ʻAhó Ni mo Hono Māmani Anga-Fakamamahí
KO María naʻe taʻu 64 pea naʻá ne nofo toko taha pē. Naʻe maʻu atu ia ki hono ʻapí kuó ne mate, naʻe tā pea haʻi ʻaki hono kiá ha uaea.
Naʻe hanga ʻe ha fuʻu kakai loto-tāngia ʻo tā ha kau polisi tangata ʻe toko tolu, ʻi he tukuakiʻi kinautolu ki hono kaihaʻasi fakamālohi ʻo ha ongo kiʻi tamaiki. Naʻe lingi penisiniʻi ʻe he fuʻu kakaí ʻa e ongo polisi ʻe toko ua pea tutuʻi, ʻo na vela ʻosiʻosi ʻi he afí. Naʻe lava ʻa e polisi hono tolú ia ʻo hola.
Naʻe taki atu ʻi ha tā telefoni ʻikai tala hingoa ki hono ʻiloʻi ʻo ha meʻa fakatupu moʻutāfuʻua. Naʻe keli hake ʻi ha loto ngoue ʻa e ngaahi sino ʻo e kau tangata mālōlō ʻeveʻeva ʻe toko fā. Naʻe haʻi honau matá, pea pehē ki honau nimá. Naʻe hā mei he tafa fakatotoló naʻe tanu moʻui kinautolu.
Ko e ngaahi meʻa fakalilifú ni ʻoku ʻikai ko ha ngaahi konga ia mei ha ngaahi foʻi faiva anga-fakamamahi mo fakamālohi fakailifia. Ko e ngaahi fakamatalá ni ko e ngaahi talanoa moʻoni kotoa naʻe ʻuluʻitohi ʻaki ki mui mai ʻi he taha ʻo e ngaahi fonua ʻAmelika-Latiná. Neongo ia, ʻoku ʻikai ko e fonua pē ko iá ʻe taha ʻoku fai pehē ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní.
Kuo hoko ʻa e ngaahi tōʻonga anga-fakamamahí ia ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakaʻaho. Ko e ngaahi laku pomu, ngaahi ʻoho fakaetautoitoi, ngaahi fakapō, ngaahi ngaohikoviʻi, ngaahi fana, mo e ngaahi tohotoho ko ha konga siʻi pē ia ʻo e ngaahi tōʻonga anga-fakamamahi peheé. ʻOku toutou ʻomai ʻi he ngaahi ongoongo ʻa e mītiá ʻa e ngaahi fakamatala mataʻāʻā ʻo e ngaahi meʻa fakalilifú, pea ʻoku ʻikai ke kei ongoʻi fakatumutumu ʻa e kakai tokolahi ia he sio pe fanongo ki he ngaahi tōʻonga anga-fakamamahi peheé.
Ko e moʻoni te ke fifili nai: ‘Ko e hā ʻoku hoko ki he māmaní ʻi he ʻaho ní? Kuo mole atu ʻa e fakakaukau kotoa ia ki he ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé mo hono tokaʻi ʻo e moʻuí?’ Ko e hā kuo pau ai ke tau moʻui ʻi ha māmani hangē ko ʻení?
Fakakaukau atu angé kia Harry, ko ha tangataʻeiki taʻu 69 naʻá ne fokoutua ʻi he kanisaá. Ko hono uaifí naʻe faingataʻaʻia ʻi ha mahaki mamatea, ka naʻe tokoni loto-lelei ʻa e ngaahi kaungāʻapi mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Harry. “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā ne ma mei faí ka ne taʻeʻoua ʻa e tokoni mai ʻa e kakaí ni kotoa,” ko e lea ia ʻa Harry. ʻI Kānata, ʻa ē ʻokú ne nofo aí, ʻoku hā mei ha savea ʻoku laka hake ʻi he peseti ʻe 50 ʻo e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi ʻa e kau vaivaí ʻoku nau tokoni ki ha taha ʻoku ʻikai ke kāinga mo kinautolu. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e kakai lāuvale ʻoku nau fakahāhā maʻu pē ʻa e anga-ʻofa mo e anga-fakakaungāʻapí. ʻIo, ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e malava ke hoko ʻo manavaʻofa mo anga-lelei kae ʻikai hoko ʻo anga-fakamamahi.
Ko e hā leva ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa fakalilifú ia? Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau tōʻonga anga-fakamamahí? ʻE lava ke liliu ʻa e faʻahinga ʻoku nau anga-fakamamahi ki he niʻihi kehé? ʻE faifai ange pea ngata ʻa e anga-fakamamahí? Pea kapau ʻe pehē, ʻe anga-fēfē pea ko ʻafē?
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 3]
Lēlue: CORDON PRESS