MAʻU TOHI FAKAMOʻONI AKO HONO 125 ʻI KILIATÍ
FAKALOTOTOʻAʻI ʻA E KAU MISINALÉ KE NAU HANGĒ KO SELEMAIÁ
“KO E kalasi ko eni ʻi Kiliatí ʻoku hoko ai ha meʻa mahuʻinga fakahisitōlia,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Geoffrey Jackson ʻo e Kulupu Pulé. Naʻá ne lea ki he kakai ʻe toko 6,156 ʻa ia naʻa nau kau ki he maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻa e kalasi hono 125 ʻo e Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí ʻi Sepitema 13, 2008. ʻI he fakatahaʻi mo e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻe toko 56 mei he kalasi ko ení, kuo fekauʻi atu mei he Akoʻanga Kiliatí ʻa e kau misinale ʻe toko 8,000 tupu ki he “ngataʻanga ʻo māmani”!—Ng. 1:8.
Ko Tokoua Jackson, ʻa e sea ʻo e polokalama maʻu tohi fakamoʻoni akó, naʻá ne ʻeke, “ʻE fakaleleiʻi ʻe he alafalalaʻangá ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú?” Naʻá ne fakahokohoko leva ʻa e meʻa ʻe fā ʻoku fakatupulekina ai ʻa e alafalalaʻangá: ko hono maʻu ʻa e fakakaukau totonu, fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, fakatefito mālohi ʻa ʻete akonakí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá mo e tokangataha ki hono ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo Sihová.
Ko David Schafer, ʻa ia ʻoku ngāue mo e Kōmiti Faiakó, naʻá ne lāulea ki he tuʻunga-lea “Te Ke Mahinoʻi ʻa e Meʻa Kotoa Pē?” Naʻá ne fakapapauʻi ki he kau ako Kiliatí ʻe lava ke “mahino kiate kinautolu hono kotoa” ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ngāue ai ko e kau misinalé kapau ʻe hokohoko atu ʻenau kumi kia Sihová pea ʻiloʻi ʻi he fakatōkilalo ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto.”—Pal. 28:5; Mt. 24:45, PM.
Ko hono hokó, naʻe malanga ai ʻa John E. Barr ʻo e Kulupu Pulé ʻi he kaveinga “ʻOua ʻe Tuku ke Motuhi Koe ʻe ha Meʻa mei he ʻOfa ʻa e ʻOtuá.” Ko e akonaki fakaetamai ʻa Tokoua Barr naʻe fakafiemālieʻi ai ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó mo ʻenau mātuʻá mei ha tailiili pē nai naʻa nau maʻu ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe fehangahangai nai mo e kau misinale foʻoú ʻi honau vāhenga-ngāué. “Ko e nofo ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ko ha feituʻu malu mo fakafiemālie ia ke ʻi ai ʻi heʻetau moʻuí,” ko ʻene fakamatalá ia. Heʻikai lava ke motuhi ʻe ha meʻa ʻa e kau misinalé mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá tuku kehe kapau te nau motuhi kinautolu mei he ʻOtuá.
Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sam Roberson ʻo e Potungāue Akoʻanga Fakateokalatí ʻa e kau fanongó ke nau tui ʻa e “teunga lelei tahá.” ʻI hono ako ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sīsuú pea ngāueʻaki ia kia kinautolú, ʻe lava ai ʻe he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻo ‘ʻai ʻa e ʻEiki ko Sisu Kalaisí.’ (Loma 13:14) Hokó, ko William Samuelson, ʻa e ʻovasia ʻo e Potungāue Akoʻanga Fakateokalatí, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ha taha ke lāngilangiʻiá. ʻOku ʻikai ko e vakai ʻa e tangatá ka ko e vakai ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻai ha taha ke lāngilangiʻiá.
Ko Michael Burnett, ko e taha ʻo e kau faiakó, naʻá ne fakaʻekeʻeke ʻa e kau akó ʻo fekauʻaki mo ʻenau hokosia ʻi he malaʻe malangá. Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kau akó naʻe vaheʻi kinautolu ki he feituʻu naʻe toutou ngāueʻi lolotonga ʻenau ʻi he Akoʻanga Kiliati ʻi Patterson, Niu ʻIoké, naʻa nau maʻu ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻia. Ko Gerald Grizzle ʻo e ʻŌfisi Fakataha-Lahí naʻá ne fakaʻekeʻeke ʻa e fanga tokoua ʻe toko tolu naʻa nau kau ki he Ako ʻa e Kau Mēmipa ʻo e Ngaahi Kōmiti Vaʻá. Ko ʻenau fakamatalá naʻe tokoni ia ki hono teuʻi ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Kiliatí ki he meʻa ʻoku tatali mai kia kinautolu ʻi honau vāhenga-ngāue mulí.
