LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 9/1 p. 26-30
  • Akoʻi Hoʻomo Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Akoʻi Hoʻomo Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fokotuʻu ʻe he Ongo Mātuʻa Pōtoʻí ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei
  • Lotu ʻa e Ongo Mātuʻa Pōtoʻí mo ʻEna Fānaú
  • Fakalototoʻaʻi ʻe he Ongo Mātuʻa Pōtoʻí ʻa e Tōʻonga Ako Lelei
  • Fokotuʻu ha ʻĀtakai Melino
  • Fatongia ʻo ha Kiʻi Tama
  • Ngaahi Mātuʻa​—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ʻi he ʻOfa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ngaahi Mātuʻa—Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ke ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 9/1 p. 26-30

Akoʻi Hoʻomo Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova

“Hange ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo ha toʻa, pehe ʻa e ngaahi foha ʻoku te maʻu kei talavou kita.”​—SĀME 127:4.

1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e fānaú ko e “ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo ha toʻa”?

ʻOKU teuteu ha tokotaha fana ngahau ke ne fanaʻi ha foʻi ngahau ki ha tāketi. ʻOkú ne fokotuʻu fakalelei ia ki he afó, pea ʻi he fakafefekaʻi ʻa hono uouá ʻokú ne fusiʻi ʻa ʻene kaufaná. Neongo ʻa ʻene faingataʻá, ʻokú ne tuku ha taimi ke fakahanga ai ʻa e foʻi ngahaú ki he taumuʻá. Peá ne tukuange atu leva! ʻE tau ʻa e foʻi ngahaú he tāketí? ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi meʻa kehekehe ʻa e talí, ʻo kau ki ai ʻa e pōtoʻi ʻa e tokotaha fana ngahaú, ko e anga ʻo e havilí pea mo e tuʻunga ʻo e foʻi ngahaú.

2 Naʻe fakatatau ʻe Tuʻi Solomone ʻa e fānaú ki he “ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo ha toʻa.” (Sāme 127:4) Fakakaukau angé ki he founga ʻe lava ke ngāueʻaki ki ai ʻa e talanoa fakatātā ko ení. ʻOku maʻu ʻe ha tokotaha fana ngahau ʻa e foʻi ngahaú ʻi heʻene kaufaná ʻi ha taimi nounou pē. Ke tau ʻi he tāketí, kuo pau ke ne tukuange vave atu ia. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku maʻu ʻe he ongo mātuʻá ʻa e vahaʻa taimi nounou pē ke fakatupulekina ai ʻi heʻena fānaú ʻa e ʻofa ongoʻi loloto kia Sihova. Hili ha ngaahi taʻu siʻi pē, ʻoku tupu hake ʻa e fānaú ʻo mavahe mei ʻapi. (Mātiu 19:5) Te nau tau ʻi he tāketí—ʻa ia, ʻe hokohoko atu ʻa e fānaú ke ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá hili ʻenau mavahe mei ʻapí? ʻOku kaunga ʻa e ngaahi meʻa lahi ki he talí. Ko e tolu ai ko e pōtoʻi ʻa e mātuʻá, ko e ʻātakai ʻa ia ʻoku ʻohake ai ʻa e fānaú, pea mo e founga ʻo e tali ʻa e foʻi ‘ngahaú’ pe kiʻi tamá ki he ako ʻokú ne maʻú. Tau sivisiviʻi fakaikiiki angé ʻa e ngaahi meʻa taki taha ko ení. ʻUluakí, te tau lāulea ki he ngaahi anga ʻe niʻihi ʻo ha mātuʻa pōtoʻi.

Fokotuʻu ʻe he Ongo Mātuʻa Pōtoʻí ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei

3. Ko e hā kuo pau ai ke poupouʻiʻaki e ngāué ʻa e ngaahi lea ʻa ha mātuʻa?

3 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki he ongo mātuʻá ʻi heʻene fai ʻa e meʻa naʻá ne akoʻí. (Sione 13:15) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e kau Fālesí, ʻa ia naʻa nau “lea” kae “ʻikai fai ki ai.” (Mātiu 23:3) Koeʻuhi ke ueʻi ʻena fānaú ke ʻofa kia Sihova, kuo pau ke fehoanakimālie ʻa e ngaahi lea mo e ngāue ʻa e ongo mātuʻá. Ko e ngaahi lea ʻoku ʻikai ke poupouʻiʻaki ʻa e ngāué ʻoku taʻeʻaonga tatau pē ia mo ha kaufana ʻoku ʻikai hano afo.—1 Sione 3:18.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku lelei ke ʻeke hifo ʻe he ongo mātuʻá kia kinaua, pea ko e hā hono ʻuhingá?

