehemaiá, naʻe hanga ai ʻe he kau Līvaí ʻo “ako ki he kakai ke nau ilo ae fono.” Koeʻuhi “nae tagi ae kakai kotoabe, i he e nau fanogo ki he gaahi lea oe fono,” naʻe hanga ʻe he kau Līvaí ʻo “lolomi . . . ae kakai kotoabe, ʻo behe, Mou logo be, he oku maonioni ae aho ni.” Hili iá, naʻe kātoangaʻi leva ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e Kātoanga Falelouʻakau ʻaho ʻe fitú ʻaki ʻa e “fiefia lahi aubito.” ʻIkai ngata aí, naʻe fai hono “lau i he tohi oe fono oe Otua i he aho hokohoko be, mei he uluaki aho o aʻu ki he aho ki mui. Bea naa nau fai ae katoaga i he aho e fitu; bea i hono valu oe aho nae i ai ae fakakatoa [pe fakataha] molumalu, o fakatatau mo hono aga.” (Nehemaia 8:7-11, 17, 18, PM) Ko e ngaahi fakataha māʻoniʻoni moʻoni ʻeni naʻe fiemaʻu ki ai ha tokanga anga-ʻapasia mei he faʻahinga naʻe ʻi aí.
ʻOku Toputapu ʻEtau Ngaahi Fakatahá
4, 5. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau ngaahi fakatahá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku toputapú?
4 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha kolo tapu moʻoni ia ʻo Sihova ʻi he māmaní he ʻahó ni, fakataha mo ha temipale makehe ʻoku fakatapui ke fai ai ʻa e lotu kiate iá. Ka neongo ia, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ngaahi fakataha ki he lotu kia Sihová ʻoku toputapu. ʻOku tau fakataha tuʻo tolu ʻi he uike ke lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Ko e Folofola ʻa Sihová ʻoku fakamatalaʻi “tōtōlelei mai,” pea hangē pē ko ia ʻi he taimi ʻo Nehemaiá, ʻoku fai hano “fakaʻuhinga foki.” (Nehemaia 8:8) Ko ʻetau ngaahi fakatahá kotoa ʻoku kamata mo fakaʻosiʻaki ʻa e lotu, pea ko e lahi taha ʻo kinautolú, ʻoku tau hiva ai ʻi he ngaahi hiva ʻo e fakahīkihiki kia Sihova. (Sāme 26:12) Ko e moʻoni ko e ngaahi fakataha fakaefakatahaʻangá ko ha konga ia ʻo ʻetau lotú pea ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau faʻa lotu mo tokanga anga-ʻapasia ki ai.
5 ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ʻi heʻenau fakatahataha ke lotu kiate iá, ako ʻene Folofolá pea mo maʻu ha feohi faka-Kalisitiane lelei. ʻI he hoko mai ʻa e taimi ke maʻu ai ʻa e fakatahá, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ko e feituʻu ia ʻoku ‘tuʻutuʻuni ai ʻe Sihova ha tapuekiná.’ (Sāme 133:1, 3) ʻOku tau kau ʻi he tāpuaki ko iá kapau ʻoku tau ʻi ai mo tokanga ki he polokalama fakalaumālié. ʻIkai ngata aí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e potu kuo fakataha ai ha toko ua pe ha toko tolu ki hoku hingoa, ʻoku ou ʻi he potu ko ia au ʻi honau lotolotonga.” ʻI he potutohí, ʻoku ʻuhinga ʻa e leá ni ki he kau mātuʻa Kalisitiane ʻoku nau fakataha ke ngāue ki ha ngaahi palopalema mamafa ʻi he vā ʻo ha faʻahinga tāutaha, ka ʻi hono ngāueʻaki fakaetefitoʻi moʻoní, ʻoku toe kaunga pē ia ki heʻetau ngaahi fakatahá. (Mātiu 18:20) Kapau ʻoku ʻi ai ʻa Kalaisi fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku fakatahataha ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi hono huafá, ʻikai ʻoku totonu ke vakai ki he ngaahi fakataha peheé ʻoku toputapu?
