Tali Houngaʻia Foaki ʻAufuatō
KO Sihova, ʻa ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, ʻokú ne tokanga fakafoʻituitui mai kia kitautolu. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tokanga lahi mai ki he kotoa ʻo ʻene kau sevānití. (1 Pita 5:7) Ko e founga ʻe taha ʻoku fakahāhā ai ʻe Sihova ʻa ʻene tokangá ko hono tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga kehekehe ke tau tauhi faitōnunga kiate ia. (Ai. 48:17) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki ʻa e tokoni ʻokú ne ʻomaí tautefito ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema ʻokú ne fakatupunga ʻetau loto-mamahí. ʻOku fakatātaaʻi ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e foʻi moʻoni ko iá.
ʻI he malumalu ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa e Laó, naʻe fakapapauʻi anga-ʻofa ai ʻe Sihova ʻe ʻi ai ʻa e tokoni ki he “masiva,” hangē ko e tamai-maté, ko e uitoú, mo e nofo muli maí. (Liv. 19:9, 10; Teu. 14:29) ʻOkú ne ʻafioʻi ko e niʻihi ʻo ʻene kau sevānití te nau fiemaʻu nai ʻa e tokoni mei honau kaungālotú. (Sem. 1:27) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha taha heʻene kau sevānití ʻe fiemaʻu ke toumoua ke ne tali ʻa e tokoni mei he faʻahinga kuo ueʻi ʻe Sihova ke nau fai ʻa e tokoni peheé. Naʻa mo ia, ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e tokoní, ʻoku tau loto ke fai ia ʻi he fakakaukau totonu.
ʻI he taimi tatau, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku toe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e faingamālie ke fai ai ʻa e foaki. Manatuʻi ʻa e talanoa ki he “uitou masiva” naʻe siofi ʻe Sīsū ʻi he temipale ʻi Selusalemá. (Luke 21:1-4) ʻOku ngalingali naʻá ne maʻu ʻaonga mei he ngaahi tokonaki ʻofa ʻa Sihova ki he kau uitoú hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he Laó. Kae kehe, neongo naʻá ne masiva, ʻoku manatua ʻa e uitou ko iá, ʻo ʻikai ko ha tokotaha naʻá ne maʻu ha foaki, ka ko e tokotaha naʻá ne fai ʻa e foaki. Ko ʻene tōʻongaʻaki ʻa e foakí kuo pau pē naʻá ne maʻu ai ʻa e fiefia, koeʻuhi hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, “ʻoku lahi ange ʻa e fiefiá ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ng. 20:35, NW) ʻI he fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko iá, ʻe fēfē nai haʻo “foaki” pea tupu mei ai haʻo fiefia?—Luke 6:38, PM.
“Te U Totongi Fefe kia Sihova?”
Naʻe fifili ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita?” (Sāme 116:12) Ko e hā e ngaahi ʻaonga naʻá ne maʻú? Naʻe fakaivimālohiʻi ia ʻe Sihova lolotonga ha vahaʻa taimi ʻo e “faingataʻaʻia mo e mamahi.” ʻIkai ngata aí, naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “hamusi [hono] laumalie mei he mate.” ʻI he taimi ko ení, naʻá ne loto ai ke “totongi” ʻi ha founga kia Sihova. Ko e hā naʻe lava ke fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé? Naʻá ne pehē: “Te u fakaai ʻeku ngaahi tukumoʻui kia Sihova.” (Sāme 116:3, 4, 8, 10-14) Naʻá ne fakapapauʻi ke tauhi ʻa e ngaahi palōmesi loto-moʻoni naʻá ne fai kia Sihová pea ke fakahoko ʻa hono ngaahi fatongia kotoa kiate iá.
ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. Anga-fēfē? ʻAki ʻa e muimui ʻi ha ʻalunga moʻui talangofua ʻi he taimi kotoa pē ki he ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, fakapapauʻi ko hoʻo lotu kia Sihová ʻoku kei hoko ai pē ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo moʻuí pea ʻokú ke tuku ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tataki koe ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí. (Koh. 12:13; Kal. 5:16-18) Ko ia ai, ko hono moʻoní, heʻikai ʻaupito lava ke ke totongi kakato kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē kuó ne fai maʻaú. Neongo ia, ʻoku ‘fiefia e loto ʻo Sihová’ ʻi he mahino ʻokú ke foaki ʻaufuatō atu koe ʻi heʻene ngāué. (Pal. 27:11) Ko ha monū fisifisimuʻa moʻoni ē ke fakafiefiaʻi ʻa Sihova ʻi he founga ko ení!
