ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Sioelí mo e Tohi Emosí
KO E meʻa pē ʻokú ne tala mai fekauʻaki mo iá, ko iá ko “Sioeli foha ʻo Petueli.” (Sioeli 1:1) ʻI he tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá, ʻoku talanoa siʻisiʻi ʻaupito pē ai ʻa Sioeli fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kehé tuku kehe ʻa ʻene pōpoakí, he naʻa mo e taimi ʻo ʻene kikité ʻoku toki fakafuofuaʻi pē—ko e 820 K.M. nai, ko e taʻu ia ʻe hiva hili ʻa e hoko ʻa ʻŪsaia ko e tuʻi ʻo Siutá. Ko e hā ʻoku ʻikai fie talanoa ai ʻa Sioeli fekauʻaki mo iá? ʻOku ngalingali ko hono ʻuhingá he ʻokú ne loto ke tuku ʻa e fakamamafá ki he pōpoakí kae ʻikai ko e tokotaha tala pōpoakí.
Tānaki atu ki ai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻŪsaiá, ʻoku fekauʻi ai ʻa ʻĒmosi, ko ha tokotaha nofo ʻi Siuta mo ha “tauhi manu . . . mo e tama teleʻi sukamino” ke hoko ko ha palōfita. (Emosi 7:14) ʻI he ʻikai hangē ko Sioelí, ʻa ia ʻokú ne kikite ʻi Siutá, ʻoku fekauʻi ʻa ʻĒmosi ia ki he tokelaú ki he puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. ʻI he kakato ʻa e tohi Emosí ʻi he 804 K.M. nai he hili ʻa e foki ʻa e palōfitá ki Siutá, ʻoku hiki ʻa e tohí ʻi he lea ʻoku faingofua kae mālie.
“OIAUE AE AHO!” —KO E HĀ HONO ʻUHINGÁ?
Ko e ʻoho ʻa e heʻe-ʻolá, heʻe-fakafolaú mo e heʻe-fohí ʻa e meʻa ʻoku sio ki ai ʻa Sioeli ʻi he vīsoné. Ko e kau tau fakatūʻutá ʻoku lave kiate kinautolu ko e “kakai lahi mo kaukaua” pea ko e “kau helo.” (Sioeli 1:4; 2:2-7) “Oiaue ae aho,” ko e māpuhoi ia ʻa Sioelí, “he kuo ofi ae aho o Jihova, bea e hoko mai ia o hage koe fakaauha mei he Mafimafi.” (Sioeli 1:15, PM) ʻOku ekinaki ʻa Sihova ki he kau nofo ʻi Saioné: “Mou matuʻaki tafoki kiate au ʻaki ʻa e kotoa ʻo homou loto.” Kapau te nau fai pehē, ʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa e “manavaʻofa ki hono kakai” pea te ne ʻave mamaʻo meiate kinautolu ʻa e “haʻa tokelau”—ʻa e fanga ʻinisēkite fakatūʻutá. Kae ki muʻa ke hoko mai ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová, te ne “lilingi [hono] Laumalie ki he kakano kotoa” pea te ne “ʻai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he langi pea ʻi mamani.”—Sioeli 2:12, 18-20, 28-31.
ʻOku poleʻi ʻa e ngaahi puleʻangá: “Tuki heleta ʻaki homou ngaahi huo toho, pea tuki tao ʻaki hoʻomou ngaahi hele ʻauhani” pea teuteu ki he tau. ʻOku fekauʻi kinautolu ke nau “ʻalu hake ki he Teleʻa ʻo Sihosafate,” ʻa e feituʻu ʻa ia ʻe fakamāuʻi mo fakaʻauha kinautolu aí. “Ka ko Siuta ʻe nofoʻia ia ʻo taʻengata.”—Sioeli 3:10, 12, 20.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
1:15; 2:1, 11, 31; 3:14—Ko e hā ʻa e “ʻAho ʻo Sihova”? Ko e ʻaho ʻo Sihová ko e taimi ia ʻo e fakahoko fakamaau ʻa Sihova ki hono ngaahi filí, ʻo iku ai ki hono fakaʻauha kinautolu ka ko e fakamoʻui ki he kau lotu moʻoní. Ko e fakatātaá, ko e ʻaho pehē tofu pē naʻe hoko ki Pāpilone ʻo e kuonga muʻá ʻi he 539 K.M. ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ia ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá. (Aisea 13:1, 6) Ko ha toe “ʻAho ʻo Sihova” ʻe taha ʻoku ofí ni mai, ʻa ia te ne fakahoko ai ʻa e fakamaau fakaʻotua ki “Babilone koe lahi”—ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní.—Fakahā 18:1-4, 21, PM.
