LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 9/15 p. 12-15
  • Tupulaki ʻo e ʻIlo Totonú mei he ʻAtamai Vēkeveké

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tupulaki ʻo e ʻIlo Totonú mei he ʻAtamai Vēkeveké
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Kī ki he Tuí
  • “ʻOi ʻEku ʻOfa ki Hoʻo Lao Na!”
  • Ako Fakataha mo ha ʻAtamai Ongongofua
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Maʻu ʻa e Taimí?
  • Tupulaki ʻo e ʻIlo Totonú ʻOku ʻAonga!
  • Akó—Fakafiemālie mo Fakafiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Muimui ʻi he Sīpinga Fakatuʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ke Maʻu ʻa e ʻIlo ʻOku Taki Atu ki he Moʻuí
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1996
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 9/15 p. 12-15

Tupulaki ʻo e ʻIlo Totonú mei he ʻAtamai Vēkeveké

KO E kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau kumi ki heʻene hōifuá. ʻI he holi ke maʻu iá, ʻoku tau vēkeveke ke ʻai ke lelei ange ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau tuí pea ke faivelenga ʻi he ngāue toputapú. Kae kehe, ʻoku ʻomi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻetau tokangá ki he fakatuʻutāmaki ʻe ala lava ke hoko, ʻa ia naʻá ne uesia ʻa e kau Siu ʻe niʻihi ʻi hono ʻahó: “ʻOku ʻi ai haʻanau mamahiʻi ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai fou ʻi he ʻilo totonu.” (Loma 10:2) ʻOku hā mahino, ko ʻetau tui mo e lotu kia Sihová ʻoku ʻikai totonu ke fakatuʻunga ʻataʻatā pē ia ʻi he ongoʻí. ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e ʻilo totonu ki hotau Tokotaha-Fakatupú mo hono finangaló.

ʻI he ngaahi konga kehe ʻo ʻene ngaahi tohí, ʻoku fakafehokotaki ai ʻe Paula ʻa e ʻulungāanga ʻoku hōifua ai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau vēkeveke ke maʻu ʻa e ʻiló. Naʻá ne lotu maʻá e kau muimui ʻo Kalaisí ke nau “potopotoʻi ʻi he ʻilo” totonu ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ‘koeʻuhi ke tāu ʻenau laká pea mo e ʻEikí, ʻo huʻu ki he meʻa kotoa pe te ne hōifua aí’ ʻi heʻenau ‘fakatupu fua, ko e ngaahi ngaue lelei kehekehe, mo nau tupulekina ko e meʻa ʻi he ʻilo ki he ʻOtuá.’ (Kol. 1:9, 10) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e “ʻilo” totonú? Pea ko e hā ʻoku totonu ke tau tupulaki ai ʻi he ʻilo ko iá?

Ko e Kī ki he Tuí

Ko e ʻilo totonu ki he ʻOtuá mo hono finangaló ʻa ia kuo fakaeʻa ʻe he Tohi Tapú ko e makatuʻunga ia ki heʻetau tuí. ʻI he ʻikai maʻu ʻa e ʻilo falalaʻanga ko iá, ko ʻetau tui kia Sihová ʻe hangē ia ha fale naʻe langaʻaki ʻa e pele vaʻingá ʻa ia ʻe ala holo pē ʻi hano kiʻi puhiʻi. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Paula ke tau fai ʻa e ngāue toputapu ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau “mafai fakaefakaʻuhingá” pea ke ‘fakatonutonu ʻetau fakakaukaú.’ (Loma 12:1, 2, NW) Ko e ako tuʻumaʻu ʻo e Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he meʻá ni.

Ko Ewa, ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Pōlani, ʻokú ne fakamatala: “Kapau naʻe ʻikai te u ako tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai mei tupulaki ʻeku maʻu ʻa e ʻilo totonu kia Sihová. Naʻe mei vave ai ha kamata hōloa ʻa hoku tuʻunga ko e Kalisitiané, pea ʻe vaivai ʻa ʻeku tui ki he ʻOtuá—ʻou huʻu atu ai ki he tōlalo fakalaumālie.” ʻOfa ke ʻoua ʻe hoko ʻa e meʻa ko iá kiate kitautolu! Fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha tangata naʻe tupulaki ʻi he ʻilo totonu kia Sihová peá ne maʻu ai ʻa ʻEne hōifuá.

