ʻEke Heʻetau Kau Lautohí . . .
Ko Hai Naʻá ne Fekau Mai ʻa e “Foʻi Fetuʻú”?
▪ Kuó ke sio ʻi he ngaahi fakatātā pe ngaahi faiva ʻo e ʻaloʻí ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ngaahi tuʻi, pe kau tangata poto ʻe toko tolu, ʻoku nau ʻaʻahi ki he kiʻi pēpē ne toki fāʻeleʻi ko Sīsuú ʻi heʻene tokoto ʻi ha ʻaiʻanga ʻo e manú? Fakatatau ki he talanoá, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ha foʻi fetuʻu ke taki ai kinautolu ki he fale tauhiʻanga monumanu ʻi Pētelihema. ʻOku tokolahi ʻa e fānau kuo aʻu ʻo nau ako maʻuloto ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi tuʻi ʻe toko tolu ko iá—ko Melikioa, Kesipā, mo Palatasa. Kae kehe, ʻoku faitatau nai ʻa e fakamatala ʻiloa ko iá mo e meʻa ʻoku lea moʻoni ʻaki ʻi he Tohi Tapú? ʻIkai. ʻI ha ngaahi founga lahi, ʻoku ʻikai tonu ai ʻa e talanoá.
ʻUluakí, ko hai ʻa e kau tangata ko iá? ʻI he muʻaki lea faka-Kalisí, ʻoku ʻikai ui ai kinautolu ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi tuʻi pe kau tangata poto. Ko e kau maki, pe kau vavalo fakaʻasitalolosia kinautolu. ʻOku hā mai ko kinautolú naʻa nau pōtoʻi ʻi hono fai ʻa e tōʻonga fakapangani ʻo e vavaló ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fetuʻú. ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi ʻe he lēkooti ʻa e Tohi Tapú ia ʻa e ngaahi hingoa pe ko e tokolahi ʻo e kau ʻaʻahi ko iá.
Ko hono uá, ko fē taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e kau tangata ko iá? Naʻe ʻikai ko e taimi naʻe kei pēpē ai ʻa Sīsū ʻo ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi Kōsipeli ko Mātiú: “ʻI heʻenau hū ki he falé, naʻa nau sio ai ki he kiʻi tamá mo Mele, ko ʻene faʻeé.” (Mātiu 2:11) Fakatokangaʻi ko Sīsuú naʻe ʻikai kei ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi pēpē toki fāʻeleʻi ia, ka ko ha ‘kiʻi tama.’ Naʻe ʻikai ke kei nofo ʻa Mele mo Siosifa ʻi ha fale tauhiʻanga monumanu; ka, naʻá na nofo ʻi he taimi ko iá ʻi ha fale.
Ko hono tolú, ko hai naʻá ne fekau mai ʻa e “foʻi fetuʻú” ke ne taki ʻa e kau vavalo fakaʻasitalolosiá? ʻOku māʻunga akoʻi ʻe he kau taki lotú ko e ʻOtuá naʻá ne fekau mai ʻa e “foʻi fetuʻú.” Naʻá ne fai moʻoni ia? Manatuʻi, ko e “foʻi fetuʻú” naʻe ʻikai te ne ʻuluaki taki ʻa e kau vavalo fakaʻasitalolosia ko iá ki Pētelihema. Ka, naʻá ne taki kinautolu kia Tuʻi Hēlota ʻi Selusalema. Naʻa nau fakaeʻa ʻa e ʻi ai ʻa Sīsuú ki he tokotaha fakapō loto-meheka mo mālohi ko iá pea aʻu ʻo ʻoange kiate ia ʻa e ʻuhinga mālohi ke ne fehiʻa ai ʻi he kiʻi tama naʻe teu ke ne hoko ko e “tuʻi ʻo e kau Siú.” (Mātiu 2:2) ʻI he olopoto, naʻe tala ange ʻe Hēlota kiate kinautolu ke nau foki mai ʻo fakahā ange kiate ia ʻa e feituʻu tonu ʻoku ʻi ai ʻa e kiʻi tamá ni, ʻo ne taku ʻokú ne loto foki mo ia ke fakahīkihikiʻi ia. Naʻe taki leva ʻe he “foʻi fetuʻú” ʻa e kau vavalo fakaʻasitalolosiá kia Siosifa mo Mele. Ko ia ko e kau vavalo fakaʻasitalolosiá naʻa nau fou ʻi ha ʻalunga ʻa ia naʻe mei tāmateʻi ai ʻa e kiʻi tamá kapau naʻe ʻikai ke kau mai ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa fakafiefiá, naʻe kau mai ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻita lahi ʻaupito ʻa Hēlota ʻi he ʻikai ke foki ange ʻa e kau vavalo fakaʻasitalolosiá ʻo fakahā kiate iá ʻo ne tuʻutuʻuni ai ke tāmateʻi ʻa e fānau tangata kotoa pē ʻoku taʻu ua mo siʻi hifo ai ʻi Pētelihema mo e feituʻu takatakai ki aí.—Mātiu 2:16.