2:1-10, 28—Kuo anga-fēfē hono fakahoko ʻa e kikite fekauʻaki mo e fakatūʻuta ʻa e fanga ʻinisēkité? ʻOku ʻikai ha lave ia ʻi he Tohi Tapú ki ha fakatūʻuta ha fanga ʻinisēkite ʻi he fonua ko Kēnaní ʻi he tuʻunga lahi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tohi Sioelí. Ko ia ai, ko e fakatūʻuta ʻoku fakamatalaʻi ʻe Sioelí ʻoku ngalingali ko ʻene tuhu fakaekikite ʻaʻana ki he taimi ʻi he 33 T.S. ʻa ia naʻe kamata lilingi hifo ai ʻe Sihova ʻa hono laumālié ki he muʻaki kau muimui ʻo Kalaisí pea nau kamata ai ke malangaʻi ʻa e pōpoaki naʻá ne fakamamahiʻi ʻa e kau taki lotu loí. (Ngāue 2:1, 14-21; 5:27-33) Ko hotau monū ia ke kau ʻi ha ngāue meimei tatau he ʻahó ni.
2:32—ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ‘tautapa ki he huafa ʻo Sihová’? Ke tautapa ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhingá ke ʻiloʻi ʻa e huafa ko iá, ʻapasia loloto ki ai pea ke tui mo falala ki he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e huafa ko iá.—Loma 10:13, 14.
3:14 (PM)—Ko e hā ʻa e “telea oe fakamāu”? Ko ha feituʻu fakaefakatātā ia ki hono fakahoko ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e tuʻi Siuta ko Sihosafaté, ʻa ia ko e ʻuhinga hono hingoá “ʻOku-Fai-Fakamau ʻa Sihova,” naʻe fakahaofi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Siuta mei he ngaahi puleʻanga takatakaí ʻaki hono fakapuputuʻuʻi ʻa ʻenau kau taú. Ko ia ai, ʻoku toe ui ʻa e feituʻú ko e “Teleʻa ʻo Sihosafate.” (Sioeli 3:2, 12) ʻI hotau ʻahó ni, ʻokú ne fakatātaaʻi ʻe ia ha feituʻu fakaefakatātā ʻa ia ʻe laiki ai ʻa e ngaahi puleʻangá ʻo hangē ha kālepi ʻi ha tataʻonga uainé.—Fakahā 19:15.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
1:13, 14. Ko e fakatomala moʻoní mo e ʻiloʻi ʻa Sihova ko ia ʻa e ʻOtua moʻoní, ʻoku fiemaʻu tefito ia ki he fakahaofí.
2:12, 13. Ko e fakatomala moʻoní ʻoku fai loto-moʻoni. ʻOku kau ki ai ʻa e ‘hae hotau lotó’ ʻi loto, ʻo ʻikai ko hano fai fakaemamata pē ʻa hono ‘hae hotau kofú.’
2:28-32. Ko ia pē ʻoku “tautapa ki he huafa ʻo Sihova ʻe fakahaofi” ʻi he “ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono lilingi hifo ʻe Sihova ʻa hono laumālié ki he kakano kotoa pea ʻai ʻa e iiki mo e lalahi, tangata mo e fefine, ke nau kau ʻi he ngāue ko hono tala e kikité, ʻa ia, ko hono talaki ia ʻa e “ngaahi meʻa lalahi ʻa e ʻOtua”! (Ngāue 2:11) ʻI he fakaʻaʻau ke ofi mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová, ʻikai ʻoku totonu ke tau hulu ʻi he “ulugaaga maonioni moe aga faka-Otua”?—2 Pita 3:10-12, PM.