4 Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fakaemātuʻá? Hangē pē ko e lava ke ako ʻa e kakai lalahí ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he sio ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku lava ke ako ʻa e fānaú ke ʻofa kia Sihova ʻi heʻenau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻenau ongo mātuʻá. Ko e ngaahi feohi ʻa ha kiʻi tama ʻe lava ke ʻai ai ia ke ne mālohi pe “maumauʻi ʻa [hono] ngaahi ʻulungaanga lelei.” (1 Kolinito 15:33) He ʻi he konga lahi ʻo e moʻui ʻa ha kiʻi tama, pea tautefito lolotonga ʻa e ngaahi muʻaki taʻu mahuʻingá, ko e feohi faitākiekina taha ʻoku maʻu ʻe he kiʻi tamá ko ʻene ongo mātuʻá. Ko ia ai, ʻoku lelei ke ʻeke hifo ʻe he ongo mātuʻá kia kinaua: ‘Ko e faʻahinga feohi fēfē au? ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe heʻeku faʻifaʻitakiʻangá ʻa ʻeku kiʻi tamá ke ne fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí? Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku ou fokotuʻu ʻi he ongo tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻo hono fai ʻo ha lotu pea mo e ako Tohi Tapú?’

Lotu ʻa e Ongo Mātuʻa Pōtoʻí mo ʻEna Fānaú

5. Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he fānaú mei he ngaahi lotu ʻa ha mātuʻa?

5 ʻOku lava ke ako ʻe hoʻomo fānaú ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sihova ʻi he fanongo ki hoʻomo ngaahi lotú. Kapau ʻoku nau fanongo ʻokú mo fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi houa kaí pea fai ha lotu he ngaahi taimi ako Tohi Tapú, ko e hā ʻa e fakamulituku te nau maʻu nai mei aí? ʻOku ngalingali te nau ako ai ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaesinó—ʻa ia ʻoku totonu ke fakamālōʻiaʻi ia—pea ʻokú Ne akoʻi mai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie. Ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga eni.—Semisi 1:​17.

6. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ongo mātuʻá ʻa e fānaú ke nau ongoʻi ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻia kinautolu tāutaha?

6 Kae kehe, kapau ʻokú mo lotu mo homo fāmilí ʻi he ngaahi taimi kehe mei he ngaahi houa kaí mo e ako Tohi Tapu fakafāmilí pea kapau ʻokú mo ʻohake ai ʻa e ngaahi meʻa pau ʻokú ne uesia kimoua mo hoʻomo fānaú, te mo lavaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku toe lahi ange. Te mo tokoniʻi ai hoʻomo fānaú ke nau ongoʻi ko Sihová ko e konga ia ʻo homou fāmilí pea ʻokú ne tokanga lahi fekauʻaki mo kimoutolu tāutaha. (Efeso 6:​18; 1 Pita 5:​6, 7) ʻOku pehē ʻe ha tamai ʻe taha: “Mei he taimi pē naʻe fanauʻi ai homa ʻofefiné, naʻá ma lotu fakataha mo ia. ʻI heʻene tupu hake ʻo fuʻu lahi angé, naʻa mau lotu fekauʻaki mo e ngaahi vahaʻangatae mo e niʻihi kehé pea mo e ngaahi meʻa kehe naʻá ne uesia iá. Ki muʻa ke ne mavahe mei ʻapi ʻo malí, naʻe ʻikai hala ha ʻaho heʻema lotu fakataha mo ia.” ʻE lava ke mo lotu fakataha mo hoʻomo fānaú ʻi he ʻaho taki taha? ʻE lava ke mo tokoniʻi kinautolu ke nau vakai kia Sihova ko ha Kaumeʻa, ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokonaki mai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakaesinó mo fakalaumālié ka ʻokú ne toe tokanga fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fiemaʻu fakaeongó?​—Filipai 4:​6, 7.

7. Ke lotu fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa pau, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he ongo mātuʻá?