Naʻe lave ʻa Sihova ki mui ai kia Sīsū ʻi he tuʻunga “ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.” (Mātiu 3:17) Fakakaukau angé: ʻE fili nai ʻe he Tamai māʻoniʻoni mo ʻofa ko iá ha kau vavalo fakaʻasitalolosia pangani—ʻa e faʻahinga naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakafaimana naʻe tapui ʻi heʻene Laó—ke hoko ko ʻene kau talafekau? (Teutalōnome 18:10) Te ne ngāueʻaki ha foʻi fetuʻu ke taki kinautolu ki he tokotaha fakapō fakatuʻutāmaki mo mālohi taha ʻi he fonuá, ʻo nau ʻoatu ha pōpoaki ʻoku pau te ne tafunaki ʻa e fehiʻa loto-meheka ʻa Hēlotá? ʻE toe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e foʻi fetuʻu mo e kau vavalo fakaʻasitalolosia tatau ke fakaeʻa ʻa e feituʻu naʻe tokoto ai ʻa hono ʻalo ʻoku ʻikai te ne lava ha meʻá?
Ke fakatātaaʻí: Ko ha ʻeikitau lelei ʻa ia ʻokú ne fekau atu ʻa ʻene sōtia lelei tahá ʻi ha foʻi ngāue fakatuʻutāmaki ki he feituʻu ʻo e filí. Te ne fakahā ki he filí ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e sōtia ko iá? Ko e moʻoni ʻe ʻikai! ʻOku pehē pē, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAló ki he māmani fakatuʻutāmaki ko ení. Te Ne fakahā kia Tuʻi Hēlota fulikivanu ʻa e feituʻu ʻoku tokoto ai ʻa Hono ʻAló ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi tama ʻoku ʻikai lava ke ne maluʻi ia? ʻIkai ʻaupito!
Ko hai leva naʻá ne fekau mai ʻa e “foʻi fetuʻú,” pe meʻa hangē ha foʻi fetuʻú? Sai, ko hai naʻe mahuʻingaʻia taha ke sio ʻoku tāmateʻi ʻa e kiʻi tama ko Sīsuú, ʻo taʻofi ai ia mei haʻane tupu hake ʻo fakahoko ʻa e ngāue naʻe fekauʻi mai ai ia ki he māmaní? Ko hai ʻoku feinga ke takihalaʻi ʻa e kakaí mo pouaki ʻa e loí, fakamālohí, mo e tāmaté? Naʻe fakahaaʻi tonu ʻe Sīsū ko e “tokotaha loi ia pea ko e tamai ia ʻo e loí,” ko e tokotaha ʻa ia “ko ha tāmate tangata mei heʻene kamatá pē”—ko Sētane ko e Tēvoló.—Sione 8:44.