Ko Hono Maʻu e Hōifua ʻa e ʻOtuá ʻOku Taki Atu Ia ki he Moʻui Taʻengata
“Ko koe, E Jihova, te ke tabuaki ae maonioni; te ke kabui aki ia ae ofa [‘hōifua,’ NW] o hage koe fakāu.”—SĀME 5:12, PM.
1, 2. Ko e hā ʻa e kole naʻe fai ʻe ʻIlaisiā ki he uitou Salepitá, pea ko e hā ʻa e fakapapau naʻá ne fai kiate iá?
KO E fefiné mo ʻene tamá naʻá na fiekaia, pea naʻe pehē pē mo e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻI he teu ke tafu afi ki he feimeʻatokoni ʻa e uitou ko eni ʻi Salepitá, naʻe kole ange kiate ia ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá ha vai mo ha mā. Naʻá ne loto-lelei ke ʻoange kiate ia ha meʻa ke ne inu, ka ko e meʻa pē naʻá ne maʻu ke ngaohiʻaki ʻa e meʻakaí ko ha “falukunga mahoaʻa ʻi he puha, mo e meʻi lolo ʻi he hina.” Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke ne ʻi ha tuʻunga ke ʻoange ki he palōfitá ha meʻakai, pea naʻá ne tala ange ia kiate ia.—1 Tuʻi 17:8-12.
2 “Ngaohi mei ai muʻa maʻaku ha kiʻi keke,” ko e vilitaki ange ia ʻa ʻIlaisiaá, “ʻo ʻomi ki tuʻa kiate au, pea ke toki ngaohi ha meʻa maʻau mo hoʻo tama. He ko eni ʻa e folofola ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Isileli, Ko e puha mahoaʻa ʻe ʻikai mamoli, pea ko e hina lolo ʻe ʻikai matuku.”—1 Tuʻi 17:13, 14.
3. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga ʻoku tau fehangahangai mo iá?
3 Ko e fili naʻe fehangahangai mo e uitoú naʻe faingataʻa ange ia ʻi heʻene fili pe ko e hā ʻa e meʻa te ne fai ʻaki ʻene toenga meʻakai fakaʻosí. Te ne falala kia Sihova ke fakahaofi ia mo ʻene tamá, pe te ne fakamuʻomuʻa ʻene ngaahi fiemaʻu fakamatelié ʻi hono maʻu ʻa e hōifua mo e kaumeʻa mo e ʻOtuá? Ko ha fehuʻi meimei tatau ʻoku tau fehangahangai kotoa mo ia. Te tau fakahāhā ʻa e hohaʻa lahi ange ki hono maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻi he kumi ki he maluʻanga fakamatelié? ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga ke falala mo tauhi ai ki he ʻOtuá. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu ʻe lava ke tau fou ai ke kumi pea maʻu ʻa ʻene hōifuá.
‘Tāu Pē Koe ke Fai ki Ai ʻa e Lotú’
4. Ko e hā ʻoku taau ai ʻa Sihova ke fai ki ai ʻetau lotú?
4 ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne ʻamanekina ʻe tauhi fakahōifua kiate ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ha kulupu ʻo ʻene kau sevāniti fakahēvaní naʻa nau fakapapauʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻi heʻenau lea fakataha: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: He ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.” (Fkh. 4:11) Koeʻuhi ko hono tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku taau ai ʻa Sihova mo ʻetau lotú.
5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ke tau tauhi kiate iá?
5 Ko ha toe ʻuhinga ʻe taha ke tau tauhi ai kia Sihová ko ʻene ʻofa taʻehanotatau kia kitautolú. “Pea naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa e tangata ʻi he imisi oʻona,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ʻio i he imisi ʻo e ʻOtua naʻa ne fakatupu ia; naʻa ne fakatupu ʻakinaua ko e tangata mo e fefine.” (Senesi 1:27) Ko e tangatá ʻokú ne maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili fakataha mo e malava kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ke fakakaukau pea ke fai ʻa e ngaahi fili. ʻI hono ʻomai kia kitautolu ʻa e moʻuí, naʻe hoko ai ʻa Sihova ko e Tamai ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Luke 3:38) ʻI he hangē ko ha tamai lelei pē, kuó ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ke tokonaki ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné koeʻuhi ke nau fiefia ai ʻi he moʻuí. “ʻOku ne fakahopo ʻene laʻā” pea “ʻoku ne fakaʻuha,” koeʻuhi ke fakatupu ʻe he palanite ko Māmaní ʻa e meʻakai lahi maʻatautolu ʻi ha ʻātakai fakaʻofoʻofa.—Mt. 5:45.