7 Ko e moʻoni, ke mo lotu fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa pau, ʻoku fiemaʻu ke mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa hoʻomo kiʻi tamá. Fakatokangaʻi ange ʻa e fakamatala ʻa ha tamai naʻá ne tauhi hake ʻa e fānau ʻe toko ua: “ʻI he ngataʻanga ʻo e uike taki taha, naʻá ku ʻeke hifo ai kiate au ʻa e foʻi fehuʻi ʻe ua: ‘Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe tokanga ki ai ʻeku fānaú ʻi he uike ní? Pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa lelei naʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí?’” Ongo mātuʻa, ʻe lava ke mo ʻeke hifo kia kimoua ha ngaahi fehuʻi hangē ko iá pea fakakau leva ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi talí ʻi he ngaahi lotu ʻokú mo fai mo hoʻomo fānaú? Kapau ʻokú mo fai pehē, te mo akoʻi ai kinautolu ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi heʻenau lotu kia Sihova—ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú—ka ke nau toe ʻofa foki kiate ia.​—Sāme 65:2.

Fakalototoʻaʻi ʻe he Ongo Mātuʻa Pōtoʻí ʻa e Tōʻonga Ako Lelei

8. Ko e hā kuo pau ke tokoniʻi ai ʻe he ongo mātuʻá ʻena fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e tōʻonga ko hono ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

8 ʻOku lava fēfē ke tākiekina ʻe he anga ʻo e vakai ʻa e mātuʻá ki he ako Tohi Tapú ʻa e vahaʻangatae ʻo ha kiʻi tama mo e ʻOtuá? Ki ha faʻahinga vahaʻangatae pē ke tupu pea moʻui, ko e faʻahinga tāutaha ʻoku kau ki aí kuo pau ke ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fetalanoaʻakí ka ke nau toe fanongo foki. Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻoku tau fanongo ai kia Sihová ko hono ako ʻa e Tohi Tapú fakataha mo e tokoni ʻa e ʻū tohi kuo tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu.” (Mātiu 24:​45-47, PM; Palovepi 4:​1, 2) Ko ia ai, ke tokoniʻi ʻena fānaú ke nau fakatupulekina ha vahaʻangatae ʻofa mo tuʻuloa pea mo Sihova, ʻoku lelei ki he ongo mātuʻá ke na fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau fakatupulekina ʻa e tōʻonga ko hono ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.

9. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakatupulekina ha ngaahi tōʻonga ako lelei?

9 ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e ngaahi tōʻonga ako leleí? Ko e toe founga lelei tahá pē ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e mātuʻá. ʻOku sio maʻu pē hoʻo fānaú ʻokú ke lau Tohi Tapu pe ako Tohi Tapu fakafoʻituitui? Ko e moʻoni, ngalingali ʻokú ke femoʻuekina ʻaupito ʻi hono tokangaʻi hoʻo fānaú, pea te ke fifili nai pe ko fē ʻa e taimi ʻe lava ke ke maʻu ke lautohi ai mo ako. Kae ʻeke hifo angé kiate koé, ‘ʻOku sio maʻu pē ʻeku fānaú kiate au ʻoku ou sio televīsone?’ Kapau ko ia, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ha taimi mei ai ke fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia kinautolu fekauʻaki mo e ako fakafoʻituituí?

10, 11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fai maʻu pē ʻe he ongo mātuʻá ha fetalanoaʻaki Fakatohitapu fakafāmilí?

10 Ko e toe founga ʻaonga ʻe taha ʻe lava ke akoʻi ai ʻe he ongo mātuʻá ʻa e fānaú ke nau fanongo kia Sihová ko hono fai maʻu pē ha ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapu fakafāmili. (Aisea 30:21) Ka ʻe fifili nai ʻa e niʻihi, ‘Ko e hā ka fiemaʻu ai ha ako fakafāmili ki he fānaú kapau ʻoku ʻave maʻu pē kinautolu ʻe heʻenau ongo mātuʻá ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá?’ ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ki ai. ʻOku tuku ʻe Sihova ki he ongo mātuʻá ʻa e fatongia tefito ke akoʻi ʻena fānaú. (Palovepi 1:8; Efeso 6:4) Ko e ako Tohi Tapu fakafāmilí ʻoku akoʻi ai ki he fānaú ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha ouau ia ʻoku toki fai pē ʻi he feituʻu kakai, ka ko e konga ia ʻo e moʻui fakafoʻituitui ʻa e fāmilí.​—Teutalonome 6:​6-9.

