Tohi ke Tokoniʻi ʻa e Kau Talavoú Ke Nau Manatuʻi Honau Tupuʻangá
“MANATU eni ki ho Tubuaga i he gaahi aho o hoo kei jii,” ko e tohi ia ʻa e poto ko Solomoné ʻi he taʻu nai ʻe 3,000 kuohilí. (Koh. 12:2 [12:1, PM]) Ko e kau talavou Kalisitiané ʻoku nau maʻu he taimí ni ha toe meʻangāue ke tokoniʻi kinautolu ke fai ia. Ko e tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, naʻe tukuange mai ia ʻi he Fakataha-Lahi Fakavahe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e “Tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá” naʻe fai ʻi māmani lahi ʻi Mē 2008 ki Sanuali 2009.
ʻI loto ʻi he takafi muʻa ʻo e tohí ʻoku ʻi ai ha tohi mei he Kulupu Pulé ki he toʻutupú. ʻOku fakahaaʻi ai ʻi hano konga: “Ko ʻemau lotu fakamātoató ia ke tokoniʻi kimoutolu ʻe he fakamatala ʻi he tohí ni ke mou matuʻuaki ʻa e tenge mo e ʻahiʻahi ʻoku fehangahangai mo e kau talavou he ʻaho ní pea ʻe fakahaaʻi atu ai ʻa e founga ke mou fai ai ʻa e fili ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku totonu ʻa e loto ʻa e mātuʻá ke ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Ef. 6:4, NW) Kae kehe, ʻi he aʻu ki he tuʻunga talavoú, ʻoku ʻikai loto-maʻu ʻa e kau talavou tokolahi pea ʻoku nau hoholi ki ha tataki. Kapau ko ha mātuʻa koe ʻa ha talavou, ʻe lava fēfē ke ke tokoniʻi ʻa hoʻo tamá ke ne maʻu ʻaonga mei he tohi ko ení? ʻOku hoko hake heni ha fokotuʻu ʻe niʻihi.
▪ Maʻu haʻo tatau ʻo e tohí ni pea ʻai ke maheni fakaʻāuliliki mo ia. ʻOku kau ki heni ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē iá. Toe feinga ke maʻu ʻa e fakakaukau ʻoku ʻi aí. ʻI he ʻikai ke tala pē ki he kau talavoú ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá, ʻoku feinga ʻa e tohí ke akoʻi ʻa ʻenau “mafai fakaefakakaukaú.” (Hep. 5:14, NW) ʻOku toe ʻoange ai kia kinautolu ʻa e fokotuʻu ʻaonga ki he founga ke tuʻu ai maʻá e meʻa ʻoku totonú. Ko e fakatātaá, ko e Vahe 15 (“ʻE Lava Fēfē Ke U Talitekeʻi ʻa e Tenge mei he Toʻumeʻá?”) ʻoku ʻomai ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tala pē ki he kau talavoú ke nau pehē ʻikaí. ʻOku fakahaaʻi mai ai ʻa e palani makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú mo e ngaahi tali moʻoni ʻa ia ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau ako ʻa e founga ke ‘tali ai ki he tagata kotoabe.’—Kol. 4:6, PM.
▪ Ngāueʻaki ʻa e tafaʻaki ke fai ai ʻa e ngāue ʻi he tohí. Neongo ko e ngaahi kongá ni ʻoku faʻufaʻu ia ki he kau talavoú, fēfē ke ke tohi ʻi hoʻo tataú ʻi heʻene feʻungamālié?a Ko e fakatātaá, ʻi he vakai ki he peesi 16 ki he ongo fehuʻi ke fai ki ai ʻa e ngāue fekauʻaki mo e faialeá, feinga ke fakamanatuʻi ʻa e anga hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻá ke taʻu tatau ai mo hoʻo tamá. Mahalo pē te ke loto ke fakafonu ʻa e talí ʻi he ʻatā ʻoku ʻoatú, ʻo hangē pē ko ia naʻá ke mei tali ʻaki ʻa e fehuʻí ʻi he taimi ko iá. Peá ke ʻeke hifo leva: ‘Kuo anga-fēfē ʻa e liliu ʻeku ongoʻi ki he kaveinga ko ení ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú? Ko e hā ʻa e fakamaama kuó u maʻu talu mei heʻeku kei talavoú, pea ʻe lava fēfē ke u fakahaaʻi ola lelei ia ki heʻeku tamá?’
