ʻEke ʻe he Kau Lautohí
Naʻe ʻAʻahi Moʻoni ʻa e Kau Tangata Poto ʻe Toko Tolú ki he Pēpē ko Sīsuú?
ʻI he talanoa ki he taimi Kilisimasí mei ʻAmelika Tonga ki ʻIulope Hahake mo ʻĒsiá ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻAloʻí ʻo kau ai ʻa e tuʻi ʻe toko tolu, pe kau tangata poto ʻe toko tolu, ʻoku nau ʻave ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ki he pēpē ko Sīsuú. ʻOku moʻoni ʻa e talanoa ko ʻení? ʻOku fehoanaki eni mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní? Tau sio angé.
Ko e Kōsipeli ʻe ua, ʻa e Mātiú mo e Luké, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻOku hā ʻi he ongo fakamatala ko iá ko e kau tauhi-sipi anga-fakatōkilalo pē mei he feituʻu ofi ai naʻa nau ʻaʻahi kia Sīsū ʻi hono ʻaloʻí. Ko e ngaahi tuʻi pe kau tangata poto tokua ko ení, ko e kau vavalo moʻoni kinautolu ki he fetuʻú, kae ʻikai ko e ngaahi tuʻi, pea naʻe ʻikai ʻiloʻi honau tokolahí. Naʻe ʻikai ke fononga ʻa e kau vavalo ki he fetuʻú ki he feituʻu ʻo e pēpē toki fanauʻi foʻou ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú ka naʻa nau aʻu ki aí kuo ʻosi hoko ʻa Sīsū ia ko e tamasiʻi pea naʻá ne nofo ʻi ha fale. Ko ʻenau ʻi aí naʻe aʻu ʻo fakatuʻutāmaki ia ki he moʻui ʻa Sīsuú!
Sio lelei ki he fakamatala ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú naʻe fai ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Luké, pea te ke ʻilo ai ʻoku pehē: “Naʻe. . . [ʻi ai] ha kau tauhi sipi naʻe mohe vao, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli. Pea ʻiloange, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ha angelo ʻa e ʻEiki, pea [ne]. . . pehē kiate kinautolu, . . . te mou ʻilo ha tamasiʻi valevale, kuo kofu fakatamasiʻi valevale, pea ʻoku ne tokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manu. . . . Pea nau ō fakavave, ʻo ʻilo ʻa Mele mo Siosefa fakatouʻosi, pea mo e tamasiʻi valevale ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻangakai.”—Luke 2:8-16.
Ko Siosifa pē, Mele mo e kau tauhi-sipí naʻa nau ʻi ai mo e pēpē ko Sīsuú. ʻOku ʻikai ha toe taha ʻe hā ʻi he fakamatala ʻa Luké.
Sivisiviʻi angé he taimí ni ʻa e fakamatala ʻi he Mātiu 2:1-11 mei he Paaki Motuʻá: “Bea kuo aloʻi a Jisu i Betelehema i Jutea, i he gaahi aho o Helota koe tuʻi, vakai, nae haʻu ae kau tagata boto mei he botu hahake ki Jelusalema . . . Bea i he e nau hu ki he fale, naa nau mamata ki he tamajii nae i he ene faʻe ko Mele.”
Fakatokangaʻi ʻoku pehē pē ʻi he fakamatalá ko e “kau tagata boto,” kae ʻikai ko e “kau tangata poto ʻe toko tolu,” pea naʻa nau ʻuluaki fononga mei hahake ki Selusalema, kae ʻikai ki he kolo naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú, ʻa Pētelihema. ʻI he taimi naʻe iku ai ʻo nau aʻu ki Pētelihemá, kuo “tamajii”—ʻo ʻikai kei pēpē ʻa Sīsū—pea naʻe ʻikai te ne kei ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo ha manu ka ʻi ha fale.
ʻIkai ko ia pē, lolotonga hono ngāueʻaki ʻe he Paaki Motuʻá ʻa e kupuʻi lea ko e “kau tagata boto” ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e kau ʻaʻahi ko ʻení, ʻoku ngāueʻaki ʻe he liliu ʻe niʻihi ʻa e “Maki” pe “kau vavalo ki he fetuʻú.” Fakatatau ki he Handbook on the Gospel of Matthew, ko e kupuʻi lea “kau tangata poto” ʻoku liliu ia “ko ha nauna faka-Kalisi ʻa ia naʻe muʻaki ʻuhingá ki he kau taulaʻeiki Pēsia ʻa ia ko e kau mataotao ʻi he vavalo ki he fetuʻú.” Pea ʻoku fakaʻuhingaʻi ʻe he Expanded Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words ʻa e foʻi leá ko e “tokotaha faimana, pe ko ha tokotaha ʻokú ne taukaveʻi ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻá ʻaki ha ivi fakafaimana.”
Neongo ʻoku kei manakoa he ʻahó ni ʻa e vavalo ki he fetuʻú mo e tōʻonga fakafaimaná, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo hono ngāueʻakí. (Aisea 47:13-15) Ko e founga kinautolu ʻo e fakahaʻele faʻahikehé pea ko e tōʻonga ko iá ʻoku fakaliliʻa ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Teutalonome 18:10-12) Ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai tala ai ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú ki he kau vavalo ki he feituʻú. Kae kehe, fakafou ʻi ha tākiekina fakaʻotua ʻi ha misi, naʻe fakatokanga ai kia kinautolu ke ʻoua te nau toe foki ʻo tala ki he tuʻi fulikivanu ko Hēlotá, koeʻuhí he ʻokú ne kumi ke tāmateʻi ʻa Sīsū. Ko ia “ne nau ʻalu ki honau fonua ʻi ha hala kehe.”—Mātiu 2:11-16.
ʻE loto ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke hokohoko atu ha fananga fekauʻaki mo e ʻAloʻí ʻa ia ʻoku mioʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú? Ko hono moʻoní, ko e talí ʻoku ʻikai.