11 Tānaki atu ki ai, ko ha ako fakafāmili ʻoku fakahoko lelei ʻe lava ke ʻoange ai ki he ongo mātuʻá ha faingamālie ke na ʻiloʻi ʻa e fakakaukau ʻa ʻena fānaú ki he ngaahi meʻa fakalaumālié mo fakaeʻulungāangá. Hangē ko ení, ʻi he kei siʻi ʻa e fānaú, ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe he ongo mātuʻá ʻa e ngaahi tohi hangē ko e Ako mei he Faiako Lahí.a ʻI he meimei palakalafi kotoa ʻo e tohi tokoni ako Tohi Tapu ko ení, ʻoku kole ai ki he fānaú ke nau fakahaaʻi ʻenau fakakaukaú ʻi he ngaahi kaveinga ʻoku fai ki ai ʻa e lāuleá. ʻI he fakaʻuhinga he ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku lave ki ai ʻi he tohí, ʻe malava nai ai ʻa e ongo mātuʻá ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau fakatupulekina ʻa ʻenau mafai fakaefakakaukaú “ke sivi ʻa e lelei mo e kovi.”—Hepelu 5:14.

12. ʻE lava fēfē ke feʻunuʻaki ʻe he ongo mātuʻá ʻa e ako fakafāmilí ki he ngaahi fiemaʻu ʻa ha kiʻi tama, pea ko e hā kuó ke ʻiloʻi ʻoku ola lelei ʻi he meʻá ni?

12 ʻI he tupu hake hoʻomo fānaú, feʻunuʻaki ʻa e akó ki he meʻa ʻoku fiemaʻu kia kinautolú. Fakatokangaʻi ange ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe ha ongo meʻa ʻena tamaiki fefine taʻu hongofulu tupu ke nau fakaʻuhinga ʻi haʻanau kole ke kau ki ha hulohula ʻa e akó. ʻOku pehē ʻe he tamaí: “Naʻá ma tala ange ki heʻema tamaikí, ʻi he lolotonga ʻa e ako fakafāmili hoko maí, te ma faʻifaʻitakiʻi ʻa e fānaú, pea ko kinautolu leva te nau fakangalingali ko e ongo mātuʻá. ʻE lava ke fakahoko ʻe ha taha pē ʻo kinautolu ʻa e ngafa ʻo e tangataʻeikí pe fineʻeikí, ka kuo pau ke nau ngāue fakataha ke fekumi ki he kaveingá pea ke nau fai ha fakahinohino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi hulohula fakaakó.” Ko e hā ʻa e olá? “Naʻá ma ʻohovale ʻi he malava ke fakahaaʻi heʻema tamaikí (ʻi honau ngafa ko e ongo mātuʻá) ʻa e tonú mo e halá ʻi heʻenau fakamatalaʻi mai kia kimaua (ʻi he tuʻunga ko e fānaú) ʻenau ngaahi ʻuhinga makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ki he taʻefakapotopoto ke ō ki he hulohulá,” ko e hoko atu ia e fakamatala ʻa e tamaí. “Ko e meʻa naʻe toe maongo lahi ange kia kimauá ko e ngaahi fokotuʻu naʻa nau fai mai ko ha fetongi lelei ia ʻo e meʻa ko ení. Naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni kia kimaua ʻa e mahino mātuʻaki ʻaonga ki heʻenau fakakaukaú mo ʻenau ngaahi fiemaʻú.” Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e kītaki mo e fakakaukau ke tauhi ai ke tuʻumaʻu mo feʻungamālie ʻa e ako fakafāmilí, ka ko e palé ʻoku tuha ia mo e feingá.​—Palovepi 23:15.

Fokotuʻu ha ʻĀtakai Melino

13, 14. (a) ʻOku lava fēfē ke fakatupu ʻe he ongo mātuʻá ha ʻātakai melino ʻi ʻapi? (e) Ko e hā ʻoku lava ke hoko ko e ola ʻaonga ia ʻi he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ha mātuʻa kuó ne fai ha fehālaaki?