3:4-8, 19. Naʻe kikiteʻi ʻe Sioeli ko e ngaahi puleʻanga takatakai ki Siutá ʻe ui kinautolu ke nau fai ha fakamatala ki hono ngaohikovia ʻa e kakai fili ʻa e ʻOtuá. ʻI he hoko moʻoni ʻa e ngaahi lea fakaekikite ko iá, naʻe fakaʻauha ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻo Pāpiloné ʻa e fonua lahi ʻo Taiá. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻa e kolo ʻi he motú ʻe ʻAlekisānita ko e Lahí, naʻe tāmateʻi ʻa e kau tangata tau mo e kakai ʻiloa ai ʻe laui afe pea naʻe fakatau pōpula ʻa e toko 30,000 ʻo hono kakaí. Naʻe hokosia ʻe he kau Filisitiá ʻa e meʻa tatau ʻi he nima ʻo ʻAlekisānitá mo hono kau fetongí. ʻI he senituli hono faá K.M., naʻe fakalala ai ʻa ʻĪtomi. (Malakai 1:3) Ko e ngaahi kikite ko ʻeni kuo fakahokó ʻokú ne fakaivimālohiʻi ai ʻetau falala kia Sihova ʻi hono tuʻunga ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo ʻene ngaahi talaʻofá. ʻOku toe hā ai ʻa e founga ʻe fakahoko ʻe Sihova ki he ngaahi puleʻanga ʻoku nau fakatangaʻi ʻa ʻene kau lotu he ʻaho ní.
3:16-21. ʻE “ngaue ʻa e langi mo e fonua,” pea ʻe hokosia ʻe he ngaahi puleʻangá ʻa e ngaahi tautea kakaha ʻa Sihová. Ka ʻe hoko ʻa “Sihova ko e hufanga ki hono kakai,” ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e moʻui he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fakaepalataisi. ʻIkai ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi mālohi ke nofo ofi kiate ia ʻi he ene ke hoko mai ʻa e ʻaho ʻe fakahoko ai ʻa ʻene fakamāú ki he māmani fulikivanú?
“TEUTEU KE FEILOAKI MO HO OTUA”
ʻOku ʻi ai ha pōpoaki ʻa ʻĒmosi ki he ngaahi puleʻanga fakafili ʻoku takatakai ki ʻIsilelí pea ki Siuta mo ʻIsileli. ʻOku teu ke fakaʻauha ʻa Sīlia, Filisitia, Taia, ʻĪtomi mo Mōape koeʻuhi ko ʻenau ngaohikoviʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tatali atu ʻa e kakai ʻo Siutá ki he fakaʻauha “he naʻa nau fakasikakaʻi ʻa e lao ʻa Sihova.” (Emosi 2:4) Kae fēfē nai ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí? Ko ʻene ngaahi angahalá ʻoku kau ki ai ʻa hono fakafeʻātungiaʻi mānumanu ʻa e kau masivá, ʻulungāanga taʻetaau mo e tōʻongafai taʻefakaʻapaʻapa ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakatokanga mai ʻa ʻĒmosi ʻe “aahi foki ki he gaahi feilaulauaga o Beteli” ʻa Sihova pea te ne “taʻi ae fale oe faahitaʻu momoko fakataha moe fale oe faahitaʻu mafana.”—Emosi 3:14, 15, PM.
Neongo ʻa e ngaahi tautea kehekehe kuo ʻosi fakahokó, ʻoku kei loto-fefeka pē ʻa e kau tauhi ʻaitoli ʻo ʻIsilelí. ʻOku tala ʻe ʻĒmosi kiate kinautolu: “Teuteu ke feiloaki mo [homou] Otua.” (Emosi 4:12, PM) ʻE ʻuhinga ʻa e ʻaho ʻo Sihová ki he kau ʻIsilelí ko hono “taki popula [kinautolu] ki kō atu ʻi Tamasikusi,” ʻa ia ko ʻAsīlia ia. (Emosi 5:27) ʻOku fehangahangai ʻa ʻĒmosi mo ha fakafepaki mei ha taulaʻeiki ʻi Pēteli ka ʻokú ne hanganaki taʻeilifia pē. “Kuo hoko ʻa e fakaʻosi ki hoku kakai Isileli,” ko e folofola ia ʻa Sihova kia ʻĒmosí. “ʻE ʻikai te u toe lakai [pe fakamolemoleʻi] ia.” (Emosi 8:2) Naʻa mo Seoli mo e ngaahi moʻunga māʻolungá ʻe ʻikai lava ke ne maluʻi kinautolu mei he fakamaau ʻa e ʻOtuá. (Emosi 9:2, 3) Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha talaʻofa ʻo e toe fakafokí. “Te u fakafoki ʻa e popula ʻo hoku kakai Isileli,” ko e folofola ia ʻa Sihová, “pea te nau langa ʻa e ngaahi kolo kuo lala, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, ʻo inu ʻa e uaine mei ai; pea te nau ngaohi ngouetapu, ʻo kai hono fua.”—Emosi 9:14.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
4:1 (PM)—Ko hai ʻoku fakatātaaʻi ʻe he “faga bulu a Besani”? Ko e manafa māʻolunga ko Pēsaní, ko ha feituʻu ia ʻi he hahake ʻo e Tahi Kālelí, ʻa ia naʻe ʻiloa ʻi he lelei ʻaupito ʻa e fanafanau ai ʻa e fanga manú ʻo kau ai ʻa e fanga pulú. Naʻe tokoni ki he meʻá ni ʻa hono musie laui maʻuiʻui. Naʻe fakatatau ʻe ʻĒmosi ʻa e kau fefine Samēlia ne nau ʻofa ki he koloá ki he fanga pulu ʻo Pēsaní. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe tenge ʻe he kakai fefine ko ʻení ʻa “ho nau gaahi eiki,” pe ngaahi husepānití, ke kākaaʻi ʻa e kakai māʻulaló ke fakafaingofuaʻi ange ai hono fakatōliʻa ʻenau holi ke tuʻumālié.
