“Lea Loto-Toʻa ʻAki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá”
“Naʻe fakafonu . . . kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea nau lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”—NG. 4:31, NW.
1, 2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke ola lelei ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú?
ʻI HE ʻaho ʻe tolu ki muʻa heʻene pekiá, naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” Ki muʻa heʻene ʻalu hake ki hēvaní, ko Sīsū kuo toetuʻú naʻá ne fekauʻi ki hono kau muimuí ke nau ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau ako, mo akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuó ne tuʻutuʻuni kia kinautolú.’ Naʻá ne talaʻofa te ne ʻiate kinautolu “ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.”—Mt. 24:14, PM; 26:1, 2; 28:19, 20.
2 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau kau longomoʻui ai ʻi ha ngāue naʻe kamata ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻOku ʻikai ha ngāue kehe ʻe tatau ʻi hono mahuʻingá mo e ngāue fakahaofi-moʻui ʻo e malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá. He mātuʻaki mahuʻinga moʻoni leva ke tau hoko ʻo ola lelei ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú! ʻI he kupu ko ení, te tau sio ai ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke tau lea loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e kupu ʻe ua hokó ʻe fakahaaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ai ke tataki kitautolu ʻe he laumālie ʻo Sihová ke tau faiako ʻaki ʻa e pōtoʻi pea malanga taʻetūkua.
ʻOku Tau Fiemaʻu ʻa e Loto-Toʻa
3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻa ʻi he kau he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá?
3 Ko ʻetau ngāue ʻo hono fanongonongo ʻo e Puleʻangá kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ko ha monū ia ʻoku ala taʻefakatataua. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke taʻeʻiai hano faingataʻa. Lolotonga ʻoku tali lelei ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ʻa e tokolahi ʻo hangē ko e faʻahinga naʻe moʻui ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá. Naʻe “ʻikai te nau ʻaloʻiloa kaeʻoua ke hoko mai ʻa e Lomaki, ʻo ʻave kinautolu fulipe,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Mt. 24:38, 39) Pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau manukiʻi pe fakafepakiʻi kitautolu. (2 Pita 3:3) ʻE hoko mai nai ʻa e fakafepakí mei he faʻahinga maʻu mafaí, mei he kaungāakó pe kaungāngāué, pe naʻa mo e ngaahi mēmipa ofi ʻo e fāmilí. ʻOku tānaki atu ki he meʻá ni ʻa hotau vaivaiʻanga fakafoʻituituí tonu, hangē ko e mā mo e manavahē ʻi hano talitekeʻí. ʻOku lava ke ʻai ʻe ha ʻuuni meʻa tefito ke faingataʻa ke tau “lea tauʻatāina” pea leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he “loto-toʻa.” (Ef. 6:19, 20, NW) Ko e kītaki ʻi he leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu iá?
4. (a) Ko e hā ʻa e loto-toʻa? (e) Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e loto-toʻa ke lea ki he kau Tesalonaiká?
4 Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “loto-toʻa” ʻoku ʻuhingá ko e “lea totonu, hangatonu, mahino.” Ko e foʻi lea ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fakakaukau ʻo e “loto-lahi, loto-maʻu, . . . taʻemanavahē.” Ko e loto-toʻá ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ko e lea taʻefakakaukau pe lea taʻetaau. (Kol. 4:6) Lolotonga ʻa e loto-toʻá, ʻoku tau toe loto ke fakamelino mo e tokotaha kotoa. (Loma 12:18) ʻIkai ko ia pē, ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau ʻi he loto-toʻá mo e fakapotopotó koeʻuhi ke ʻoua te tau fakaʻitaʻi taʻefakakaukauʻi ha taha. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻi he loto-toʻá ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ai ʻa e feinga lahi ke fakatupulekina. Ko e faʻahinga loto-toʻa ko ení ʻoku ʻikai haʻu ia mei he mālohi pē ʻo kitautolu pe mei he falala kia kita. Hili hono “ngaohikoviʻi ʻi Filipai” ʻa Paula mo hono kaungā fonongá, naʻe anga-fēfē ʻenau “fai malohi” pe maʻu ʻa e loto-toʻa ke lea ki he faʻahinga ko ia ʻi Tesalonaiká? “Ko e meʻa ʻi homau ʻOtua,” ko e tohi ia ʻa Paulá. (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 2:2.) ʻOku lava ke toʻo ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa ʻetau ilifiá pea ʻomai kia kitautolu ʻa e loto-toʻa meimei tatau.