▪ Tokaʻi ʻa e tuʻunga fakafoʻituitui ʻa hoʻo taʻu hongofulu tupú. Ko e ngaahi konga ke ngāue ki ai ʻi he tohí ʻoku faʻufaʻu iá ke tohoakiʻi mai ʻaki e fakakaukau ʻa hoʻo tamá pea ke ne tohi ia pe fakakaukau ki ai. Ko hoʻo taumuʻá ke sio ki hono lotó, ʻo ʻikai ki heʻene tohí. ʻI he peesi 3 ʻo e konga kuo fakakaveinga “Ko ha Nouti ki he Mātuʻá,” ʻoku fokotuʻu mai ai ʻi he tohí: “Ke fakaʻaiʻai hoʻo kau talavoú ke nau faitotonu ʻi he meʻa ʻoku hiki ʻi heʻenau tohí, fakaʻatā ke ʻi ai ʻenau tuʻunga fakafoʻituitui. Te nau talanoa tauʻatāina atu nai kia koe ʻamui ʻo kau ki he meʻa kuo nau tohi fekauʻaki mo iá.”
Tokoni ʻi he Ako Tohi Tapu Fakafāmilí
Ko e Young People Ask, Voliume 2, ko ha tokoni lelei ʻaupito ia ke ngāueʻaki lolotonga hoʻo Lotu Fakafāmilí. Koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻi he tohí ʻa e ngaahi fehuʻi ako fakapalakalafi, ʻe lava fēfē ke ke ngāueʻaki ia? Fēfē ke ke feliliuaki ʻa e founga akó ʻaki hono ngāueʻaki ha meʻa ʻa ia ʻoku ola lelei taha ki hoʻo fānaú?
Hangē ko ení, ʻoku fiefia nai ʻa e fāmili ʻe niʻihi ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻo ha ngaahi konga ʻi he lāulea ki he “Palani ki he Tenge mei he Toʻumeʻá” ʻi he peesi 132 mo e 133. Ko e ʻuluaki fehuʻi aí ʻe tokoni nai ia ki ho fohá pe ʻofefiné ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku faingataʻa taha kiate iá. Ko e fehuʻi hono uá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tuʻunga ʻa ia ʻoku ngalingali ʻe malanga hake ai ʻa e tenge ko iá. Hili e lāulea ki he ngaahi nunuʻa ʻo e ʻulutukua pe talitekeʻi ʻo e tenge mei he toʻumeʻá, ʻoku kole ai ki hoʻo tamá ke ne palani hano taliʻi, afeʻi, pe fakafokiʻi ʻa e tengé. Tokoniʻi ʻa ho fohá pe ʻofefiné ke ʻiloʻilo pea ke teuteu ʻa e tali te ne ongoʻi fiemālie aí pea lava ke ngāueʻaki ʻi he loto-maʻu mo e tuipaú.—Sāme 119:46.
Meʻangāue ki he Fetuʻutakí
ʻOku fakaʻaiʻai ʻi he Young People Ask, Voliume 2 ʻa e kau talavoú ke nau fetuʻutaki mo ʻenau mātuʻá. Ko e fakatātaá, ko e puha “ʻE Lava Fēfē Ke U Talanoa kia Teti pe Mami Fekauʻaki mo e Fehokotaki Fakasinó?” (peesi 63-64) mo e “Talanoa ki Hoʻo Mātuʻá!” (peesi 189) ʻoku ʻomai ai ʻa e fokotuʻu ʻaonga ki he founga ke talanoa ai fekauʻaki mo e ʻū tōpiki fakatupu mamahi ngofuá. Naʻe tohi ʻe ha taʻahine taʻu 13, “ʻOku ʻomai ʻe he tohí ni kiate au ʻa e loto-toʻa ke talanoa ki heʻeku mātuʻá fekauʻaki mo e meʻa naʻe ʻi heʻeku fakakaukaú—ʻo aʻu ki he meʻa ne u ʻosi faí.”