6. Ko e hā ʻoku malava ke leaʻaki ki heʻetau ngaahi faiʻanga fakatahá, fakatouʻosi ʻa e lalahi mo e iiki?
6 Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ke ʻafio ʻa Sihova ia ʻi he ngaahi temipale ʻoku faʻu ʻe he tangatá. Ka neongo ia, ko hotau ngaahi Fale Fakatahaʻangá ko e ngaahi feituʻu ia ʻo e lotu moʻoní. (Ngāue 7:48; 17:24) ʻOku tau fakataha ki ai ke ako ʻa e Folofola ʻa Sihová, lotu kiate ia, pea hiva ʻi hono ngaahi fakahīkihikí. ʻOku toe pehē pē ʻi he ngaahi Holo ʻAsemipilií. Ko e ngaahi fale lalahi ange ʻoku totongi ki heʻetau ngaahi fakataha-lahí—hangē ko e ngaahi holo lalahi pe ngaahi faiʻanga sipoti—ʻoku hoko ia ko e ngaahi faiʻanga lotu he lolotonga hono ngāueʻaki ki heʻetau ngaahi fakataha toputapú. Ko e ngaahi fakataha ko ʻeni ki he lotú, lalahi mo e iiki, ʻoku taau ke tau ʻapasiaʻi, pea ʻoku totonu ke tapua atu ʻa e ʻapasia ko iá ʻi heʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá.
Ngaahi Founga ke Fakahaaʻi Ai ʻa e ʻApasia ki Heʻetau Ngaahi Fakatahá
7. Ko e hā ʻa e founga hā mahino ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻapasia ki heʻetau ngaahi fakatahá?
7 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga hā mahino ʻoku malava ke tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻapasia ki heʻetau ngaahi fakatahá. Ko e founga ʻe taha ko ʻetau ʻi ai ʻi hono hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi hivá ni ʻoku fakalea ia ʻi he faʻunga ko e ngaahi lotu pea ko ia ai ʻoku totonu ke hivaʻi anga-ʻapasia. ʻI he hiki lea mei he Sāme 22, naʻe tohi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo hangē ko ha lea ʻa Sīsū: “Te u fakaha ho huafa ki hoku ngaahi tokoua; te u hivaʻaki koe i he lotolotonga ʻo e fakataha.” (Hepelu 2:12) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau tōʻongaʻaki ke tau ʻi hotau tangutuʻangá ki muʻa ke fakahoko mai ʻe he tokotaha-seá ʻa e hivá pea hiva leva mo tokangataha ki he ʻuhinga ʻo e leá he lolotonga ʻa e hivá. ʻOfa ke tapua atu ʻe heʻetau hivá ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Te u fakafetaʻi kia Sihova ʻaki hoku loto kotoa, ʻi he kautaha ʻa Angatonu mo e fuʻu fakataha.” (Sāme 111:1) ʻIo, ko e hiva fakahīkihiki kia Sihová ko e ʻuhinga lelei ʻaupito ia ʻe taha ke tau aʻu tōmuʻa ai ki heʻetau ngaahi fakatahá pea nofo ai pē ʻo aʻu ki heʻene tuku.
8. Ko e hā ʻa e fakatātā ʻi he Tohi Tapú ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku taau ke tau tokanga anga-ʻapasia ki he ngaahi lotu ʻi heʻetau ngaahi fakatahá?
8 Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻoku toe fakakoloaʻiaʻi fakalaumālie ai ʻetau ngaahi fakatahá kotoa ko e lotu fakamātoato ʻoku fai maʻá e faʻahinga kotoa ʻoku fakatahatahá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakatahataha ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi Selusalema ʻi he taimi ʻo e kau ʻapositoló pea “nau ofaʻaki lototaha ʻenau lea ki he ʻOtua” ʻi he lotu loto-māfana. Ko hono olá, naʻa nau hokohoko atu ai—neongo ʻa e fakatangá—ʻo “malangaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtua ʻo taʻemāluʻia.” (Ngāue 4:24-31) ʻE lava ke tau sioloto atu ki ha taha ʻi he faʻahinga naʻe ʻi aí ʻoku tākakau holo hono ʻatamaí he lolotonga ʻa e lotu ko iá? ʻIkai, naʻa nau lotu “lototaha.” Ko e ngaahi lotu ʻoku fai ʻi heʻetau ngaahi fakatahá ʻokú ne tapua atu ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku maʻu fakatahá. ʻOku taau ke tau tokanga anga-ʻapasia ki ai.
9. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻapasia ki he ngaahi fakataha toputapú ʻi hotau teuteú mo ʻetau tōʻongá?
9 ʻIkai ngata aí, ʻoku malava ke tau fakahaaʻi ʻa e loloto ʻo ʻetau ʻapasia ki he natula toputapu ʻo ʻetau ngaahi fakatahá ʻaki ʻa e anga ʻo ʻetau teuteú. Ko hotau fōtungá, fakatouʻosi hotau valá mo e sitaila ʻo hotau ʻulú, ʻoku kaunga lahi ia ki hono toe fakalahi atu ʻa e ngeia ʻo ʻetau ngaahi fakatahá. Naʻe akonaki mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko hoku loto ke fai lotu ʻe he kau tangata ʻi he potu kehekehe, ʻo hiki hake ʻa e nima maʻa, ʻo taʻe ha ʻita pe ha talaʻa. Pehe foki, ko hoku loto ki he kau fefine, ke nau teuʻaki kinautolu ʻa e kofu ʻoku ngali ke ʻai, pea ō mo e angamā mo e angafakamaʻumaʻu: ʻo ʻoua ʻe fai ʻaki ʻa e fafatu ʻo e louʻulu, pe ko e koula mo e mataʻitofe mo e kofu mahuʻinga; ka nau fai ke teungaʻia . . . ʻa ia ko e meʻa ʻoku tāu mo e kau fefine ʻoku nau lavutu ke tauhi ki he ʻOtua.” (1 Timote 2:8-10) ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakataha-lahi lalahi ʻi he ngaahi faiʻanga sipoti ʻi tuʻá, ʻe lava ke ʻai ke hoa hotau valá mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻeá kae kei fakangeingeia pē. Tānaki atu ki ai, ko ʻetau ʻapasia ki he meʻa ʻoku faí te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he kai pe ngau pululole ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi kongá. Ko e teuteu taau mo e tōʻonga totonu ʻi heʻetau ngaahi fakatahá ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e lotu kiate iá pea mo hotau ngaahi kaungālotú.
ʻUlungāanga ʻOku Taau mo e Fale ʻo e ʻOtuá
10. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻoku fiemaʻu ha tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻulungāangá ʻi heʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?
10 ʻI he 1 Kolinito vahe 14, ʻoku tau maʻu ai ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he founga ʻoku totonu ke faiʻaki ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē: “Ko e meʻa kotoa pe ke fai ke tāu mo māu.” (1 Kolinito 14:40) Ko ʻetau ngaahi fakatahá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, pea ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e faʻahinga ʻulungāanga ʻoku taau mo e fale ʻo Sihová.
11, 12. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke ʻai ke maongo ki he ʻatamai ʻo e fānau ko ia ʻoku nau maʻu ʻetau ngaahi fakatahá? (e) ʻI he founga feʻungamālie fē ʻe lava ke fakamatalaʻi ai ʻe he fānaú ʻenau tuí ʻi heʻetau ngaahi fakatahá?
11 ʻOku fiemaʻu tautefito ki he fānaú ke akoʻi ki ai ʻa e founga ke anga-lelei ai ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. ʻOku totonu ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nau fakamatalaʻi ki heʻenau fānaú ko e Fale Fakatahaʻangá pea mo e feituʻu ʻoku fai ai ʻa e Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ko ha ngaahi feituʻu ia ke fai ai ha vaʻinga. Ko e ngaahi feituʻu ia ʻoku tau lotu ai kia Sihova mo ako ʻene Folofolá. Naʻe tohi ʻa Tuʻi Solomone poto: “Lama ho vaʻe ʻi hoʻo ʻalu ki he fale ʻo Elohimi: he ko e ʻunuʻunu ke fanongo pe.” (Koheleti 5:1) Naʻe akoʻi ʻe Mōsese ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fakatahataha ʻa e kakai lalahi mo e “tamaiki.” Naʻá ne pehē: “Fakataha ʻa e kakai . . . koeʻuhi ke nau fanongoa, pea koeʻuhi ke nau maʻu akonaki, mo ʻapasia kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke nau tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻo e lao ni; pea ke fanongo ʻe heʻenau fanau ʻa ia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ia, pea ke nau ako ke ʻapasia kia Sihova.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Teutalonome 31:12, 13.