“ʻOi ʻEku ʻOfa ki Hoʻo Lao Na!”

Ko e hiva faʻunga fakaemaau ʻa ia naʻe hiki ʻi he Sāme 119 ʻi heʻetau Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ongoʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lao, fakamanatu, fekau, tuʻutuʻuni mo e ngaahi fili fakaefakamaau ʻa Sihová. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Te u fakafiefia [pe ko hoku mamaná ʻoku] ʻi hoʻo ngaahi fekau na. . . . Ko hoku fiefiaʻanga foki ʻa hoʻo ʻu fakamoʻoni na.” Naʻá ne toe tohi: “ʻOi ʻeku ʻofa ki hoʻo lao na! ʻOku ou [“tokanga,” NW] ki ai he ʻaho kotoa.”—Sāme 119:16, 24, 47, 48, 77, 97.

Ko e ongo foʻi lea ko e ‘mamana’ mo e “tokanga” ʻoku fakahuʻunga mai ai ʻa e fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko hono moʻoní, ko e fiefia ʻi hono fai ha fakalaulauloto peheé. Ko e ongo foʻi lea ko iá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ʻofa ʻoku hā mahino naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ki hono ako ʻa e lao fakaʻotuá. Ko e ʻofa ko iá naʻe ʻikai ke tupukoso hake pē ia mei he lahi fau ʻo e ongoʻi ʻi he loto ʻo e tokotaha-tohi-sāmé. ʻI hono kehé, naʻá ne maʻu ha holi loto-moʻoni ke “tokanga” ki he laó, ke ne vavanga ki he folofola ʻa Sihová. ʻOku lava ke tau ʻiloʻi mei heʻene fakakaukaú naʻá ne loto ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá mo hono finangaló ʻi he tonu taha ʻe ala lavá.

ʻOku hā mahino ko e ʻofa ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ki he Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe haʻu moʻoni ia mei hono lotó. ʻE lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻOku ou maʻu ʻa e ʻofa tatau? ʻOku ou fiefia ʻi hono lau mo ʻanalaiso ha konga ʻi he Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha? ʻOku ou feinga tōtōivi ke lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea lotu ki muʻa ʻi hono fai iá?’ Kapau ʻe lava ke tau tali ʻio ki he ngaahi fehuʻi ko iá, ngalingali ʻoku tau “tupulekina ko e meʻa ʻi he ʻilo [totonu] ki he ʻOtua.”

ʻOku fakamatala ʻa Ewa: “ʻOku ou feinga maʻu pē ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa ʻeku ako fakafoʻituituí. Talu mei hono maʻu mai ʻo e polosiua ‘See the Good Land,’ kuó u ngāueʻaki ia ʻi he meimei taimi kotoa pē ʻoku ou ako aí. ʻOku ou feinga lahi ange ke fekumi ki ha ngaahi meʻa ʻo ngāueʻaki ʻa e Insight on the Scriptures pea mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehé ʻo ka fiemaʻu.”

Toe fakakaukau atu angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Wojciech mo Małgorzata, ʻa ia ʻoku lahilahi hona ngaahi fatongia fakafāmilí. ʻOku anga-fēfē ʻena feinga ke fakakau ʻa e ako Tohi Tapu fakafoʻituituí ʻi heʻena taimi-tēpilé? “ʻOkú ma vaheʻi ha taimi ke ako fakafoʻituitui ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki heʻema malavá. Pea ʻi he lolotonga leva ʻa e ako fakafāmilí pea ʻi he fetalanoaʻaki fakaʻahó, ʻoku mau talanoa ai ki he ngaahi poini naʻá ma mahuʻingaʻia pe mālieʻia aí.” Ko e ako fakafoʻituitui fakamātoató ʻoku ʻoange ai kia kinaua ʻa e fiefia lahi pea tokoniʻi ai kinaua ke na ‘tupulekina ʻi he ʻilo’ totonú.

