Pēteli ʻi Brooklyn—Hisitōlia Taʻu 100
KO E taʻu 1909 ko ha taʻu mahuʻinga ia ki he Kolo Niu ʻIoké. Naʻe fakaava ai ʻa e Halafakakavakava Queensboro, ʻo ne fakafehokotaki ʻa e vahefonua Queens mo Manhattan, pea naʻe fakaava ʻa e Halafakakavakava Manhattan ʻo toe fai ai ʻa e fehokotaki ʻe taha ʻi he vahaʻa ʻo Manhattan mo Brooklyn.
Ko ha toe taʻu mahuʻinga foki ia ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ki muʻa angé, ko Charles Taze Russell, ʻa e palesiteni ʻo e Sōsaieti Tohi Tapu Taua Leʻo mo e Tulekí, ʻa e kautaha fakalao ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne sio ai ki he malava ke fakalahi ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:14) Naʻá ne tui ko e hiki ʻa e ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Sōsaietí mei Pittsburgh, Pennsylvania, ki Brooklyn, Niu ʻIoké, ʻe hoko ko ha sitepu mahuʻinga ia ki hono fai iá. Naʻe kamata e teuteu ki he fetukutukú ʻi he 1908, pea naʻe fai ʻa e hikí ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu hono hokó.
Ko e Hā Ne Hiki Ai ki Brooklyn?
Ko e faʻahinga ne takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he taimi ko iá naʻa nau ʻiloʻi ko e ngāue fakaʻevangeliō ʻaki hono pulusi ʻo e fanga kiʻi malanga ʻi he nusipepá ko ha founga ola lelei ia ke fakamafola ai ʻa e moʻoni Fakatohitapú. Ko hono moʻoní, ʻi he aʻu ki he taʻu 1908, ko e ngaahi malanga Fakatohitapu fakauike ʻa Russell naʻe hā ia ʻi he nusipepa ʻe 11 ʻa ia naʻe pulusi ai ʻa e tatau fakakātoa ʻe 402,000 ʻi he uike taki taha.
Kae kehe, naʻe tohi ʻa Russell: “Ko e fanga tokoua ʻoku nau maheni mo e ngaahi founga fakanusipepá . . . ʻoku nau fakapapauʻi mai kia kimautolu kapau ʻe haʻu ʻa e ngaahi malanga fakauiké mei ha [senitā lahi ange] ʻe malava ke iku ai ki hono pulusi ʻo e ngaahi malangá ʻi ʻAmelika kotoa; ʻa ia ʻi loto ʻi he taʻu ʻe tahá ʻe pulusi hokohoko nai ai ʻe he nusipepa ʻe lauingeau ʻa e ngaahi malangá.” Ko ia ai, ne nau kamata kumi ki he feituʻu lelei taha ke fakalahi atu ai ʻa e ngāue fakamalangá.
Ko e hā ne fili ai ʻa Brooklyn? Naʻe pehē ʻe Russell: “Naʻa mau fakaʻosiʻaki fakataha, hili ʻemau kumi ki he tataki ʻa e ʻOtuá, ko Brooklyn, Niu ʻIoke, ʻi he fuʻu tokolahi ʻa hono kakaí . . . pea ʻi heʻene ʻiloa ‘Ko e Kolo ʻo e Ngaahi Siasí,’ ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻuhinga ko ení, ko homau senitā feʻungamālie taha ia ki he ngāue utu-taʻú.” Naʻe fakahaaʻi ʻi he ngaahi olá ko ha fili lelei ia. ʻI ha vahaʻa taimi nounou, naʻe pulusi ai ʻe he nusipepa ʻe 2,000 ʻa e ngaahi malanga ʻa Russell.
Ko Niu ʻIoké ko ha fili lelei ia ʻi ha toe ʻuhinga ʻe taha. ʻI he 1909, naʻe fokotuʻu ai e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻi Pilitānia Lahi, Siamane mo ʻAositelēlia, pea hoko atu ai ʻa e ngaahi fonua lahi ange. Ko ia ai, naʻe ʻuhinga lelei ke fokotuʻu ʻa e ʻuluʻi ʻapitangá ʻi ha kolo taulanga ʻa ia naʻe toe ʻi ai foki ʻa e hala lahi mo e ngaahi halanga lēlue fehokotakiʻanga mo e ngaahi feituʻu kehé.
Ko e Hā Ne Ui Ai ko e Pētelí?