6, 7. (a) Ko e hā ʻa e maumau naʻe ʻomai ʻe ʻĀtama ki he kotoa ʻo ʻene fānaú? (e) Ko e hā ʻe fai ʻe he feilaulau ʻa Kalaisí ki he faʻahinga ʻoku nau kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá?
6 Kuo toe fakahaofi ʻe Sihova kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi fakaʻulia ʻo e angahalá. ʻI he faiangahalá, naʻe hoko ai ʻa ʻĀtama ʻo hangē ko ha tokotaha pelepaʻanga ʻa ia ʻokú ne kaihaʻa mei hono fāmilí ke ngāueʻaki ʻi he pelepaʻangá. ʻI he angatuʻu kia Sihová, naʻe kaihaʻasi ai ʻe ʻĀtama mei heʻene fānaú ʻa ʻenau ʻamanakí—ko e fiefia taʻengata. Ko ʻene siokitá naʻe fakavaivaiʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he nofo pōpula ʻi he malumalu ʻo ha pule anga-fakamamahi, ko e taʻehaohaoá. Ko ia ʻoku pau ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ke nau hoko ʻo puke, hokosia ʻa e mamahi, pea faai atu pē ʻo nau mate. Ko hono fakatauʻatāinaʻi ha pōpula ʻoku fiemaʻu ki ai ha totongi, pea kuo fai ʻe Sihova ʻa e totongi ʻa ia ʻe lava ke fakahaofi ai kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi fakaʻulia ko iá. (Lau ʻa e Loma 5:21.) ʻI he ngāue ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo ʻene Tamaí, ko Sīsū Kalaisí naʻá ne “tuku ʻene moʻui ke huhuʻiʻaki ha tokolahi, heʻene fetongi kinautolu.” (Mt. 20:28) ʻOku vavé ni ke hoko ʻa e ʻaonga kakato ʻo e totongi huhuʻi ko iá ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.
7 Ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova, kuó ne fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi ha taha pē ke ʻomai kia kitautolu ʻa e moʻui fiefia mo mohu taumuʻa. Ko hono maʻu ʻa ʻene hōifuá, te tau malava ai ke sio ki he anga ʻo ʻene ngāue ke toʻo atu ʻa e maumau kotoa kuo fai ki he matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI ha founga pē ʻaʻana, ʻe hokohoko atu ai ʻe Sihova hono fakahāhā mai kia kitautolu ʻa e founga ʻo ʻene hoko ko e tokotaha ʻokú ne “totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”—Hep. 11:6.
“ʻE Tali ko Au ʻe he Kakai Na”
8. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kia kitautolu ʻe he hokosia ʻa ʻAiseá fekauʻaki mo e tauhi ki he ʻOtuá?
8 Ko hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ki ai hono ngāueʻaki totonu ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOku pehení koeʻuhi ʻoku ʻikai ke fakamālohiʻi ʻe Sihova ha taha pē ke tauhi kiate ia. ʻI he taimi ʻo ʻAiseá, naʻá Ne ʻeke: “Ko hai te u fekau, ʻio, ko hai ʻe ʻalu maʻatautolu?” ʻI hono ʻiloʻi ʻa e totonu ʻa e palōfitá ke ne fai ʻa e filí, naʻe fakangeingeiaʻi ia ʻe Sihova. Fakaʻuta atu ki he ongoʻi fiemālie ʻa ʻAiseá ʻi heʻene tali: “Ko au eni; fekau au.”—Ai. 6:8, 9.