Ako Fakataha mo ha ʻAtamai Ongongofua

ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau tui ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Tim. 2:3, 4) ʻOku fakamamafaʻi ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo hono lau ʻa e Tohi Tapú pea feinga ke “ʻilo” ki hono ʻuhingá. (Mt. 15:10) Ko ha meʻa ʻe tokoni ke aʻusia iá ko e ako fakataha mo ha ʻatamai ongongofua. Ko e faʻahinga fakakaukau ʻeni naʻe fakahāhā ʻe he kau Pēlea ʻo e kuonga muʻá ʻi he taimi naʻe vahevahe atu ai ʻe Paula ʻa e ongoongo leleí kiate kinautolú: “Naʻa nau tali loto lelei ʻaupito [pe ʻi he ʻatamai vēkeveke] ʻa e folofola, ʻo nau kumi ʻi he Tohitapu ʻi he ʻaho kotoa pe ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia.”—Ng. 17:11.

ʻOkú ke faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Pēleá ʻi hono maʻu ʻa e ʻatamai vēkeveké pea fakaʻataʻatā ʻa ho ʻatamaí mei he ngaahi fakahohaʻa ʻoku ʻikai fiemaʻu lolotonga hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú? ʻE lava ke ngāue ha Kalisitiane ke faʻifaʻitaki ki he kau Pēleá, ʻo tatau ai pē kapau naʻe ʻikai ke ne faʻa manako ki he akó ʻi he kuohilí. ʻIkai ngata aí, ʻoku hehema ʻa e kakai ʻe niʻihi ke siʻisiʻi ange ʻenau lautohí mo ʻenau akó ʻi heʻenau hoholo ke motuʻá, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke pehē ʻa e Kalisitiané. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e taʻumotuʻa ʻo ha taha, ʻoku ala lava ke fai ha meʻa ke taʻofi ʻa e fakahohaʻá. Pea ʻi hoʻo lautohí, vēkeveke ke fakasio ha fakamatala ʻa ia ʻe lava ke ke vahevahe ki he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke ʻai ko ha taumuʻa ia ke tala ki ho hoá pe ko ha kaumeʻa Kalisitiane ʻa e ngaahi meʻa kuó ke lau pe ako lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻokú ke ako aí? Ko e fai peheé ʻe lava ke fakamaʻu ola lelei ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ki ho ʻatamaí mo ho lotó pea ʻi he taimi tatau ʻoku kaunga lelei ia ki he niʻihi kehé.

ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi taimi ʻokú ke ako aí, faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒselá, ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ʻa ia naʻá ne ‘teuʻi hono lotó ke kumi ki he fono a Jihová.’ (Esela 7:10, PM) ʻE lava fēfē ke ke fai pehē? ʻE lava ke ke ʻai ha ʻātakai ʻe feʻungamālie ki he akó. Taʻutu hifo leva ʻo lotu kia Sihova ke maʻu ʻene tatakí pea ke ʻomi ha poto. (Sem. 1:5) ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku ou ʻamanekina ke ako lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ako ko ʻení?’ ʻI hoʻo lautohí, fakasio ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau tefitó. Te ke loto nai ke hikiʻi hifo ʻa e ngaahi foʻi fakakaukau ko iá pe fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi konga ʻoku tautefito hoʻo loto ke manatuʻí. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ke ngāueʻaki ai ʻa e fakamatalá ʻi he ngāue fakamalangá, ʻi hono fai ha ngaahi fili, pe ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi kaungātuí. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e taimi ʻokú ke ako aí, fakamanatu nounou ʻa e meʻa kuó ke laú. ʻE ʻai ai koe ke ke malava ʻo manatuʻi ʻa e meʻa kuó ke akó.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Ewa ʻa ʻene foungá: “ʻI heʻeku lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ou ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu fekolosiʻakí, ko e Watch Tower Publications Index pea mo e CD komipiuta Watchtower Library. ʻOku ou hiki ha ngaahi nouti maʻaku fakataha mo e fakakaukau ke ngāueʻaki ia ʻi he ngāue fakafaifekaú.”