Tokoni ki he Lelei ʻa e Fakatahaʻangá
ʻOkú ke fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua kuó ke maʻu ʻaonga mei he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he ngaahi founga lahi. Fakafou ʻi he fakatahaʻangá, kuo tokonaki mai ai ʻe Sihova ha meʻakai fakalaumālie hulu fau. Kuó ke maʻu ʻa e moʻoni naʻá ne fakatauʻatāinaʻi koe mei he hala fakalotú mo e fakapoʻuli fakalaumālié. (Sione 8:32) ʻI he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻasemipilī mo e fakataha-lahi kuo fokotuʻutuʻu ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto,” kuó ke maʻu mei ai ʻa e ʻilo ʻa ia ʻe taki atu ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi ʻe ʻikai ha mamahi mo ha faingataʻaʻia. (Mt. 24:45-47, PM) ʻE lava ke ke kamata fakalau ʻa e ngaahi ʻaonga kotoa kuó ke maʻu—pea ʻoku toe ke ke maʻu—fakafou ʻi he fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá? Ko e hā nai ʻe lava ke ke totongi fakafoki ki he fakatahaʻangá?
Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku hokohoko lelei mei ai, mo femaʻumaʻutaki mei ai, ʻa e sino kotoa, pea fai ai pe ʻene tupu mei he ngaahi fakahokoʻanga kotoa pe ʻo e tokoni, ʻi he ngaue ʻa e foʻi meʻa taki taha ʻo tāu mo ʻene mafai, moʻo langa hake ʻo e sino ʻi he ʻofa.” (Ef. 4:15, 16) Lolotonga ʻoku ngāueʻaki tefito ʻa e konga Tohi Tapú ki he sino ʻo e kau Kalisitiane paní, ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi aí ʻe lava ke ngāueʻaki ia ki he kau Kalisitiane kotoa he ʻaho ní. ʻIo, ko e mēmipa taki taha ʻo e fakatahaʻangá ʻe lava ke tokoni ki he lelei mo e tupulaki ʻa e fakatahaʻangá. ʻI he ngaahi founga fē?
ʻE lava ke tau fai eni ʻi heʻetau kikivi he taimi kotoa pē ke hoko ko ha matavai ʻo e fakalototoʻa mo e fakaivifoʻou fakalaumālie ki he niʻihi kehé. (Loma 14:19) ʻE toe lava foki ke tau tokoni ki he “langa hake ʻo e sino” ʻaki hono fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau feangainga kotoa mo e kaungātuí. (Kal. 5:22, 23) ʻIkai ko ia pē, ʻe lava ke tau kumi ki ha ngaahi faingamālie ke “ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili ʻo e lotu.” (Kal. 6:10; Hep. 13:16) Ko e tokotaha kotoa pē ʻi he fakatahaʻangá—fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, iiki mo e lalahi—ʻe lava ke nau kau ʻi he “langa hake ʻo e sino ʻi he ʻofa.”
Tānaki atu ki ai, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa hotau talēnití, iví mo e koloá ke kau ai ʻi he ngāue fakahaofi-moʻui ʻoku fakahoko ʻe he fakatahaʻangá. “Kuo mou maʻu taʻetotongi,” ko e lea ia ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tali ki aí? “ʻAtu taʻetotongi,” ko ʻene leá ia. (Mt. 10:8) Ko ia ai, kau kakato ʻi he ngāue mātuʻaki mahuʻinga ʻo hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá. (Mt. 24:14; 28:19, 20) ʻOku fakangatangata ʻa hoʻo malava ke fai ení? Manatuʻi ʻa e uitou masiva naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsuú. Ko e meʻa naʻá ne foakí naʻe siʻisiʻi ʻaupito. Neongo ia, naʻe pehē ʻe Sīsū naʻe lahi ange ʻene foakí ʻi he niʻihi kehé kotoa. Naʻá ne foaki ʻa e meʻa kotoa naʻe malava ʻi hono tuʻungá.—2 Kol. 8:1-5, 12.
Maʻu ʻi he Fakakaukau Totonu
Kae kehe, ʻe ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu nai ai ke ke maʻu ha tokoni mei he fakatahaʻangá. ʻOua ʻaupito ʻe toumoua ke tali ha tokoni pē ʻe lava ke ʻoatu ʻe he fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻokú ke fāinga ai ke fekuki mo e ngaahi tenge ʻoku hoko mai ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e kau tangata taau mo tokanga ke nau “tauhi ʻa e fakatahaʻanga”—ke tokoniʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke hokosia ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e mamahí. (Ng. 20:28, NW) Ko e kau mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau loto ke fakafiemālieʻi, poupouʻi mo maluʻi koe lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.—Kal 6:2; 1 Tes. 5:14.