9, 10. (a) Ko e hā e fakakaukau ʻoku totonu ke tau tauhi ʻaki ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai kia kitautolu ke tauhi ʻaufuatō kia Sihová?
9 ʻOku tauʻatāina ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke tauhi ki he ʻOtuá pe ʻikai ke fai pehē. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau tauhi loto-lelei kiate ia. (Lau ʻa e Siosiua 24:15.) Ko ha niʻihi pē ʻoku nanaʻi ʻi heʻenau lotu ki he ʻOtuá, heʻikai lava ke nau fakahōifuaʻi ia; pea ʻoku ʻikai ke ne tali ʻa e līʻoa ʻa e faʻahinga ʻa ia ko ʻenau taumuʻa totonú pē ke fakahōhōʻiaʻi ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Kol. 3:22) Kapau ʻoku tau fai “tuai” ʻetau ngāue toputapú ʻaki hono fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa fakamāmaní ke fakaleluʻi ʻa ʻetau lotú, heʻikai ke tau maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Eki. 22:29) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e tauhi ʻaufuatō kiate iá ʻoku lelei kia kitautolu. Naʻe ekinaki ʻa Mōsese ki he kau ʻIsilelí ke nau fili ki he moʻuí ‘ʻaki ʻa e ʻofa kia Sihova ko honau ʻOtuá, ke fakaongo ki hono leʻó, pea ke pikitai kiate ia.’—Teu. 30:19, 20.
10 Naʻe hiva ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá kia Sihova: “ʻI he ʻaho ʻoku ke fakate tau, ʻe tali ko au ʻe he kakai na; te nau tuʻu mai ʻi he ngaahi teunga tapuha: Hange ko e fanauʻi ʻe he pongipongi ʻa e hahau, ʻe pehe ʻa e haʻu kiate koe hoʻo kau talavou.” (Sāme 110:3) Ko e kakai tokolahi he ʻahó ni ʻoku nau moʻui pē ke maʻu ʻa e maluʻanga fakapaʻanga mo e taimi mālōlō. Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová, ʻoku muʻomuʻa ʻenau ngāue toputapú ʻi he meʻa kehe kotoa pē. Ko e faivelenga ʻa ia ʻoku nau malangaʻi ʻaki ʻa e ongoongo leleí ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e meʻa ʻoku nau fakamuʻomuʻá. ʻOku nau falala kakato ki he malava ʻe Sihova ke tokonaki mai ʻenau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó.—Mt. 6:33, 34.
Ngaahi Feilaulau ʻOku Aʻusia Ai e Hōifua ʻa e ʻOtuá
11. Ko e hā ʻa e ʻaonga naʻe ʻamanekina ʻe he kau ʻIsilelí te nau maʻu ʻi hono fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihová?
11 ʻI he malumalu ʻo e fuakava Laó, naʻe fai ai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi feilaulau totonu ke maʻu ai ʻene hōifuá. “Ka mou ka feia ha ngaahi feilaulau ʻofa kia Sihova,” ko e lau ia ʻa e Livitiko 19:5, “mou fai pe ke ne hoifua ai kiate kimoutolu.” ʻI he tohi Fakatohitapu tatau, ʻoku tau lau ai: “Ka mou ka feia ha feilaulau fakafetaʻi kia Sihova, ke pehe hoʻomou fai kae talia [‘hōifua kia,’ NW] kimoutolu.” (Liv. 22:29) ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau monumanu totonú ʻi he ʻōlita ʻo Sihová, ko e kohu naʻe ʻalu haké naʻe hangē ia “koe mea namu kakala” ki he ʻOtua moʻoní. (Liv. 1:9, 13, PM) Naʻá ne ongoʻi fiemālie mo fakaivifoʻou ʻi he ngaahi fakahāhā ko ia ʻa e ʻofa mei hono kakaí. (Sen. 8:21) ʻI he ngaahi tafaʻaki ko eni ʻo e Laó, ʻoku tau maʻu ai ha tefitoʻi moʻoni ʻoku ngāueʻaki he ʻahó ni. Ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi feilaulau totonu kia Sihová ʻoku nau maʻu ʻene hōifuá. Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻokú ne talí? Fakakaukau angé ki he tafaʻaki ʻe ua ʻi he moʻuí: ko hotau ʻulungaangá mo ʻetau leá.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻe ʻai ai ʻa ‘hono ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻotautolú ko e feilaulau’ taʻefakahōifua ki he ʻOtuá?