Kuo laui taʻu mai ʻa e fiefia ʻa e niʻihi ʻi he ako loloto angé, ʻi heʻenau femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. (Pal. 2:1-5) Ka, ʻoku lahi honau ngaahi fatongiá pea ʻoku faingataʻa hono vaheʻi ha taimi ki he ako fakafoʻituituí. Kapau ʻoku pehē mo ho tuʻungá, ko e hā ʻa e ngaahi fengaʻunuʻaki ʻe lava ke ke fai ki hoʻo taimi-tēpilé?

ʻE Lava Fēfē Ke U Maʻu ʻa e Taimí?

Mahalo te ke loto-tatau ʻoku faingofua ange ke vaheʻi ha taimi ki he ngaahi meʻa ʻokú ke manako ki aí. Kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ko ha meʻa ʻe tokoni ke hoko ai ʻo femoʻuekina ʻi he ako fakafoʻituituí ko hono fokotuʻu ha taumuʻa ʻe ala lava moʻoni ke aʻusiá, hangē ko hano lau kātoa ʻa e Tohi Tapú. Ko e moʻoni, ʻe hā ngali fakapipiko nai ke lau ʻa e ngaahi laine hohoko fakafāmili lōloá, ko ha ngaahi fakamatala fakaikiiki ʻo e temipale he kuonga muʻá, pe ngaahi kikite faingataʻa ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ke fekauʻaki mo e moʻui fakaʻahó. Feinga ke laka ʻi ha ngaahi sitepu ʻaonga ʻoku taki atu ki hono aʻusia ʻa hoʻo taumuʻá. Ko e fakatātaá, ki muʻa ke sivisiviʻi ha konga ʻi he Tohi Tapú ʻoku hā ngali faingataʻá, ʻe lava ke ke lau fekauʻaki mo hono tuʻunga fakahisitōliá pe ko e ʻaonga ʻene kaunga kiate kitá. Ko e faʻahinga fakamatala peheé ʻe lava ke maʻu ia ʻi he tohi “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” ʻa ia ʻoku ala maʻu ʻi he meimei lea ʻe 50.

ʻOku fakaueʻiloto ke ngāueʻaki ʻa e fakakaukaulotó lolotonga hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú. ʻE tokoni ʻeni ke ʻai ki ho ʻatamaí ha fakatātā ʻo e faʻahinga ʻoku fakamatala ki aí mo e ngaahi meʻa ʻoku hokó. Ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi pē ko ʻení ʻe ngalingali ai ke ne ʻai ke toe fakamānako mo ʻaonga ange ʻa e ngaahi taimi ʻokú ke ako aí. ʻI heʻene peheé, te ke vēkeveke ange ai ke vaheʻi ha taimi ki ai. ʻE faingofua ange ai ke tauhi maʻu ʻa e tōʻongaʻaki ʻa hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē.

Lolotonga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fokotuʻu ʻi ʻolungá ʻi ha tuʻunga fakatāutaha, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha fāmili moʻumoʻua? Fēfē ke mou taʻutu fakataha hifo ʻo talatalanoa ki he ngaahi ʻaonga ʻoku lava ke maʻu mei he ako fakafāmilí. ʻE maʻu nai mei he fetalanoaʻaki ko iá ha ngaahi fakakaukau ʻaonga, hangē ko e ʻā hake ke toe vave ange ʻaki ha ngaahi miniti ʻi he ʻaho taki taha, pe ʻi ha ngaahi ʻaho pau koeʻuhi ke lāulea ai ki ha konga ʻi he Tohi Tapú. Pe mahalo nai ʻe ʻohake ʻi hoʻomou talatalanoá ʻa e fiemaʻu ke fengaʻunuʻaki ʻa e taimi-tēpile ʻa e fāmilí. Ko e fakatātaá, kuo ʻiloʻi ʻe he ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻa ʻene lelei kiate kinautolu ke lāulea ki he potutohi fakaʻahó pe ke lau ha konga ʻi he Tohi Tapú ʻi he ʻosi ha houa kai ʻa e fāmilí. Ki muʻa ke kamata fakamaau ʻe ha taha ʻa e tēpilé pe mavahe atu ke fai ha meʻa kehe, ʻoku fakamoleki ʻe he fāmilí ʻa e miniti ʻe 10 pe 15 ʻi he lāulea ki he Tohi Tapú pe ko hono lau ʻa e konga Tohi Tapu fakauiké. ʻI he kamatá, ʻe kiʻi hā ngali faingataʻa nai ʻeni, ka ʻe vave ʻa e anga ki ai ʻa e fāmilí pea ʻe fakafiefia ʻaupito.