Ko e muʻaki ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Sōsaieti Tohi Tapu Taua Leʻo mo e Tulekí naʻe fokotuʻu ia ʻi he 1880 tupú, ʻi Allegheny (ko e konga ia he taimí ni ʻo Pittsburgh), Pennsylvania. ʻI he taimi ko iá, naʻe ui ia ko e Fale Tohi Tapu. ʻI he 1896 naʻe ngāue ʻi he falé ni ʻa e kau mēmipa ʻe toko 12.
Kae kehe, ʻi he hiki ki Brooklyn in 1909, ko e nofoʻanga foʻou ki he kau ngāué naʻe ui ia ko e Pēteli.a Ko e hā ne ui ai ko e Pētelí? Ko e kelekele naʻe fakatau mai ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó ʻi he 13-17 Hicks Street naʻe maʻu ia ʻe he faifekau ʻiloa ko Henry Ward Beecher pea naʻe ui ia ko e Pēteli Beecher. Ko e nofoʻanga ki muʻa ʻo Beecher, naʻe tuʻu ʻi he 124 Columbia Heights, naʻe toe fakatau mai foki mo ia. Ko e ʻīsiu ʻo Maʻasi 1, 1909, ʻo e Watch Tower naʻe līpooti ai: “ʻOku hā mātuʻaki taau moʻoni ke fakatokangaʻi ʻa ʻetau maʻu ʻa e Pēteli Beecher motuʻá pea toe maʻu taʻeʻamanekina mo hono nofoʻanga ki muʻá. . . . Ko e ʻapi foʻoú te tau ui ia ko e ‘Pēteli,’ pea ko e ʻōfisi foʻoú mo e holó, ‘Ko e Tāpanekale Brooklyn’; ko e ongo hingoá ni te na fetongi ʻa e hingoa ‘Fale Tohi Tapú.’”
ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi fale lalahi kuo fakalahi ʻi Brooklyn pea ʻi he ongo feituʻu kehe ʻi he Vahefonua Niu ʻIoké, ʻa Wallkill mo Patterson, kuo hoko ʻo ui kotoa ʻa e nofoʻangá, ko e fale pulusí mo e ngaahi ʻōfisí ko e Pēteli. Ko hono moʻoní, ʻi māmani lahi ʻoku ʻi ai he taimí ni ʻa e ngaahi ʻapi Pēteli ʻi he fonua ʻe 113. ʻOku ngāue ai ʻa e kau faifekau laka hake he toko 19,000, ʻa ia ʻoku nau tokoni ki hono tufaki ʻa e fakamatala Fakatohitapú.
Talitali Lelei Māfana ʻa e Kau ʻAʻahí
Naʻe fakatapui ʻa e ngaahi falé ʻi Sanuali 31, 1909. ʻI he Mōnite, ʻo Sepitema 6, 1909, ko e ʻAho Talitali ia ʻi he Pētelí. Ko e Kau Ako Tohi Tapu ʻe lauingeau, hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau ʻaʻahi ki he falé. Ko e tokolahi ʻo kinautolú naʻa nau haʻu hangatonu mei ha fakataha-lahi faka-Kalisitiane naʻe fai ʻi Saratoga Springs, ʻi he kilomita nai ʻe 320 ʻi he fakatokelau ʻo e Kolo Niu ʻIoké. Naʻe talitali lelei ʻo lea fakafeʻiloaki hangatonu ʻa Charles Taze Russell ki he kau ʻaʻahí.b
ʻOku hokohoko atu ʻa hono talitali lelei ʻa e kau ʻaʻahí ʻi he Pētelí. Ko hono moʻoní, ʻi he taʻu taki taha ko e kakai laka hake he toko 40,000 ʻoku nau ʻaʻahi ki he ngaahi fale ʻi Brooklyn. ʻOku hokohoko atu ʻa hono fakahoko ʻe he Pēteli ʻi Brooklyn ha ngafa mahuʻinga ʻi hono fakalahi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová, ki hono tāpuakiʻi ʻo e laui miliona taʻefaʻalaua.
a Ko e foʻi lea Hepelū ko e “Pētelí” ʻoku ʻuhingá ko e “Fale ʻo e ʻOtuá.” ʻI he Tohi Tapú, ko e Pētelí ko ha kolo ʻIsileli ʻiloa ia. Ko e kolo pē ko Selusalemá ʻoku toutou lave lahi ange ki aí.
b Ki ha fakaikiiki fakahisitōlia lahi ange, sio ki he Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, peesi 718-723, pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.