13 ʻOku ngalingali lahi ange ke tau ha foʻi ngahau ʻi he tāketí kapau ʻoku fakahanga ia ʻe he tokotaha fana ngahaú ki he taumuʻá pea tukuange atu ʻi ha ngaahi tuʻunga melino pe nonga. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku ngalingali lahi ange ʻe ako ʻa e fānaú ke ʻofa kia Sihova kapau ʻoku fokotuʻu ʻe he ongo mātuʻá ha ʻātakai melino ʻi ʻapi. “Ko e fua ko e maʻoniʻoni, ko hono to ʻoku fai ʻi he melino ʻe kinautolu ʻoku fakatupu melino,” ko e tohi ia ʻa Sēmisí. (Semisi 3:18) ʻOku lava fēfē ke fakatupu ʻe he ongo mātuʻá ha ʻātakai melino ʻi ʻapi? ʻOku fiemaʻu ki ha ongo meʻa mali ke na tauhi maʻu ha haʻi mālohi ʻo e nofo malí. Ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻokú na feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki ʻokú na maʻu ha faingamālie lelei ange ʻo hono akoʻi ʻena fānaú ke nau ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa Sihova. (Kaletia 6:7; Efeso 5:​33) Ko e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ʻoku pouaki ai ʻa e melinó. Pea ko ha ongo meʻa ʻokú na melino ʻia kinaua ʻokú na malava lelei ange ke fekuki mo e ngaahi fepaki ʻe malanga hake nai ʻi loto ʻi he fāmilí.

14 Ko e moʻoni, hangē pē ko e ʻikai ha ngaahi nofo mali ʻe haohaoá, ʻoku ʻikai ha ngaahi fāmili haohaoa ʻi he māmaní he lolotongá ni. ʻE ʻikai malava nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakahāhā ʻe he ongo mātuʻá ʻa e fua ʻo e laumālié ʻi heʻena fekuki mo ʻena fānaú. (Kaletia 5:​22, 23) ʻI he hoko ʻa e meʻa ko iá, ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he ongo mātuʻá? Kapau ʻokú na fakahaaʻi kuó na fai ha fehālaaki, ʻe siʻi ai ʻa e fakaʻapaʻapa kia kinaua ʻa e kiʻi tamá? Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne hangē ha tamai fakalaumālié ki he tokolahi. (1 Kolinito 4:​15) Kae kehe, naʻá ne fakahaaʻi mahino naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki. (Loma 7:​21-​25) Neongo ia, ko ʻene anga-fakatōkilaló mo e faitotonú ʻoku fakalahi ai ʻetau fakaʻapaʻapa kiate iá ʻo ʻikai te ne fakasiʻisiʻi. Neongo ʻa ʻene ngaahi tōnounoú, naʻe lava ke tohi ʻe Paula ʻi he loto-falala ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó: “Mou hoko ko e kau faʻifaʻitaki kiate au, ʻo hange foki ko ʻeku faʻifaʻitaki ʻaku kia Kalaisi.” (1 Kolinito 10:34 [11:1, PM]) Kapau ʻokú ke fakahaaʻi ʻe koe foki ʻa hoʻo ngaahi fehālaakí, ʻoku ngalingali ʻe tukunoaʻi ʻe hoʻo fānaú ʻa hoʻo ngaahi fehālaaki.

15, 16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke akoʻi ʻe he ongo mātuʻá ʻena fānaú ke nau ʻofa ʻi honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané, pea ʻe lava fēfē ke nau fai ʻa e meʻá ni?

15 Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke fai ʻe he ongo mātuʻá ke fokotuʻu ai ha ʻātakai ʻa ia ʻe lava ke tupu hake ai ʻena fānaú ʻo ʻofa kia Sihova? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Kapau ʻe pehe ʻe ha taha, ʻOku ou ʻofa ki he ʻOtua, ʻosi ʻoku ne fehiʻa ki hono tokoua, ko e loi ia: he ko ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokoua, ʻa ia kuo ne mātaʻi, talaʻehai ʻoku ne lava ke ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ia kuo teʻeki ke ne mātaʻi.” (1 Sione 4:​20, 21) Ko ia ai, ʻi hoʻomo akoʻi hoʻomo fānaú ke ʻofa ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané, ʻokú mo akoʻi ai kinautolu ke nau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku lelei ke ʻeke hifo ʻe he ongo mātuʻá kia kinaua, ‘Ko e lahi taha ʻo ʻeku ngaahi talanoa fekauʻaki mo e fakatahaʻangá ʻoku fakalototoʻa pe faʻa fakaanga?’ ʻOku lava fēfē ke mo ʻiloʻi iá? Fanongo lelei ki he anga ʻo e lea ʻa hoʻomo fānaú fekauʻaki mo e ngaahi fakatahá pea ki he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá. ʻOku ngalingali te mo fanongo ai ki hono tapua mai hoʻomo ngaahi fakakaukaú ʻi heʻenau ngaahi fakamatalá.