12 ʻI heʻene tohi ki he kau Lomá, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke mou ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻomoutolu ko e feilaulau, ke moʻui, ke tapu ki he ʻOtua, ke fakahōifua kiate ia—ko e fakaloto e ʻo hoʻomou fai e lotu.” (Loma 12:1) Ko hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ai ke tauhi ʻe ha taha ʻa hono sinó ke fakahōifua ki he ʻOtuá. Kapau naʻá ne fakaʻuliʻi ia ʻaki ʻa e tapaká, betel nut, ngaahi faitoʻo kona tapu taʻefakalao, pe ngāuehalaʻaki ʻa e ʻolokaholó, heʻikai hano ʻaonga ʻo e feilaulau ko iá. (2 Kol. 6:19 [2Ko 7:1, PM]) ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko ia ʻoku “feʻauaki ʻoku ʻasi tonu ʻene angahala ʻi hono sino oʻona,” ko ha faʻahinga ʻulungaanga taʻetaau pē ʻoku ʻai ai ke taʻefakahōifua ʻa ʻene feilaulau kia Sihová. (1 Kol. 6:18) Ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ki ha tokotaha ke ‘maʻoniʻoni ʻi heʻene toʻonga kotoa pe.’—1 Pita 1:14-16.
13. Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ke tau fakamālō kia Sihová?
13 Ko e feilaulau ʻe taha ʻoku fiefia ai ʻa Sihová ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau mafai ke leá. Ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová ʻoku nau lea lelei maʻu pē fekauʻaki mo ia ʻi he kakaí pea fakaekinautolu ʻi honau ngaahi ʻapí. (Lau ʻa e Sāme 34:1-3.) Lau ʻa e Sāme 148-150, pea sio ai ki he anga hono faʻa fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he saame ʻe tolu ko ení ke fakamālō kia Sihová. Ko e moʻoni, “ko e meʻa tuʻutai ki he angatonu ʻa e fakafetaʻi” pe fakamālō. (Sāme 33:1) Pea ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakamālō ki he ʻOtuá ʻaki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.—Luke 4:18, 43, 44.
14, 15. Naʻe ekinaki ʻa Hōsea ki he kau ʻIsilelí ke nau fai ʻa e ngaahi feilaulau ko e hā, pea naʻe anga-fēfē tali ʻa Sihová?
14 ʻI he malanga faivelengá, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e fakamoʻoni ʻo ʻetau ʻofa kia Sihova pea mo ʻetau holi ke maʻu ʻa ʻene hōifuá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he anga ʻo e ekinaki ʻa e palōfita ko Hōseá ki he kau ʻIsileli naʻa nau kau ki he lotu loí pea mole ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Ho. 13:1-3) Naʻe tala ange ʻe Hōsea kia kinautolu ke nau kōlenga: “Fakamolemole kotoa ʻa e hia [ʻe Sihova], pea tali ʻa e lelei: ka mau ʻatu homau loungutu ko e fetongi ʻo e fanga pulu.”—Ho. 14:1, 2.
15 Ko ha pulu ʻa e monumanu totongi mamafa taha naʻe lava ke feilaulau ʻaki ʻe ha ʻIsileli kia Sihova. Ko ia ai, ‘ko e fanga pulu ko homau loungutú’ naʻe ʻuhinga ia ki he ngaahi lea moʻoni mo ʻosi fakakaukauʻi lelei naʻe leaʻaki ʻi he fakamālō ki he ʻOtua moʻoní. Naʻe anga-fēfē tali ʻa Sihova ki he faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau peheé? Naʻá ne pehē: “Te u ʻofa fie ʻofa kiate kinautolu.” (Ho. 14:4) Ki he faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau fakamālō peheé, naʻa nau maʻu ʻa e fakamolemole, hōifua, mo e kaumeʻa mo Sihova.