Kae kehe, fakapapauʻi ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha tokoni naʻe fiemaʻu, ʻokú ke maʻu ia ʻi he fakakaukau totonu. Tali ʻaki maʻu pē ʻi he loto-houngaʻia ʻa e tokoni ʻokú ke maʻú. Vakai ki he tokoni ko ia ʻoku fai ʻe he kaungātuí ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 4:10) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá? Koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau loto ke maʻu ia ʻi he founga ʻa e tokolahi ʻi he māmaní—ʻo ʻikai ha houngaʻia.
Mafamafatatau mo Fakaʻatuʻi
ʻI heʻene tohi ki he fakatahaʻanga ʻi Filipaí, naʻe tohi ai ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo Tīmote: “ʻOku ʻikai te u maʻu mo ha taha ʻoku loto tatau mo au; ha taha te ne lotomoʻua moʻoni ki hoʻomou ngaahi meʻa.” Kae kehe, naʻe toe hoko atu ʻa Paula: “Ko kinautolu ni kotoa pe ʻoku nau kumi ʻenau meʻa ʻanautolu, ʻo ʻikai ko e meʻa ʻa Sisu Kalaisi.” (Fili. 2:20, 21) ʻI he fakakaukau ki he fakamatala mafatukituki ko ia ʻa Paulá, ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo nōfoʻi ʻi heʻetau ‘meʻa ʻatautolú’?
ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau vilitaki ʻi heʻetau fiemaʻu ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ke tuku mai honau taimí mo e tokangá ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi palopalemá. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau atu fekauʻaki mo eni: ʻOku ʻikai ha veiveiua, te tau houngaʻia lahi kapau ʻoku tokoniʻi fakamatelie kitautolu ʻe ha tokoua ke tau fekuki ai mo ha meʻa fakavavevave ʻoku hoko. Ka ʻe totonu ke tau vilitaki ke maʻu ha tokoni fakamatelie pehē meiate ia? Ko e moʻoni heʻikai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, lolotonga ʻoku fiefia maʻu pē hotau fanga tokoua ʻofá ke tokoniʻi kitautolu, ʻoku fiemaʻu ke tau mafamafatatau mo fakaʻatuʻi ʻi he meʻa ʻoku tau ʻamanekina meia kinautolu ke foaki ʻo fakatatau ki honau taimí. He ko ē, ko e hā pē meʻa ʻoku fai ʻe he kaungātuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo e ngaahi taimi faingataʻá, te tau loto ke nau fai ia ʻi he loto-lelei.
ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe mateuteu mo loto-lelei maʻu pē ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ke tokoniʻi koe. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi te nau taʻemalava nai ai ke feau hoʻo ngaahi fiemaʻú kotoa. Kapau ʻe hoko ia, fakapapauʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te ke fehangahangai nai mo ia, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he tokotaha-tohi-sāmé.—Sāme 116:1, 2; Fili. 4:10-13.
Ko ia ai, ʻoua ʻe toumoua ke tali houngaʻia ha ngaahi tokonaki pē ʻoku fai ʻe Sihova maʻau—tautefito ʻi he ngaahi taimi ʻo e mamahí mo e faingataʻá. (Sāme 55:22) ʻOkú ne fiemaʻu ke ke fai pehē. Kae kehe, ʻokú ne toe fiemaʻu foki ke ke hoko ko ha tokotaha “vekeveke foaki.” Ko ia ai, ʻai ke kakato ʻa e “tuʻutuʻuni ʻi [ho] loto” ke foaki ha meʻa pē ʻoku fakaʻatā ʻi ho tuʻungá ʻi he poupou ki he lotu moʻoní. (2 Kol. 9:6, 7) ʻI he founga ko iá, te ke malava ai ke fai fakatouʻosi—ʻa e tali houngaʻiá mo e foaki ʻaufuatoó.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
“Te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita?”—Sāme 116:12
▪ ʻAi ha ngaahi faingamālie ke “ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe”
▪ Hoko ko ha matavai ʻo e fakalototoʻa mo e fakaivifoʻou fakalaumālie ki he niʻihi kehé
▪ Kau kakato ʻi he ngāue ngaohi-ākongá ʻi he lahi taha ʻoku fakaʻatā ʻi ho tuʻungá