16 Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ongo mātuʻá ke tokoniʻi ʻena fānaú ke nau ʻofa ki honau fanga tokoua fakalaumālié? Ko Peter, ko ha tamai ʻa ha ongo tamaiki tangata taʻu hongofulu tupu, ʻokú ne pehē: “Talu mei he kei siʻi ʻema ongo tamaikí mo ʻemau feohi maʻu pē mo kai ʻi homau ʻapí mo e faʻahinga matuʻotuʻa fakalaumālie, pea naʻa mau fiefia lahi ʻi hono fai iá. Kuo tupu hake ʻema ongo tamaikí ʻo feohi mo e kakai ʻoku nau ʻofa kia Sihova, pea ʻokú na sio he taimí ni ko e tauhi ki he ʻOtuá ko ha founga moʻui fakafiefia ia.” Ko Dennis, ko ha tamai ʻa e tamaiki fefine ʻe toko nima, ʻokú ne pehē: “Naʻá ma fakalototoʻaʻi ʻema tamaiki fefiné ke nau fakakaumeʻa ki he kau tāimuʻa taʻumotuʻa ʻi he fakatahaʻangá, pea naʻá ma fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai ʻi he taimi naʻe malava aí ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí mo honau ngaahi uaifí.” ʻE lava ke mou toe tamuʻomuʻa ʻi hono tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau vakai ki he fakatahaʻangá ko ha fakalahi atu ia ʻo homou fāmilí?​—Maake 10:​29, 30.

Fatongia ʻo ha Kiʻi Tama

17. Ko e hā ʻa e fili kuo pau ke iku ʻo fai ʻe he fānaú?

17 Toe fakakaukau ki he fakatātā fekauʻaki mo e tokotaha fana ngahaú. Neongo ʻokú ne pōtoʻi nai, ʻoku ngalingali heʻikai tau ʻene faná ʻi he tāketí kapau ko e foʻi ngahau ʻokú ne fanaʻí ʻoku ngaofe pe piko. Ko e moʻoni, ʻe feinga mālohi ʻa e ngaahi mātuʻá ke fakatonutonu ʻa e foʻi ngahau fakaefakatātā ʻoku ngaofé, ʻaki ʻa e feinga ke fakatonutonu ʻa e fakakaukau hala ʻa ha kiʻi tama. Ka kuo pau ke fili ʻe he fānaú ʻia kinautolu pe te nau tuku ke ofeʻi kinautolu ʻe he māmani ko ení ki he meʻa ʻokú ne loto ki aí pe te nau fakaʻatā ʻa Sihova ke ne ʻai ke ‘hangatonu honau ngaahi ʻalungá.’—Palovepi 3:​5, 6; Loma 12:2.

18. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e fili ʻa ha kiʻi tama ki he niʻihi kehé?

18 Lolotonga ʻoku maʻu ʻe he ongo mātuʻá ha fatongia mafatukituki ke ʻohake ʻena fānaú ʻi he “akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová,” ko e fili aofangatuku pe ʻe tupu hake ʻa e kiʻi tamá ʻo hoko ko e tokotaha fēfeé ʻoku fakatefito ia ʻi he kiʻi tamá tonu. (Efeso 6:​4, NW) Ko ia ai fānau, ʻeke hifo kia kimoutolu, ‘Te u tali ʻa e akonaki ʻofa ʻoku ʻomai ʻe heʻeku ongo mātuʻá?’ Kapau ʻoku mou fai ia, te mou fili ai ʻa e ʻalunga lelei taha ʻoku ala maʻu ʻi he moʻuí. Te mou ʻai ai hoʻomou ongo mātuʻá ke na fiefia ʻaupito. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, te mou ʻai ai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia.​—Palovepi 27:11.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• ʻOku lava fēfē ke fokotuʻu ʻe he ongo mātuʻá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he fekauʻaki mo hono fai ʻo ha lotu pea mo e ako Tohi Tapú?

• ʻOku lava fēfē ke fokotuʻu ʻe he ongo mātuʻá ha ʻātakai fakafāmili melino?

• Ko e hā ʻa e fili ʻoku fehangahangai mo e fānaú, pea ʻe anga-fēfē ʻa e kaunga ki he niʻihi kehé ʻa e fili te nau faí?

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

ʻOkú ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hoʻo kiʻi tamá ʻi he ako fakafoʻituituí?

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko ha ʻātakai fakafāmili melino ʻoku tokoni ia ki he fiefiá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share