ʻOku fakaʻaiʻai foki ʻe he tohí ni ʻa e fetuʻutakí ʻi he ngaahi founga kehe. ʻI he ngataʻanga ʻo e vahe taki taha ʻoku ʻi ai ha puha ʻoku fakakaveinga “Ko e Hā Hoʻo Fakakaukaú?” ʻI he ʻikai ko ha fakamanatu peé, ʻe lava ke ngāueʻaki ia ko ha fakamatala ki he fetalanoaʻaki fakafāmilí. ʻOku toe ʻi ai ha puha ofi ki he ngataʻanga ʻo e vahe taki taha ʻoku fakakaveinga ko e “Palani ʻo e Meʻa ke Faí!” Ko e tohí ni ʻoku ʻoange ai ki he kau talavoú ha faingamālie ke hiki ʻa e ngaahi founga pau ʻe lava ke nau ngāueʻaki ai ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi he vahe ko iá. Ko e konga fakaʻosi ʻo e puha taki taha ʻo e “Palani ʻo e Meʻa ke Faí!” ʻoku fakahaaʻi ai: “Ko e meʻa eni te u fie ʻeke ki heʻeku (ongo) mātuʻá fekauʻaki mo e kaveingá ni . . .” ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e fānaú ke nau hanga ki heʻenau mātuʻá ki ha faleʻi mahuʻinga.
Aʻu ki he Lotó!
ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻá, ko hoʻo taumuʻá ke aʻu ki he loto ʻo hoʻo tamá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Young People Ask, Voliume 2 ke ke fai pehē. Fakakaukau ki he anga ʻo e malava ke ngāueʻaki ʻe ha tamai ʻa e tohí ni ke pouaki ai ʻa e fetuʻutaki mei he lotó mo hono ʻofefiné.
“Ko au mo Rebekah ʻoku ʻi ai e ngaahi feituʻu lelei ʻokú ma saiʻia ke luelue, heka pasikala pe heka meʻalele ki ai. Ko e feituʻu ko ení ʻoku ʻomai ai ha ʻātakai ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku lava ai ke ne talanoa.
“Ko e konga ʻuluaki naʻá ma lāulea ki ai ʻi he tohí ni ko e tohi mei he Kulupu Pulé mo e ‘Nouti ki he Mātuʻá.’ Naʻá ku loto ke ʻiloʻi ʻe hoku ʻofefiné hangē ko ia ʻoku ʻohake ʻi he peesi 3, ʻe lava ke ne ongoʻi tauʻatāina ke tohi taʻefakangatangata ʻi heʻene tohí. Heʻikai te u fakasio ʻa e meʻa kuó ne tohi aí.
“Naʻá ku tuku kia Rebekah ke ne fili ʻa e ʻū vahe te ne saiʻia ke fetalanoaʻaki aí ʻi he hokohoko te ne saiʻia aí. Ko e taha ʻo e ʻuluaki vahe naʻá ne filí ko e ‘ʻOku Totonu Ke U Vaʻinga Keimi ʻIlekitulōnika?’ Naʻe ʻikai ʻaupito haʻaku fakakaukau te ne fili ʻa e vahe ko iá! Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻene ʻuhinga. Ko e tokolahi ʻo hono kaungāmeʻá naʻa nau vaʻinga ʻi ha keimi fakalilifu ʻaupito. Naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau ki he fakamālohi mataʻāʻā mo e lea kovi naʻe ʻi aí! Ka naʻe ʻohake kotoa eni ʻi heʻema fetalanoaʻaki ʻi he “Palani ʻo e Meʻa ke Faí!” ʻi he peesi 251. Naʻe tokoniʻi ʻe he puha ko iá ʻa Rebekah ke ne teuteu ha tali telia naʻa feinga ha taha ke tenge ia ke ne vaʻinga ʻi he keimi ko iá.