5. Naʻe anga-fēfē hono ʻoange ʻe Sihova ʻa e loto-toʻa kia Pita, Sione, mo e kau ākonga kehé?
5 ʻI hono poleʻi ʻe he “kau pulé [ʻo e kakai] mo e kau mātuʻá pea mo e kau sikalaipé,” naʻe pehē ʻe he ongo ʻapositolo ko Pita mo Sioné: “Pe ʻoku totonu ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá ke ma fanongo kiate kimoutolu kae ʻikai ki he ʻOtuá, fai haʻamou fakamaau. Ka kiate kimaua, ʻe ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.” ʻI he ʻikai lotu ki he ʻOtuá ke taʻofi ʻa e fakatangá, ko kinaua mo e kaungātuí naʻa nau fai ʻa e lotu, ʻo pehē: “Sihova, tokanga ki heʻenau ngaahi fakamanamaná, pea tuku ki hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau hanganaki lea loto-toʻa ʻaki ʻa hoʻo folofolá.” (Ng. 4:5, 19, 20, 29, NW) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki heʻenau kolé? (Lau ʻa e Ngāue 4:31.) Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ke nau maʻu ʻa e loto-toʻa fakafou ʻi hono laumālié. ʻOku lava ke fai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e meʻa tatau kia kitautolu. ʻE lava fēfē leva ke tau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá pea ke ne tataki kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú?
Maʻu ʻa e Loto-Toʻa
6, 7. Ko e hā ʻa e founga hangatonu taha ke maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá? ʻOmai ha ongo fakatātā.
6 Ko e founga hangatonu taha ke maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko hono kole ia. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó: “Kapau ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fanau, neongo ko e faʻahinga kovi kimoutolu: huanoa ʻa e Tamai ʻi he langi ʻene foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau lotu hokohoko ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Kapau ko e ngaahi tafaʻaki pau ʻo e ngāue fakafaifekaú—ʻa e faifakamoʻoni ʻi he halá, malanga ʻikai ʻi he founga anga-mahení, pe ko e ngāue ʻi he feituʻu pisinisí—ʻoku tau manavasiʻi ai, ʻe lava ke tau lotu kia Sihova ki hono laumālié pea kole ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻú.—1 Tes. 5:17.
7 Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ha fefine Kalisitiane ko Losa.a ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he taimi naʻe ʻi he ngāueʻangá ai ʻa Losá, naʻe lau ai ʻe ha faiako ʻokú ne kaungāngāue mo ia ha līpooti mei ha ʻapiako ʻe taha ʻo fekauʻaki mo hono ngaohikoviʻi ʻo e fānaú. Naʻe hohaʻa ʻaupito ʻa e faiakó ʻi he meʻa naʻá ne laú ʻo ne kalanga, “Ko e hā ʻe iku ki ai ʻa e māmani kovi ko ení?” Naʻe ʻikai lava ʻe Losa ke tukunoaʻi ʻa e faingamālie ko iá ʻo ne fai ai ha fakamoʻoni. Ko e hā naʻá ne fai ke maʻu ai ʻa e loto-toʻa ke ne leá? “Naʻá ku lotu kia Sihova ʻo kole ʻa hono laumālié ke ne tokoniʻi au,” ko e lau ia ʻa Losá. Naʻá ne malava ke fai ha fakamoʻoni lelei pea fokotuʻutuʻu ke ne toe foki ki ai. Toe fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e kiʻi taʻahine taʻu nima ko Melanī, ʻoku nofo ʻi he Kolo Niu ʻIoké. ʻOku pehē ʻe Melanī: “Ki muʻa ke u ʻalu ki he akó, ʻoku ou lotu maʻu pē mo ʻeku faʻeé kia Sihova.” Ko e hā ʻokú na lotu ʻo kolé? Ko e loto-toʻa kia Melanī ke ne tuʻu ʻo lea fekauʻaki mo hono ʻOtuá! “Kuo tokoniʻi ʻe he meʻá ni ʻa Melanī ke ne fakamatalaʻi ʻa hono tuʻungá ʻi he ngaahi faiʻahó mo e ʻaho mālōloó pea fakaʻehiʻehi ai mei he kau ki ai ʻi he taimi ʻoku kātoangaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá,” ko e lau ia ʻa ʻene faʻeé. ʻIkai ʻoku hā mei he ongo faʻifaʻitakiʻanga ko ení ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki hono maʻu ʻa e loto-toʻá, ʻoku tokoni ʻa e lotú?
8. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he palōfita ko Selemaiá fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e loto-toʻá?
8 Toe fakakaukau atu foki ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa e palōfita ko Selemaiá ke ne maʻu ʻa e loto-toʻá. ʻI hono fakanofo ia ʻe Sihova ko ha palōfita ki he ngaahi puleʻangá, naʻe tali ange ʻe Selemaia: “Meʻa mai ʻoku ʻikai te u poto ʻi he lea: he ko e tamasiʻi pe au.” (Sel. 1:4-6) Neongo ia, ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻe hoko ai ʻa Selemaia ʻo kīvoi mo mālohi ʻaupito ʻi heʻene ngāue fakamalangá ʻo vakai ai ʻa e tokolahi kiate ia ko ha tokotaha tala ʻo e mala. (Sel. 38:4) Laka hake he taʻu ʻe 65, naʻá ne fanongonongo loto-toʻa ai ʻa e fakamaau ʻa Sihová. Naʻá ne ʻiloa ʻaupito ʻi ʻIsileli ʻi heʻene malanga taʻemanavahē mo loto-toʻá he ʻi he taʻu ʻe 600 ki mui aí ʻi he taimi naʻe lea loto-toʻa ai ʻa Sīsuú, naʻe tui ʻa e niʻihi kuo toe foki ʻo moʻui ʻa Selemaia. (Mt. 16:13, 14) Naʻe anga-fēfē hono ikuʻi ʻe he palōfita ne muʻaki toumoua ko Selemaiá ʻa ʻene maá? ʻOkú ne fakamatala: “Toki hoko ia ʻi hoku loto [ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá] ʻo hange ko e afi vela kuo loki ʻi hoku hui, pea ʻoku ou fiu ʻi he fakamaʻumaʻu au.” (Sel. 20:9) ʻIo, naʻe fakaivia ʻe he folofola ʻa Sihová ʻa Selemaia pea ueʻi ia ke ne lea.
9. Ko e hā ʻoku lava ai ke ueʻi kitautolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo tatau mo ʻene ueʻi ʻa Selemaiá?
9 ʻI heʻene faitohi ki he kau Hepeluú, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie, ʻio, hono ngaahi hokonga mo e uho; pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hep. 4:12) Ko e pōpoaki, pe folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ʻo tatau mo ʻene ueʻi ʻa Selemaiá. Manatuʻi neongo naʻe ngāueʻaki ʻa e kau tangata ke nau hiki ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ko ha tānekina ia ʻo e poto fakaetangatá, he naʻe fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá. ʻI he 2 Pita 1:21, ʻoku tau lau: “Kuo teʻeki siʻi ke ʻomeia ha palofisai ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangata: ka naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.” ʻI he taimi ʻoku tau vaheʻi ai ʻa e taimi ke kau ʻi hono ako fakafoʻituitui mohu ʻuhinga ʻa e Tohi Tapú, ʻoku fakafonuʻaki ai hotau ʻatamaí ʻa e pōpoaki naʻe fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (Lau ʻa e 1 Kolinito 2:10.) Ko e pōpoaki ko iá ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ʻene “hange ko e afi vela” ʻi loto ʻia kitautolu, ʻo ʻikai ai ke tau malava ke mapukepuke ia.
10, 11. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ki heʻetau tōʻonga akó kapau ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa ʻi he leá? (e) Fakahaaʻi ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he sitepu ʻe taha ʻokú ke palani ke faí koeʻuhi ke fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo hoʻo ako fakafoʻituituí.