16, 17. ʻI he taimi ʻoku ueʻi ai ha tokotaha ʻe he tui ki he ʻOtuá ke ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, ʻoku anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻa e fakamālō ʻa e tokotaha ko iá?
16 Ko e fakamālō kia Sihova ʻi he kakaí kuo hoko maʻu pē ia ko ha konga tuʻu-ki-muʻa ʻo e lotu moʻoní. Ko hono fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua moʻoní naʻe mahuʻinga lahi ia ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻo ne kōlenga ai ki he ʻOtuá: “Ke ke tali muʻa, ʻe Sihova ʻa e ngaahi meaʻofa ʻa hoku ngutu e.” (Sāme 119:108) Fēfē ʻa e ʻahó ni? ʻI he lea fekauʻaki mo ha fuʻu kakai tokolahi ʻi hotau taimí, naʻe kikite ʻa ʻAisea: “Te nau ongoongoa mai ʻa e ngaahi fakamalo ʻo Sihova. . . . Ko e anga o ʻenau ʻalu hake [ʻa ʻenau ngaahi meʻaʻofá] ki hoku olita [ʻo e ʻOtuá] ʻoku longolongo hoifua.” (Ai. 60:6, 7) ʻI hono fakahokó, ʻoku ʻoatu ai ʻe he laui miliona ki he ʻOtuá ‘ha feilaulau fakamālō, ʻa é ko e fua ʻo e loungutú ʻoku takua hono huafá.’—Hep. 13:15.
17 Fēfē koe? ʻOkú ke fai ʻa e ngaahi feilaulau fakahōifua ki he ʻOtuá? Kapau ʻoku ʻikai, te ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú pea kamata fakamālōʻiaʻi ʻa Sihova ʻi he kakaí? ʻI he taimi ʻoku ueʻi ai koe ʻe he tuí ke ke kamata malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, ko hoʻo foakí ʻe ‘fiemalie lahi hake ai a Jihova, i he bulu tagatá.’ (Lau ʻa e Sāme 69:30, 31, “PM.”) Fakapapauʻi “ko e mea namu kakala” ʻo hoʻo feilaulau fakamāloó ʻe aʻu kia Sihova pea te ne hōifua kiate koe. (Isi. 20:41) Ko e fiefia leva te ke ongoʻí heʻikai hano tatau.
‘E Tabuaki e Jihova ae Maonioní’
18, 19. (a) Ko e hā ʻa e vakai ki he tauhi ki he ʻOtuá ʻoku maʻu ʻe he kakai tokolahi he ʻaho ní? (e) Ko e mole ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻe taki atu ia ki he hā?
18 ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ai ʻe he kakai tokolahi ʻa e fakamulituku tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he niʻihi ʻi he taimi ʻo Malakaí: “Ko e ngaue ki he ʻOtua ko e kulanoa: he ko e ha kuo tau maʻu ʻi he tauhi hono fatongia?” (Mal. 3:14) ʻI he tataki ʻe he ngaahi holi fakamatelié, ʻoku nau vakai ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá heʻikai ala fakahoko pea ko ʻene ngaahi laó heʻikai kei ngāueʻaki. Kia kinautolu, ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ko ha meʻa fakamole taimi mo fakatupu ʻita.
19 Ko e mālohi ʻoku teke mui ʻi he ngaahi fakakaukau ko iá ko e tupu ia mei he ngoue ko ʻĪtení. Ko Sētane naʻá ne fakalotoʻi ʻa ʻIvi ke ne tukunoaʻi ʻa e mahuʻinga moʻoni ʻo e moʻui fakaofo kuo ʻoange ʻe Sihova kiate iá pea ke fakasītuʻaʻi ʻEne hōifuá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakaʻaiʻai ʻe Sētane ʻa e kakaí ke nau tui heʻikai maʻu ha meʻa ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe ʻilo ʻe ʻIvi mo hono husepānití ko e mole ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá naʻe ʻuhinga iá ko e mole ʻa ʻena moʻuí. Ko e faʻahinga ʻoku muimui he taimí ni ʻi heʻena faʻifaʻitakiʻanga koví kuo vavé ni ke hoko kia kinautolu ʻa e nunuʻa fakamamahi tatau.—Sen. 3:1-7, 17-19.