ʻOku fakamatala ʻa Wojciech mo Małgorzata ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi hona fāmilí: “ʻI he kuohilí, naʻe fakamoleki homau taimí ʻi he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻinga mo ʻikai fuʻu ʻaonga. Naʻa mau fai ʻa e fili ke tuʻusi hifo ʻa e taimi naʻa mau fakamoleki ʻi he faitohi he ʻī-meilí. Kuo mau toe fakasiʻisiʻi foki ʻa e ngaahi taimi fakafiefia ʻe niʻihi pea vaheʻi ʻa e ʻaho mo e taimi pau ki he ako loloto ange.” Ko e moʻoni ʻoku ʻikai fakaʻiseʻisa ʻa e fāmili ko ʻení ʻi hono fai ʻa e ngaahi fengaʻunuʻaki ko iá, pea ʻe lava ke ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa tatau ʻi ho fāmilí.

Tupulaki ʻo e ʻIlo Totonú ʻOku ʻAonga!

Ko e ako loloto ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke fakatupu “fua, ko e ngaahi ngaue lelei kehekehe.” (Kol. 1:10) ʻI he hoko moʻoni ʻa e meʻa ko iá ʻi hoʻo moʻuí, ʻe hā ʻa hoʻo fakalakalaká ki he tokotaha kotoa. Te ke hoko ai ko ha tokotaha fakalaumālie ʻokú ke mahinoʻi kakato ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. ʻE mafamafatatau ange ai ʻa hoʻo ngaahi filí pea te ke pōtoʻi ange ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo ke hao ai mei he ngaahi tuʻunga tōtuʻa ʻoku faʻa hā ʻi he faʻahinga ʻoku taʻeʻiai haʻanau ʻiló. Hiliō aí, te ke ofi ange ai kia Sihova. Te ke houngaʻia lahi ange ʻi hono ngaahi ʻulungāangá, pea ʻe hā mahino ʻeni ʻi hoʻo talanoa ʻo fekauʻaki mo ia ki he niʻihi kehé.—1 Tim. 4:15; Sem. 4:8.

Tatau ai pē pe ko e hā ho taʻumotuʻá pe ko hoʻo taukeí, feinga mālohi ke hokohoko atu ʻa e manako ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ako loloto ia fakataha mo ha ʻatamai ongongofua. ʻE lava ke ke falala pau ʻe ʻikai ngalo ʻia Sihova ʻa hoʻo ngaahi feingá. (Hep. 6:10) Te ne huaʻi hifo kiate koe ʻa ʻene ngaahi tāpuaki fakakoloá.

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻI HEʻETAU ‘TUPULEKINA ʻI HE ʻILO’ TOTONÚ . . .

ʻOku fakaivimālohiʻi ai ʻa ʻetau tui ki he ʻOtuá pea te tau ʻaʻeva ai ʻo taau mo Sihova.—Kol. 1:9, 10

ʻOku tau maʻu ai ʻa e vavanga, ʻo malava ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻiló pea fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto.—Sāme 119:99

ʻOku tupulekina ai ʻetau fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihová.—Mt. 28:19, 20

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Ko e kumi ki ha feituʻu ʻoku feʻungamālie ki he akó ʻe lava ke faingataʻa, ka ʻoku lelei

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻOku lau ʻe he ngaahi fāmili ʻe niʻihi ha konga ʻi he Tohi Tapú ʻi he hili ha houa kai

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share