4:6 (PM)—ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea ko e “nifo maa”? ʻI hono ngāueʻaki ʻo fakahoa ki he “majiva ma,” ʻe lava ke ʻuhinga ia ki ha taimi ʻo e honge ʻa ia ʻe kei maʻa pē ai ʻa e nifó koeʻuhi ko e ʻikai ʻi ai ha meʻakaí.
5:5—ʻI he founga fē naʻe fiemaʻu ai ki ʻIsileli ke ‘ʻoua ʻe kumi ki Petelí’? Naʻe fokotuʻu ʻe Selopoame ʻa e lotu ki he pulú ʻi Pēteli. Talu mei ai, mo e hoko ʻa e kolo ko iá ko e senitā ʻo e lotu loí. ʻOku pau pē foki ko Kilikali mo Peasipa naʻe toe hoko ko e ongo feituʻu ia ʻo e lotu tafoki mei he moʻoní. Ke hao mei he fakatamaki naʻe tomuʻa talá, naʻe fiemaʻu ki ʻIsileli ke ʻoua te nau fai ʻa e ngaahi fononga pilikimi fakalotu ki he ngaahi feituʻu ko ʻení kae kamata kumi kia Sihova.
7:1 (PM)—ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ‘tuuji maae tuʻí’? ʻOku hangehangē ʻoku ʻuhinga ia ki he tukuhau naʻe hilifaki ʻe he tuʻí ke tauhiʻaki ʻene kau tangata heka hōsí mo ʻene fanga monumanú. Naʻe pau ke totongi ʻa e tukuhau ko ʻení ʻi he “kāmataga oe tubu hake ae taʻu toka mui.” Hili iá, naʻe lava leva ke utu ʻe he kakaí ʻenau ngoué. Kae kehe, ki muʻa ke lava ke nau fai iá, naʻe fakatahataha ha pupunga heʻe ʻo keina ʻa ʻenau ngoué fakataha mo e ʻakau kehé.
8:1, 2 (PM)—Ko e hā naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he “fuaʻi akau oe faahitaʻu mafana”? Naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e ofi ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻOku tufi ʻa e fuaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu māfaná ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo e utu-taʻú, ʻa ia ko e ofi ia ki he ngataʻanga ʻo e taʻu fakaengoué. ʻI he taimi naʻe ʻai ai ʻe Sihova ke sio ʻa ʻĒmosi ki he “fuaʻi akau oe faahitaʻu mafana,” naʻe ʻuhingá naʻe ofi ʻa e ngataʻanga ʻo ʻIsilelí. Ko ia ai, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĒmosi: “Kuo hoko hono gataaga ki hoku kakai ko Isileli; e ikai teu toe laka iate kinautolu.”
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
1:3, 6, 9, 11, 13; 2:1, 4, 6. ʻI heʻene houhau ki ʻIsileli, Siuta mo e ngaahi puleʻanga ʻe ono takatakai ki aí, naʻe folofola ai ʻa Sihova: “ʻE ʻikai te u lolou.” Ko e fakamaau ʻa Sihová ʻoku taʻealakalofi.—Emosi 9:2-5.
2:12. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakalotosiʻiʻi ʻa e kau tāimuʻa, kau ʻovasia fefonongaʻaki, kau misinale pe ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pētelí ʻoku nau ngāue mālohí ʻaki hono fakaʻaiʻai kinautolu ke tuku ange ʻenau ngāue taimi-kakató ke maʻu ha founga moʻui ʻoku taku ko e founga anga-mahení ia. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau fakalototoʻaʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau ngāue leleí.