12 ʻI he tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi fakatahá fakataha mo ʻenau mātuʻá tautefito ke nau fanongo pea ke nau ako. ʻI heʻenau malava pē ke tokanga mo mahinoʻi ha ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó, ʻe toe malava ai ʻa e fānaú ke “fakaha” atu ʻenau tuí ʻi heʻenau kau ki ai ʻaki ha ngaahi tali nounou. (Loma 10:10) ʻE kamata leaʻaki pē nai ʻe ha kiʻi tama ha ngaahi foʻi lea siʻisiʻi ʻi heʻene tali ha fehuʻi ʻokú ne mahinoʻi. ʻI he ʻuluaki taimí, te ne lau pē nai ʻa e talí, ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, te ne feinga ke fai ʻene fakamatalá ʻi heʻene lea pē ʻaʻana. ʻOku ʻaonga mo fakafiefia ʻeni ki he kiʻi tamá, pea ko hono fakahaaʻi ākenoa pehē ʻo e tuí ʻoku fiefia ai ʻa e loto ʻo e kakai lalahi ʻoku maʻu fakatahá. Ko hono totonú, ʻoku fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻaki hono fai ʻe kinautolu tonu ha ngaahi tali. ʻO ka malava, ʻoku lelei ki he fānaú ke ʻi ai haʻanau Tohi Tapu, tohi hiva, pea mo e tatau ʻo e tohi ʻoku lolotonga akó. ʻOku totonu ke nau ako ke fakahaaʻi ʻa e ʻapasia totonu ki he ngaahi tohi peheé. Ko e meʻá ni kotoa ʻe maongo ai ki he ʻatamai ʻo e fānaú ʻoku toputapu ʻetau ngaahi fakatahá.
13. Ko e hā ʻetau ʻamanakí ʻi he fekauʻaki mo e faʻahinga ko ʻenau fuofua maʻu ia ʻetau ngaahi fakatahá?
13 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai te tau fiemaʻu ke tatau ʻetau ngaahi fakatahá mo e ngaahi houa lotu ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e ngaahi houa lotú ni ʻoku malava ke hoko ʻo momoko mo fuʻu mamalu pe longoaʻa hangē ha ngaahi konisetí. ʻOku tau fiemaʻu ʻetau ngaahi fakataha ʻi hotau ngaahi Fale Fakatahaʻangá ke fakamāfana mo fakakaumeʻa kae ʻoua ʻe aʻu ki he tuʻunga ʻoku tatau ai ia mo e ngaahi feohiʻanga fakasōsiale ʻi he feituʻú. ʻOku tau fakatahá ke tau lotu kia Sihova, ko ia ai ʻoku totonu ke fakangeingeiaʻi maʻu pē ʻetau ngaahi fakatahá. Ko hotau lotó ia ke hili e fanongo ki he fakamatala ʻoku ʻomaí pea mo e vakai mai ki heʻetau tōʻongá mo e tōʻonga ʻa ʻetau fānaú, ʻe pehē leva ai ʻe he faʻahinga ko ʻenau fuofua maʻu fakatahá ia: “Ta ʻoku ʻiate kimoutolu moʻoni ʻa e ʻOtua.”—1 Kolinito 14:25.
Ko ha Tafaʻaki Tuʻumaʻu ʻo ʻEtau Lotú
14, 15. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ‘liaki ae fale o ho tau Otuá’? (e) ʻI he founga fē kuo ʻosi fakahoko ai ʻa e Aisea 66:23?
14 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻoku fakatahatahaʻi ʻe Sihova ʻene kakaí pea ʻai kinautolu ke nau fiefia ʻi loto ʻi hono “falelotu,” ʻi hono temipale fakalaumālié. (Aisea 56:7) Naʻe fakamanatu ʻe he tangata faitōnunga ko Nehemaiá ki hono kaungā Siú ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e ʻapasia totonu ki he temipale moʻoní ʻaki hono poupouʻi fakamatelie ia. Naʻá ne pehē: “E ikai te tau liaki ae fale o ho tau Otua.” (Nehemaia 10:39, PM) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai totonu ke tau liʻaki ʻa e fakaafe ʻa Sihova ke tau lotu ange kiate ia ʻi loto ʻi hono “falelotu.”
15 ʻI hono fakahaaʻi ʻa e fiemaʻu ke maʻu maʻu pē ʻa e fakataha ki he lotú, naʻe kikiteʻi ʻe ʻAisea: “ʻI he taimi ko ia, mei he mahina foʻou ki he mahina foʻou, pea mei he sapate ki he sapate, ʻe haʻu ʻa e kakano kotoa ke lotu ʻi hoku ʻao—ko e folofola ia ʻa Sihova.” (Aisea 66:23) ʻOku hoko ʻeni ʻi he ʻahó ni. ʻOku fakatahataha maʻu pē ʻa e kau Kalisitiane ʻosi fakatapuí ʻi he uike kotoa ʻo e māhina kotoa pē ke lotu kia Sihova. ʻOku nau fai ʻeni, neongo ʻoku ʻi ai mo e ngaahi meʻa kehe, ʻaki hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kau ʻi he ngāue fakamalangá. Ko ha taha koe ʻo e faʻahinga ʻoku ‘haʻu [maʻu pē] ʻo lotu ʻi he ʻao ʻo Sihová’?
16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke hoko ʻa hono maʻu maʻu pē ʻo e fakatahá ko ha tafaʻaki tuʻumaʻu ia ʻo ʻetau moʻuí he taimí ni?
16 ʻE fakahoko kakato ʻa e Aisea 66:23 ʻi he moʻui he māmani foʻou ʻa Sihova kuó ne talaʻofá. ʻI he taimi ko iá, ʻi ha ʻuhinga moʻoni, “ʻe haʻu ʻa e kakano kotoa” ʻi he uike ki he uike mo e māhina ki he māhina, “ke lotu” kia Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. Koeʻuhi ʻe hoko ʻa e fakataha ke lotu kia Sihová ko ha tafaʻaki tuʻumaʻu ia ʻo ʻetau moʻui fakalaumālie ʻi he fokotuʻutuʻu foʻoú, ʻikai ʻoku totonu ke tau ʻai ʻa hono maʻu maʻu pē ʻetau ngaahi fakataha toputapú ko ha tafaʻaki tuʻumaʻu ia ʻo ʻetau moʻuí he taimí ni?
17. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻetau ngaahi fakatahá ʻo “ʻasili he ʻoku [tau] sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho”?
17 ʻI he fakaʻau ke ofi mai ʻa e ngataʻangá, ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa ke tau maʻu ʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ki he lotú. ʻI he ʻapasia ki he natula toputapu ʻo ʻetau ngaahi fakatahá, heʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e ngāue paʻangá, homueka fakaakó, pe pō akó ke ʻai ai kitautolu ke tau liʻaki ʻa e fakataha maʻu pē mo hotau kaungātuí. ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei he feohí. ʻOku ʻomai ʻe heʻetau ngaahi fakataha fakaefakatahaʻangá ʻa e faingamālie ke tau feʻilongaki ai, ke fefakalototoʻaʻaki, pea mo fefakaʻaiʻaiʻaki ki he “feʻofaʻaki mo e ngaue lelei.” ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻeni ʻo “ʻasili he ʻoku [tau] sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hepelu 10:24, 25) Ko ia ai, ʻofa ke tau fakahaaʻi maʻu pē ʻa e ʻapasia totonu ki heʻetau ngaahi fakataha toputapú ʻaki hono maʻu maʻu pē ia, teuteu taau pea mo ʻulungāanga lelei. ʻI hono fai iá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau maʻu ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa ʻoku toputapú.
ʻI he Fakamanatú
• Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e ngaahi fakataha ʻa e kakai ʻa Sihová ʻoku totonu ke vakai ki ai ʻoku toputapu?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo ʻetau ngaahi fakatahá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku toputapú?
• ʻI he founga fē ʻe malava ai ʻe he fānaú ke fakahaaʻi ʻoku nau ʻapasia ki he natula toputapu ʻo ʻetau ngaahi fakatahá?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻai ʻa hono maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá ko ha tafaʻaki tuʻumaʻu ia ʻo ʻetau moʻuí?
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Ko e ngaahi fakataha ke lotu kia Sihová ʻoku toputapu ia ʻi ha feituʻu pē ʻoku fai ai
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
ʻOku maʻu ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi fakatahá ke nau fanongo pea ke nau ako