Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ke Maʻu ʻa e ʻIlo ʻOku Taki Atu ki he Moʻuí
1 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ko e ‘finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoní.’ (1 Tīm. 2:4) ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ʻa e ʻilo ko ia? Ko e founga ʻe tahá ko e ʻaki hono fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi ki he faʻahinga ʻa ia naʻe malanga hake ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní. Ko e tohí ni ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi he ngaahi lea māʻalaʻala, mahinongofua, pea kuo filifili lelei. ʻI hono ako iá, ʻe lava ke taki atu ai ki he moʻuí ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē. Ko e hā ʻe lava ke tau leaʻaki ʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke ako mo kitautolu?
2 Kapau ko e lotú ko ha kaveinga ia naʻá ke talanoa ki ai ki muʻa mo ha tokotaha, ʻe lava nai ke ke feinga ke fai ʻa e meʻá ni ʻi ha feinga ke kamata ha ako:
◼ “ʻOku ou ʻamanaki pē naʻá ke fiefia ʻi he fakamatala ʻo kau ki he lotú ʻa ia naʻá ta talanoa ki ai mei he tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní. Naʻá ku talaʻofa atu foki te u foki mai ke ta sio fakataha mo koe ki he founga ʻe lava ai ʻe he faʻahinga ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá, ke nau toki fanongo ki aí. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi he peesi 228. [Lau ʻa e palakalafi 10.] Ko ia, ʻi hono ako fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú, ʻoku tau fanongo ai ki he meʻa ʻoku talamai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. ʻI he fai peheé ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ke ofi ange kiate Ia pea tokoniʻi ai kitautolu ke tau fekuki mo e ngaahi palopalema ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻa ia ʻoku tau lotu ʻo kau ki aí. ʻOku ou loto-fiefia ke ako ʻa e Tohitapú mo koe.” Fakahaaʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻe nima miliona nai ʻi māmani lahi, ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau maʻu ʻa e ʻilo ʻa ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá. Fai ha fakahāhā nounou ʻo e founga hono fai ha ako, ʻo ngāueʻaki ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe nima ʻi he vahe 27.
3 Kapau te ke ngāueʻaki ha feinga fakahangatonu ke kamata ha ako, ʻe lava ke ke leaʻaki ʻa e meʻá ni ke hoko atu ʻi he ʻuluaki fetalanoaʻakí:
◼ “Naʻá ku fai ha feinga makehe ke u toe ʻaʻahi mai koeʻuhí he ʻoku ou fiemaʻu ke tala atu kiate koe ha meʻa lahi ange ʻo kau ki heʻemau polokalama ako Tohitapu taʻetotongí. Naʻá ku tuku atu kiate koe ha tatau ʻo e tohí ni, Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní, ʻa ia ko e tokoni ia ki he ako ʻoku mau ngāueʻakí. Fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. [Lau ʻa e palakalafi 19 ʻi he peesi 15.] Kapau te ke loto ki ai, toʻo mai muʻa ʻa e tatau ʻo e tohí, mahalo ʻe lava ke ta hoko atu ʻa e akó ʻi he meʻa naʻá ta ngata ai ʻi heʻeta ako fakamuimuí.” Kapau naʻe ʻikai ke kamata ha ako he ʻuluaki ʻaʻahí, ʻe lava ke ke pehē nai: “Mahalo pē ko ha taimi totonu ʻeni ke u fakahā atu ʻa e founga ʻoku mau fai ai ʻa e ako ʻo e Tohitapú.” Hili hano vakaiʻi ha ngaahi palakalafi ʻe niʻihi, fokotuʻutuʻu ha taimi pau ke toe foki ki he ako hoko maí.
4 ʻI hono ngāueʻaki ola lelei ʻa e tohi Moʻui Taʻengata ʻe fakaivia ai kitautolu ke fakamafola atu ʻa e ʻilo kānokanó ke hoko ko e tāpuaki ki he niʻihi kehé. (Pal. 15:7) Ko e ʻilo peheé ʻe ʻomai ai ʻa e fiefia ki he faʻahinga loto-totonú, pea ʻe hoko ia ko ha mālohi ki he ʻuhinga ʻoku ueʻi ai kinautolu ke moʻui ʻo fehoanaki mo e māʻoniʻoni ʻa Sihová pea faai atu ʻo taki ai ki he moʻui taʻengatá.