3:8. Hangē ko haʻate ongoʻi ilifia ʻi he fanongo ki ha ngungulu ha laione, naʻe pehē ʻa e ongoʻi ʻe ʻĒmosi ʻa e fiemaʻu ke malangá ʻi heʻene fanongo ki he folofola ʻa Sihová: “ʻAlu ʻo fai palofisai ki hoku kakai.” (Emosi 7:15) ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he manavahē-ʻOtuá ke tau hoko ko e kau malanga faivelenga ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá.
3:13-15; 5:11. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe malava ai ʻa e tauhi manu māʻulalo ko ʻĒmosí ke ne “fakamoʻoni” ki he kakai naʻe koloaʻiá ʻo ʻikai te ne teitei hohaʻa ki ai. ʻE lava ke teuʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he founga tatau ke tau talaki ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻo tatau ai pē pe ʻoku faingataʻa fēfē ha feituʻu ngāue.
4:6-11; 5:4, 6, 14. Neongo ʻa e toutou ʻikai ke “foki” ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihová, naʻe ekinaki kiate kinautolu ke ‘kumi kia Sihova, ka nau moʻui.’ Pe ko e hā pē lōloa ʻoku fakaʻatā anga-kātaki ʻe Sihova ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení ke hokohoko atu aí, ʻoku totonu ke tau ekinaki ki he faʻahinga ʻi aí ke nau foki ki he ʻOtuá.
5:18, 19 (PM). Ko e “holi ki he aho o Jihova” kae ʻikai mateuteu moʻoni ki aí ʻoku fakavalevale ia. Ko e tuʻunga ʻo ha tangata ʻokú ne fai pehē, ʻoku hangē ia ha taha ʻoku hola mei ha laione ʻo ne fetaulaki mo ha fuʻu pea, pea hola mei he peá ʻo huhu ia ʻe ha ngata. ʻE fakapotopoto ke tau “ʻā pe” fakalaumālie pea hanganaki mateuteu.—Luke 21:36.
7:12-17. ʻOku totonu ke tau taʻemanavahē pea loto-toʻa ʻi hono talaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá.
9:7-10. ʻI he hoko ko e hako ʻo e kau pēteliake faitōnunga mo e faʻahinga naʻe fakahaofi mei ʻIsipite ʻi he tuʻunga ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai hao ai ʻa e kau ʻIsileli taʻefaitōnungá mei hono maʻu ha tuʻunga taʻefakahōifua he vakai ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko e kau ʻItiopeá. Ko hono maʻu ha tuʻunga fakahōifua ʻi he vakai ʻa e ʻOtua taʻefilifilimānakó ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he laine fakafāmilí, ka ʻi he “ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu.”—Ngāue 10:34, 35.
Meʻa ʻOku Totonu Ke Tau Faí
Ko e ʻaho ki hono fakahoko ʻa e fakamaau fakaʻotua ki he māmani ʻo Sētané ʻoku ofi. Kuo lilingi hifo ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālié ki heʻene kau lotú, ʻo teuʻi ai kinautolu ke fakatokanga ki he faʻahinga ʻo e tangatá fekauʻaki mo e hoko mai ʻa hono ʻahó. ʻIkai ʻoku totonu ke tau kau kakato ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova pea ‘tautapa ki hono huafá’?—Sioeli 2:31, 32.
“Fehiʻa ki he kovi,” ko e ekinaki ia ʻa ʻĒmosí, “pea ʻofa ki he lelei, pea fokotuʻu maʻu ʻa e fakakonisitutone ʻi he faiʻangafono.” (Emosi 5:15) ʻI he fakaʻaʻau ke ofi mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová, ko e ʻalunga ia ʻo e potó ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá pea tauhi kitautolu ke mavahe mei he māmani fulikivanú mo hono ngaahi feohiʻanga fakatupu maumaú. Ke lavaʻi ʻa e taumuʻa ko iá, he ngaahi lēsoni taimi totonu ē ʻoku lava ke tau ako mei he ongo tohi Fakatohitapú ni, ʻa e tohi Sioelí mo e tohi Emosí!—Hepelu 4:12.
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Naʻe kikiteʻi ʻe Sioeli: “Kuo ofi ae aho o Jihova”!
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Hangē ko ʻĒmosí, ʻoku totonu ke tau hoko ko e kau fanongonongo taʻemanavahē mo loto-toʻa ʻo e pōpoaki ʻa e ʻOtuá