20, 21. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe he uitou Salepitá, pea naʻe iku ki he hā ʻa e meʻá ni kiate iá? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau faʻifaʻitaki ki he uitou Salepitá pea ko e hā hono ʻuhingá?
20 Fakafaikehekeheʻi ʻa e ikuʻanga fakamamahi ʻo ʻĀtama mo ʻIví mo e ola ʻo e ngaahi meʻa naʻe lave ki ai ki muʻa fekauʻaki mo ʻIlaisiā mo e uitou Salepitá. Hili ʻa e fanongo ki he ngaahi lea fakalototoʻa ʻa ʻIlaisiaá, naʻe kamata taʻo meʻa ʻa e fefiné ʻo ne ʻuluaki ʻoange ki he palōfitá ha mā. Naʻe fakahoko leva ʻe Sihova ʻa e talaʻofa naʻá ne fai fakafou ʻia ʻIlaisiaá. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea nau kai ʻa ia mo e fefine mo hono fale, ʻo ʻaho lahi. Naʻe ʻikai mamoli ʻa e puha mahoaʻa, pea naʻe ʻikai matuku ʻa e hina lolo, ʻo hange ko e folofola ʻa Sihova naʻa ne fakafai ʻia Ilaisia.”—1 Tuʻi 17:15, 16.
21 Ko e uitou Salepitá naʻá ne fai ʻa e meʻa ʻoku loto-lelei ke fai ʻe he tokosiʻi ʻi he kakai ʻe laui piliona ʻoku moʻui he taimi ní. Naʻá ne falala kakato ki he ʻOtua ʻo e fakamoʻuí, pea naʻe ʻikai te ne liʻaki ia ke ne tuēnoa. Ko e fakamatala ko ení mo e ngaahi fakamatala Fakatohitapu kehe ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻoku tuha ʻa Sihova mo ʻetau falalá. (Lau ʻa e Siosiua 21:43-45; 23:14.) Ko e moʻui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopōní ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni lahi ange heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa ʻene hōifuá.—Sāme 34:6, 7, 17-19.a
22. Ko e hā ʻoku fiemaʻu fakavavevave ai ke tau kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá ʻo ʻoua ʻe toe toloí?
22 Ko e ʻaho fakamaau ʻa e ʻOtuá “ki he kakai kotoa pe ʻi heʻenau nofo pe ʻi he funga ʻo māmani kotoa” ʻoku tuʻunuku mai. (Luke 21:34, 35) Heʻikai ha hao mei ai. ʻOku ʻikai ha koloa pe ngaahi tokoni fakamatelie ʻe lava ke faifai ange pea ofi hono mahuʻingá ki he fanongo ki he Fakamaau kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene pehē: “Omi kimoutolu, ʻa e faʻahinga kuo fakamonuʻia ʻe heʻeku Tamai, ʻo mou hoko ki he puleʻanga kuo toka teuteu moʻomoutolu.” (Mt. 25:34) ʻIo, ʻe ‘tabuakiʻi ʻe Jihova ae maonioní; te ne kabui aki ia ae hōifuá o hage koe fakaū.’ (Sāme 5:12, PM) ʻIkai ʻoku totonu ke tau kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Taua Leʻo ʻo Maʻasi 15, 2005, peesi, 13, palakalafi 15; Watchtower ʻo ʻAokosi 1, 1997, peesi 20-25.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku tuha ai mo Sihova ʻetau lotu ʻaufuatoó?
• Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku tali ʻe Sihova he ʻaho ní?
• Ko e kupuʻi lea ‘ko e fanga pulu ko homau loungutú’ ʻoku ʻuhinga ia ki he hā, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau foaki ia kia Sihová?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga naʻe fokotuʻu ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻao ʻo ha faʻē masiva?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku tau maʻu ʻi hono fai ha feilaulau fakamālō kia Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko hoʻo falala moʻoni kia Sihová ʻe ʻikai ʻaupito taki atu ai ki ha loto-mamahi