Ko e malanga “Ke Hangē ko Selemaiá” naʻe fai ia ʻe David Splane ʻo e Kulupu Pulé, ko ha tokotaha maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo e kalasi hono 42. Neongo naʻe tailiili ʻa Selemaia fekauʻaki mo hono vāhenga-ngāué, naʻe fakaivimālohiʻi ia ʻe Sihova. (Sel. 1:7, 8) ʻE fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa tatau ki he kau misinale foʻoú. “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema mo ha taha,” ko e lau ia ʻa Tokoua Splane, “tangutu hifo ʻo tohiʻi ʻa e ʻulungāanga ʻe hongofulu ʻokú ke saiʻia ai ʻi he tokotaha ko iá. Pea kapau ʻoku ʻikai lava ke ke lau ʻo aʻu ki he hongofulú, ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi lelei ʻa e tokotahá.”
Naʻe feilaulauʻi-kita ʻa Selemaia. ʻI he taimi naʻá ne loto ai ke ʻoua ʻe toe hoko atú, naʻá ne lotu, pea naʻe ʻiate ia ʻa Sihova. (Sel. 20:11) “ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi aí,” ko e lea ia ʻa Tokoua Splane, “tekaki kia Sihova. Te ke ʻohovale ʻi he founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻe Sihová.”
ʻI he fakaʻosi ʻo e polokalama maʻu tohi fakamoʻoni akó, naʻe fakamanatu ai ʻe he seá ki he kau fanongó kuo ako ʻe he kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻa e ngaahi founga ke fakatupulekina ai ʻenau alafalalaʻangá. ʻI heʻenau faifakamoʻoni ʻi honau vāhenga-ngāué, ʻe fakaleleiʻi ai ʻa ʻenau alafalalaʻangá.—Ai. 43:8-12.
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
ʻŪ FIKA ʻO E KALASÍ
Lahi ʻo e fonua naʻe fakafofongaʻí: 6
Lahi ʻo e ngaahi fonua naʻe vaheʻi ki aí: 21
Tokolahi ʻo e kau akó: 56
ʻAvalisi ʻo e taʻumotuʻá: 32.9
ʻAvalisi ʻo e taʻu he moʻoní: 17.4
ʻAvalisi ʻo e taʻu he ngāue fakafaifekau taimi-kakató: 13
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Kalasi Maʻu Tohi Fakamoʻoni Ako Hono 125 ʻo e Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí
ʻI he lisi ʻi laló, ko e ngaahi ʻotú ʻoku fakafika ia mei muʻa ki mui, ko e ngaahi hingoá ʻoku fakahokohoko ia mei he toʻohemá ki he toʻomataʻú ʻi he ʻotu taki taha.
(1) Hodgson, A.; Wall, A.; Beerens, K.; Hortelano, M.; Newman, L.; De Caso, A. (2) Jenkins, J.; Jarzemski, T.; Méndez, N.; Corona, V.; Canalita, L. (3) Fryer, H.; Savage, M.; Tidwell, K.; Erickson, N.; Dyck, E.; McBeath, R. (4) Perez, L.; Puse, L.; Skidmore, A.; Young, B.; McBride, N.; Rondón, P.; Goodman, E. (5) Beerens, M.; Ferguson, J.; Pearson, N.; Chapman, L.; Wardle, J.; Canalita, M. (6) Perez, P.; De Caso, D.; Young, T.; Rondón, D.; Goodman, G.; Jenkins, M.; Dyck, G. (7) Corona, M.; Wall, R.; Puse, S.; Méndez, F.; Jarzemski, S.; Savage, T. (8) Newman, C.; Ferguson, D.; Skidmore, D.; Erickson, T.; McBride, J.; Pearson, M.; Chapman, M. (9) Hodgson, K.; Wardle, A.; McBeath, A.; Tidwell, T.; Fryer, J.; Hortelano, J.