“ʻI he tuʻunga ko ení, ʻoku ʻikai taʻofi ʻe Rebekah ʻene tala mai ʻa e meʻa kuó ne hiki heʻene tohí. Ko ʻema akó ko ha fetalanoaʻaki ʻataʻatā pē. ʻOkú ma taufetongi ʻi he laú, pea ʻokú ne loto ke talanoa ki he meʻa kotoa pē, ʻo kau ai e ngaahi fakatātaá mo e puhá. ʻOku ʻomai heni kiate au ha faingamālie ke vahevahe ai kiate ia ʻa e meʻa naʻe hoko kiate au ʻi heʻeku ʻi hono taʻú, pea te ne tala mai leva ʻa e meʻa ʻi he ʻaho ní. ʻOkú ne loto ke tala mai ʻa e meʻa kotoa pē!”
Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ke fiefia ʻi hono tukuange mai ʻa e tohí ni. ʻOkú ke maʻu heni ʻa e faingamālie ke ngāueʻaki lelei ia. Ko e ʻamanaki ia ʻa e Kulupu Pulé ʻe hoko ʻa e Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, ko ha tāpuaki ia ki ho fāmilí. ʻOfa ke ne tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa—tautefito ki siʻetau toʻutupú—ke nau ‘fou ʻi he Laumalie māʻoniʻoní.’—Kal. 5:16.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e niʻihi ʻo e ngāue ke fai ʻi he tohí ʻoku ngāueʻaki ia ki he taʻumotuʻa kotoa pē. Ko e fakatātaá, ko e puha “Mapuleʻi Hoʻo ʻItá” (peesi 221) ʻe ʻaonga nai ia kiate koe ʻo hangē ko ʻene ʻaonga ki ho fohá pe ʻofefiné. ʻOku hoko nai ʻa e meʻa tatau ʻi he “Palani ki he Tenge mei he Toʻumeʻá” (peesi 132-133), “Ko ʻEku Patiseti Fakamāhiná” (peesi 163), mo e “Ko ʻEku Ngaahi Taumuʻá” (peesi 314).
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Kau Talavou ʻe Niʻihi
“Ko e faʻahinga tohi eni kuo pau ke ke tangutu hifo mo ha peni vahevahe pea lau mo fakalaulauloto ki ai. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa hono faʻufaʻu ko ha tohinoa fakafoʻituituí ʻoku fakaʻatā ai ki he fakalaulauloto fakaekita fakataha mo e taumuʻa ke faʻu maʻau ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí.”—Nicola.
“ʻOku tenge lahi au ke u faialea, naʻa mo e fai mai ʻe he kakaí ko ʻenau ʻuhinga lelei. Ko e konga ʻuluaki ʻo e tohí ni naʻe fakatuipauʻi ai kiate au ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe ha taha, ʻoku teʻeki ai ke u mateuteu ke faialea.”—Katrina.
“Ko e puha ‘ʻOkú Ke Fakakaukau ke Papitaiso?’ kuó ne tokoniʻi au ke u fakakaukau fakamātoato ange ki heʻeku papitaisó. Naʻá ne ueʻi au ke u toe fakakaukauʻi ʻa ʻeku founga akó mo e lotú.”—Ashley.
“Neongo kuo akoʻi au ʻe heʻeku ongo mātuʻa Kalisitiané talu mei heʻeku kei siʻí, ko e tohí ni kuó ne ʻai ke u fakaʻuhinga ʻiate au fekauʻaki mo e ʻalunga ʻoku totonu ke u fou ai ʻi heʻeku moʻuí. Kuó ne toe tokoniʻi au ke u talanoa tauʻatāina lahi ange mo ʻeku ongo mātuʻá.”—Zamira.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Mātuʻa, ʻai ke mou maheni fakaʻāuliliki mo e tohí ni
[Fakatātā ʻi he peesi 32]
ʻAi ko hoʻomou taumuʻá ia ke aʻu ki he loto ʻo hoʻomou kiʻi tamá