“Mole Pē ʻo Fufulu ʻi he Vai ko Sailoame”
HILI hono faitoʻo ha tangata kui ʻaki ha meʻi ʻumea molū, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia: “Mole pē ʻo fufulu ʻi he vai ko Sailoame.” Naʻe fai ki ai ʻa e tangatá peá ne “haʻu kuo ʻā.” (Sione 9:6, 7) Naʻe tuʻu ʻi fē ʻa e Vai ko Sailoamé? ʻOku ʻomai ʻa e fakamāmá ʻe ha keli fakatotolo naʻe fai ki muí ni mai.
Kuo ʻaʻahi ʻa e kau folau ʻeveʻeva tokolahi ki ha feituʻu ʻi Selusalema ʻoku ʻiloa ko e Vai ko Sailoamé, ʻi he tui ʻo pehē ko e vai tonu ia naʻe lave ki ai ʻi he Sione 9:7. Ko e feituʻú ʻoku tuʻu ia ʻi he ngataʻanga ʻo e tānolo ʻa Hesekaiá—ko ha tānolo vai mita ʻe 530 hono lōloá naʻe langa ʻi he senituli hono valú K.M. Ko hono moʻoní, ko e vai ko ʻení ʻoku lau ʻaho ia ki he senituli hono faá T.S. Naʻe langa ia ʻe he kau “Kalisitiane” Paisenitiumé, ʻa ia naʻa nau maʻu hala ʻo pehē ko e vai naʻe lave ki ai ʻi he Kōsipeli ʻa Sioné naʻe tuʻu ia ʻi he ngataʻanga ʻo e tānolo ko ʻení.
Kae kehe, ʻi he 2004, naʻe maʻu ai ʻe he kau keli fakatotoló ʻa e feituʻu naʻa nau fakamulitukuʻaki ʻo pehē ko e Vai ia ʻo Sailoame ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú. ʻOku tuʻu ia ʻi he mita nai ʻe 100 fakatongahahake mei he feituʻu ko ia naʻe fai e maʻuhala ko e Vai ʻo Sailoamé. Naʻe anga-fēfē ʻenau ʻiloʻi iá? Naʻe fiemaʻu ʻe he puleʻangá ke ngaahi ha foʻi paipa fakatafenga vai ʻuli ʻi he feituʻú, ko ia naʻa nau fekauʻi atu ai ha kau ngāue mo ha ngaahi meʻangāue lalahi. Naʻe siofi ʻe ha tangata keli fakatotolo naʻe ngāue ofi atu ai ʻa hono kelí ʻo ne fakatokangaʻi ai e ʻasi hake ʻa ha ongo sitepu. Naʻe taʻofi ʻa e ngāué, pea naʻe fakangofua ʻe he Israeli Antiquities Authority hano keli ʻo e feituʻú. Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaí, ʻa ia ʻoku mita ʻe 70 nai hono lōloá mo e tuliki ʻe ua kuo ʻosi hono keli.
Naʻe maʻu ʻa e ngaahi foʻi koini lolotonga ʻa e kelí ʻa ia ʻoku lau ʻaho ia ki he taʻu hono ua, tolu mo hono fā ʻo e angatuʻu ʻa e kau Siú ki Lomá. Ko e angatuʻu ko iá naʻe hoko ia ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 66 ki he 70 T.S. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi foʻi koiní ʻa e fakamoʻoni naʻe ngāueʻaki ʻa e vaí ʻo aʻu ki he 70 T.S. ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻa Selusalema ʻe he kau Lomá. ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe he pepa ko e Biblical Archaeology Review ʻo pehē: “Ko ia naʻe ngāueʻaki ʻa e vaí ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e angatuʻú, ʻa ia naʻe liʻaki ʻi he hili iá. Ko e feituʻú ni, ʻa e feituʻu māʻulalo taha ʻi he kotoa ʻo Selusalemá, naʻe toki toe nofoʻi pē ia ʻi he vahaʻa taimi ʻo e kau Paisenitiumé. ʻI he taʻu kotoa pē naʻe toka ha toe ʻotu pelepela he vaí ʻi he ʻuha momoko naʻe tafe hifo he teleʻá. Pea ʻi he hili hono fakaʻauha ʻe Loma ʻa e koló, naʻe ʻikai ke toe tata ʻa e vaí. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí naʻe tātānaki ai ha ʻotu pelepela matolu pea naʻe faifai pē ʻo puli ʻa e vaí. Naʻe maʻu ʻe he kau keli fakatotoló ʻa e vaí ʻi lalo ʻi he meimei tokaʻanga pelepela mita ʻe tolu.”
Ko e hā ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e kau ako Tohi Tapu loto-moʻoní ʻi he tuʻuʻanga ʻo e Vai ko Sailoamé. Koeʻuhí ʻoku tokoniʻi ai ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau mahinoʻi lelei ange ʻa e tuʻunga fakasiokālafi ʻo Selusalema ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻa ia ʻoku faʻa toutou lave ki ai ʻi he ngaahi fakamatala Kōsipeli ʻo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e Vai ko Sailoamé ʻa ia naʻe ʻiloʻi ki mui ní
[Maʻuʻanga Tā]
© 2003 BiblePlaces.com