10 Ke maongo mālohi kia kitautolu ʻa e ako Tohi Tapu fakafoʻituituí, ʻoku totonu ke fai ia ʻi ha founga ko ē ʻe aʻu ai ʻa e pōpoaki Fakatohitapú ki hotau lotó, ʻo ne ueʻi hotau tangata ʻi lotó. Ko e fakatātaá, naʻe ʻoange ki he palōfita ko ʻIsikelí ha vīsone ʻa ia naʻe kole ange ai ke ne kai ha takainga tohi naʻe ʻi ai ha pōpoaki mālohi ke fakahoko ki ha kakai taʻefiefanongo. Naʻe pau ke mahinoʻi kakato ʻe ʻIsikeli ʻa e pōpoakí pea ʻai ia ko hano konga. Ko e fai peheé te ne ʻai ke fakafiefia ʻa e ngāue ʻo hono fakahoko ʻa e pōpoaki ko iá—ʻo hangē ko e ifo ʻo e honé.—Lau ʻa e Isikeli 2:8–3:4, 7-9.
11 ʻOku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau mo ʻIsikeli. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai pē loto ʻa e tokolahi ia ke fanongo ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau kītaki ʻi hono leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku mahuʻinga ke tau ako ʻa e Tohi Tapú ʻi ha founga ʻoku fakaʻatā ai ke tau mahinoʻi kakato ʻa ʻene pōpoakí. ʻOku totonu ke fai maʻu pē—ʻo ʻikai tōmokosi—ʻa ʻetau tōʻonga akó. Ko ʻetau holí ʻoku totonu ke hangē ko e holi ko ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “ʻE Sihova, ke hoko lelei ki ho ʻao ʻa e ngaahi lea ʻa hoku ngutu ni, mo e fakakaukau ʻa hoku loto, ʻa e ʻAfiona ko hoku Moʻunga mo hoku Koeli.” (Sāme 19:14) He mahuʻinga moʻoni ko ia ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻoku tau laú, koeʻuhi ke nofo loloto ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú ʻi hotau lotó! Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau feinga ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ako fakafoʻituituí.b
12. Ko e hā ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he fakataha faka-Kalisitiané ke tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
12 Ko e toe founga ʻe taha ke maʻu ʻaonga ai mei he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ko e “fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha.” (Hep. 10:24, 25) Ko e feinga mālohi ke ʻi ai maʻu pē ʻi he fakataha faka-Kalisitiané, fanongo tokanga pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó ʻa e ngaahi founga lelei ke tataki ai ʻe he laumālié. He ko ē, ʻikai ʻoku ʻomai ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e tataki fakafou ʻi he fakatahaʻangá?—Lau ʻa e Fakahā 3:6.
ʻAonga Hono Maʻu ʻa e Loto-Toʻá
13. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe lavaʻi ʻe he kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí ʻi he ngāue fakamalangá?
13 Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻa e ivi mālohi taha ʻi he ʻunivēsí, pea ʻoku lava ke ne fakaivia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Koeʻuhi ko ʻene tatakí, naʻe lavaʻi ai ʻe he kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí ha ngāue fakamalanga lahi fakaʻulia. Naʻa nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí “ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” (Kol. 1:23) ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ko e kau ‘taʻe kolisi pea taʻemaʻu tuʻungá,’ ʻoku hoko ai ʻo hā mahino naʻe ueʻi kinautolu ʻe ha ivi mālohi ange.—Ng. 4:13.
14. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ‘loto mafana ʻi he laumalié’?
14 Ko e moʻui ʻi ha founga ʻoku fakaʻatā ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tataki ʻetau moʻuí ʻoku toe lava ke ueʻi ai kitautolu ke fakahoko loto-toʻa ʻa ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatahaʻi ʻo e ngaahi ʻaonga ʻo e lotu hokohoko ʻo kole ʻa e laumālié, kau tōtōivi ʻi he ako fakafoʻituitui mohu ʻuhingá, fakalaulauloto ʻi he lotu ki he meʻa ʻoku tau laú, mo e maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ‘loto mafana ʻi he laumalié.’ (Loma 12:11) ʻI he fekauʻaki mo e “hoko ki Efeso ha motuʻa Siu naʻe hingoa ko Apolosi, ko e toko taha naʻe tupu ʻi Alekisanitia, ko e tangata tufungalea,” ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e toko taha loto mafana; ko ia naʻa ne leaʻaki mo ako-totonu ʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻe kau kia Sisu.” (Ng. 18:24, 25) ʻI he ‘loto mafana ʻi he laumalié,’ ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa lahi ange ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé pea ʻi he taimi ʻo e faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení.—Loma 12:11.
15. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he lea loto-toʻa lahi angé?
15 Ko e loto-toʻa lahi ange ʻi he faifakamoʻoní ʻoku ʻi ai hono kaunga lelei kia kitautolu. Ko ʻetau fakakaukaú ʻoku fakalakalaka koeʻuhi ko ʻetau mahinoʻi lelei ange ʻa e mahuʻinga mo e ʻaonga ʻo ʻetau ngāué. ʻOku fakalahi ʻa ʻetau loto-māfaná koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia lahi ange ʻi he taimi ʻoku ola lelei ai ʻa ʻetau ngāue fakafaifekaú. Pea ko ʻetau faivelengá ʻoku ʻai ʻo mālohi ange koeʻuhi ko ʻetau lāuʻilo lahi ange ki he fiemaʻu fakavavevave ʻo e ngāue fakamalangá.
16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau kuo hōloa ʻetau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú?
16 Fēfē kapau kuo mole ʻetau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú pe ko ʻetau loto-māfana hangē ko ia naʻa tau anga ki aí? ʻOku fiemaʻu leva ha sivisiviʻi-kita faitotonu. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻE, mou sivi muʻa kimoutolu, pe ʻoku mou lotu moʻoni; ʻeke fakamoʻoni meiate kimoutolu.” (2 Kol. 13:5) ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou kei loto māfana? ʻOku ou lotu kia Sihova ʻo kole ʻa hono laumālié? ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻeku lotú ʻoku ou falala kiate ia ʻo fai ʻa hono finangaló? ʻOku kau ai ʻa e lea houngaʻia ki he ngāue fakafaifekau kuo tuku mai kia kitautolú? ʻOku anga-fēfē ʻeku tōʻonga ako fakafoʻituituí? Ko e hā e lahi ʻo e taimi ʻoku ou vaheʻi ke fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻoku ou lau mo fanongo ki aí? ʻOku lahi fēfē ʻeku kau ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá?’ Ko e fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ení ʻoku lava ke tokoni ia ke ke ʻiloʻi ai ʻa e tafaʻaki vaivaiʻangá pea fai hano fakatonutonu.
Tuku ke ʻAi Koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá Ke Ke Loto-Toʻa
17, 18. (a) ʻI he lahi fē ʻoku fai ai he ʻahó ni ʻa e ngāue fakamalangá? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e “tauʻatāina lahi taha ʻo e leá” ʻi hono talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
17 Naʻe tala ʻe Sīsū kuo toetuʻú ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Ng. 1:8) Ko e ngāue naʻe kamata he taimi ko iá ʻoku fai ia ʻi ha tuʻunga lahi taʻehanotatau he ʻahó ni. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ofi ki he toko fitu milioná ʻoku nau talaki ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he fonua laka hake he 230, ʻo fakamoleki ʻa e houa ofi ki he 1.5 pilioná he taʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú. He fakalotomāfana moʻoni ke kau faivelenga ʻi he ngāue ko eni heʻikai ʻaupito ke toe faí!
18 Hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahi he ʻaho ní ʻoku fai ia fakafou ʻi he tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku tau tali ʻa e tataki ʻa e laumālié, te tau fakahāhā ʻa e “tauʻatāina lahi taha ʻo e leá” ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. (Ng. 28:31, NW) ʻI he meʻa kotoa leva, tau tuku ke tataki kitautolu ʻe he laumālié ʻi heʻetau talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e hingoá.
b Ke maʻu ʻaonga mei hoʻo lau Tohi Tapú mo e ako fakafoʻituituí, sio ki he tohi Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, ʻi he ongo vahe ʻoku fakakaveinga “Ke Ke Ngāue Tōtōivi ki he Lautohí” mo e “ʻOku ʻAonga ʻa e Akó,” peesi 21-32.
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau loto-toʻa ʻi hono leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?
• Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e muʻaki kau ākongá ke nau lea loto-toʻá?
• ʻE lava fēfē nai ke tau maʻu ʻa e loto-toʻá?
• ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi hono maʻu ʻa e loto-toʻá?
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau maʻu ʻa e loto-toʻá?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Ko ha lotu nounou ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e loto-toʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú