ʻOua ʻe Tuku ʻa e Puké Ke Ne Kaihaʻasi Hoʻo Fiefiá
SIOLOTO ATU kiate koe ʻokú ke ʻā hake ʻo fakaʻamu ke ngata ʻa e ʻahó ki muʻa ia ʻoku teʻeki kamatá. Kuo pau ke ke fekuki mo e mamahi fakaesino pe fakaeongo ʻi ha toe ʻaho ʻe taha. ʻE aʻu nai ʻo ke ongoʻi hangē ko Siopé, ʻa ia naʻá ne pehē: “Te u saiʻia ange ʻi he maté he kotoa ʻo ʻeku ngaahi faingataʻaʻiá.” (Siope 7:15, The New English Bible) Fēfē kapau ʻoku hokohoko atu ha tuʻunga pehē, naʻa mo e ʻi he laui taʻu?
Ko e tuʻunga ia ʻo Mefipōseti, ko e foha ʻo e kaumeʻa ʻo Tuʻi Tēvita ko Sionatané. ʻI he taʻu nima ʻa Mefipōsetí, ‘naʻá ne to, pea talu ai mo ʻene heke.’ (2 Sām. 4:4) Ko e mamahi fakaeongó ʻoku pau naʻe fakalahi ai e mamahi ʻi heʻene faingataʻaʻia fakasinó ʻi he taimi naʻe tukuakiʻi loi ai ki mui ki hono lavakiʻi ʻa e tuʻí pea hoko ai ʻo ne tofanga ʻi ha mole fakamatelie. Neongo ia, naʻá ne hokohoko atu ʻene fakahaaʻi ia tonu ko ha faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻi he fekuki mo e faingataʻaʻia fakasinó, lauʻikovi loí, mo e siva e ʻamanakí, ʻo ʻikai tuku ʻa e meʻa ko iá ke ne kaihaʻasi meiate ia ʻene fiefiá.—2 Sām. 9:6-10; 16:1-4; 19:24-30.
Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha ko e ʻapositolo Paulá. Naʻá ne tohi he taimi ʻe taha fekauʻaki mo e “tolounua ʻi he kakanó” ʻa ia naʻe pau ke ne fāinga mo ia. (2 Kol. 12:7) Ko e tolounua naʻá ne lave ki aí ko ha faingataʻaʻia fakaesino fuoloa nai ia, pe ko e kakai nai pē ia naʻa nau poleʻi hono tuʻunga fakaʻapositoló. Ko e hā pē e tuʻungá, naʻe kei ʻi ai pē ʻa e palopalemá, pea naʻe pau ke ne fekuki mo e mamahi fakaesino pe fakaeongo naʻe ʻomai aí.—2 Kol. 12:9, 10.
Ko e ngaahi mahaki tauhi fakatupu tāvaivaiá pe mafasia fakaeongó ʻoku tofanga ai ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní. ʻI hono taʻu 18, naʻe ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe Magdalena ʻa e systemic lupus erythematosus, ko ha mahaki ʻoku hā ngali hanga ai ʻe he sisitemi maluʻi ʻo e sinó ʻo ʻohofi hono ngaahi ʻōkaní tonu. “Naʻá ku ilifia,” ko ʻene laú ia. “ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe kovi ange hoku tuʻungá pea naʻe toe fakalahi ia ʻe he mahaki keté, pala e ngutú mo e ngaahi palopalema ʻi he mongá.” Ko Izabela, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kuo pau ke ne fekuki mo e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻasi mai. ʻOkú ne fakamatala: “Mei he kei siʻí kuó u puke ai ʻi he loto-mafasiá. Kuo iku eni ki he toutou ilifia, palopalema he mānavá, mo e mingi ʻa e keté. ʻOku ou iku ai ʻo ongoʻi ongosia lahi.”
Fehangahangai mo e Tuʻunga Moʻoní
Ko e puké mo e faingataʻaʻia fakaesinó ʻe lava ke ne uesia hoʻo moʻuí. ʻI heʻene hoko iá, ʻoku tokoni ʻa e tangutu hifo ʻo fakafuofuaʻi faitotonu ho tuʻungá. Ko hono tali ho ngaahi ngātangá heʻikai nai faingofua. ʻOku pehē ʻe Magdalena: “Ko hoku mahakí ʻoku ʻalu ki he kovi ange. ʻOku ou faʻa ongoʻi fuʻu ongosia ke tuʻu mei he mohengá. Ko e natula taʻeʻiloa hoku mahakí ʻokú ne ʻai ʻa e palani ki muʻá ke faingataʻa ʻaupito. Ko ʻeku feifeitamaki lahi tahá ko e ʻikai ke u kei lava ʻo fai ʻa e meʻa lahi naʻá ku angaʻaki hono fai ʻi he ngāue ʻa Sihová.”
ʻOku fakamatala ʻa Zbigniew: “ʻI he faai mai e ngaahi taʻú, ʻoku toʻo ai ʻe he langa huí hoku iví, ʻi hono maumauʻi ʻa e hokotanga hui ki he hokotanga hui. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻene fufula lahí, ʻoku ʻikai malava ke u fakahoko ʻa e fanga kiʻi ngāue faingofua tahá. ʻOku ʻai ʻe he meʻa ko iá ke u ongoʻi loto-mafasia.”
ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe Barbara ha ngungu naʻe ʻalu ke fōlahi ange ʻi he ʻutó. “Kuo hoko ki hoku sinó ʻa e ngaahi liliu fakafokifā,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku ou ongoʻi tāvaivaia, hokosia e langa ʻulu hokohoko, pea fetaulaki mo e ngaahi palopalema ʻi he tokangatahá. Koeʻuhi ko hoku ngaahi ngātanga foʻoú, naʻe pau ai ke u toe fakafuofuaʻi ʻa e meʻa kotoa pē.”
Ko e faʻahinga kotoa ko ení ko e kau sevāniti fakatapui kia Sihova. Kia kinautolu, ko hono fai hono finangaló ʻoku muʻomuʻá. ʻOku nau falala kakato ki he ʻOtuá pea maʻu ʻaonga mei heʻene tokoní.—Pal. 3:5, 6.
ʻOku Tokoni ʻa Sihova—Anga-Fēfē?
ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau ko ha faingataʻaʻia fakafoʻituituí ko e fakamoʻoni ia ʻo e taʻehōifua mai ʻa e ʻOtuá. (Tangi. 3:33) Fakakaukau ki he meʻa naʻe pau ke foua ʻe Siope neongo ʻene “haohaoa mo angatonu.” (Siope 1:8) ʻOku ʻikai ʻahiʻahiʻi ʻe he ʻOtuá ha taha ʻaki ha ngaahi meʻa kovi. (Sēm. 1:13) Ko e mahamahaki kotoa pē—kau ai ʻa e mahaki tauhí mo fakaeongó—ko ha tukufakaholo fakamamahi ia mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi.—Loma 5:12.
Kae kehe, ko Sihova mo Sīsuú, heʻikai te na liʻaki e faʻahinga māʻoniʻoní ʻo taʻetokoniʻi. (Saame 34:15) Tautefito ʻi he ngaahi mōmeniti faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau houngaʻia ʻi he hoko ʻa e ʻOtuá ‘ko hotau hufanga mo e talitauʻangá.’ (Saame 91:2) Pea ko ia, ʻi he fekuki mo e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai hano fakaleleiʻanga faingofuá, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke tauhi maʻu hoʻo fiefiá?
Lotu: ʻI he muimui he sīpinga ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, ʻe lava ke ke lī hoʻo kavengá ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻi he lotu. (Saame 55:22) ʻI he fai peheé, ʻe lava ke ke hokosia ai e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” Ko e nonga ʻi loto ko iá “te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.” (Fil. 4:6, 7) ʻI he falala ki he ʻOtuá fakafou he lotú, ʻoku fekuki ai ʻa Magdalena mo hono mahaki fakatupu tāvaivaiá. ʻOkú ne pehē: “Ko hono huaʻi atu hoku lotó kia Sihová ʻoku ʻomai ai e fiemālie pea fakafoki mai ai ʻeku fiefiá. ʻOku ou mahinoʻi moʻoni he taimí ni ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e falala ki he ʻOtuá he ʻaho ki he ʻaho.”—2 Kol. 1:3, 4.
ʻI he tali ki hoʻo ngaahi lotú, ʻe lava ke ʻoatu kiate koe ʻe Sihova ʻa e mālohi fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ko ʻene Folofolá, mo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. Heʻikai te ke ʻamanekina ʻe toʻo fakaemana ʻe he ʻOtuá hoʻo faingataʻaʻia fakaesinó. Ka, ʻe lava ke ke falala kiate ia te ne ʻoatu kiate koe ʻa e poto mo e mālohi ʻoku fiemaʻú ke fekuki ai mo e faingataʻa taki taha. (Pal. 2:7) ʻE lava ke ne fakaivia koe, ʻo ʻoatu kiate koe ʻa e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.”—2 Kol. 4:7.
Fāmili: Ko ha ʻatimosifia ʻofa mo manavaʻofa ʻi ʻapi ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke kātekina ʻa e mahakí. Neongo ia, manatuʻi, ʻoku toe faingataʻaʻia foki ʻa e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí. ʻOku nau ongoʻi masiva tokoni nai ʻo hangē ko hoʻo ongoʻí. Ka neongo ia, ʻoku nau ʻi ai ko koe, naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Ko e lotu fakatahá ʻe tokoniʻi ai koe ke tauhi maʻu ha loto ʻoku toka.—Pal. 14:30.
ʻOku pehē ʻe Barbara fekauʻaki mo ʻene taʻahiné mo e fanga tuofāfine kei siʻi kehe ʻi he fakatahaʻangá: “ʻOku nau tokoniʻi au ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ʻenau faivelengá ʻoku māfana ai hoku lotó.” Ko Zbigniew ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga taʻehanotatau ʻa e tokoni hono uaifí. “ʻOkú ne tokangaʻi ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi ngāue fakaʻapí. ʻOkú ne toe tokoniʻi au ʻi hono fakatui hoku valá pea faʻa toʻo ʻeku kató ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea ʻi he ngāue fakafaifekaú.”
Ngaahi kaungātui: ʻI heʻema feohi mo homa kaungātuí, ʻokú ma loto-toʻa ai mo fiemālie. Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai lava ke ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá koeʻuhi ko ho puké? ʻOku fakamatala ʻa Magdalena: “Kuo fakapapauʻi ʻe he fakatahaʻangá ʻoku ou maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakatahá fakafou ʻi he ngaahi meʻa kuo hiki. ʻOku faʻa tā mai hoku kaungālotú ke sio pe ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke nau fai ke tokoni ai. ʻOku nau toe ʻomai kiate au ha ngaahi tohi fakalototoʻa. Ko e fakakaukau atu ʻoku nau manatuʻi au pea tokanga mai fekauʻaki mo ʻeku leleí ʻoku tokoniʻi ai au ke u kātaki.”
Ko Izabela, ʻa ia ʻoku puke he loto-mafasiá, ʻokú ne fakamatala: “ʻI he fakatahaʻangá, ʻoku ou maʻu ai e ‘ngaahi tamai’ mo e ‘ngaahi faʻē’ tokolahi, ko e faʻahinga ʻoku nau fanongo pea feinga ke mahinoʻi au. Ko e fakatahaʻangá ʻa hoku fāmilí—ko e feituʻu eni ʻoku ou hokosia ai ʻa e nonga mo e fiefiá.”
Ko e faʻahinga ʻoku nau tofanga he ngaahi ʻahiʻahi kehekehé ʻoku lelei ke nau fakaʻehiʻehi mei he ‘fakamavahé.’ ʻI hono kehé, ʻoku nau koloaʻaki ʻenau feohi mo e fakatahaʻangá. (Pal. 18:1) ʻOku nau hoko ai ko ha fuʻu matavai ʻo e fakalototoʻa ki he niʻihi kehé. Te ke ʻuluaki toumoua nai ke ʻai ke ʻiloʻi hoʻo ngaahi fiemaʻú ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Neongo ia, ko ho kaungātuí te nau houngaʻia ʻi hoʻo lea moʻoní. ʻE ʻoange ai kia kinautolu ha faingamālie ke fakaʻau atu ʻa e “ʻofa fakatokoua taʻemālualoí.” (1 Pita 1:22) Ko e hā ʻoku ʻikai ʻai ai ke nau ʻiloʻi ʻokú ke fiemaʻu ha meʻa ke ke heka ai ki he fakatahá, saiʻia ke ngāue mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú, pe loto ke fetalanoaʻaki hangatonu? Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ke tau kouna meʻa ka ke houngaʻia ʻi heʻenau tokoní.
Fakakaukau pau: Ko e kī ke fekuki ai mo e mahaki tauhí ʻo ʻikai mole ʻa e fiefiá ʻoku faʻa ʻi ho ʻaofinima pē ʻoʻoú. Ko ha vakai fakatuʻatamaki pe ngaahi ongoʻi loto-mafasiá ʻe lava ke taki atu ia ki he fakakaukau taʻepau. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “E faa katakiʻi e he laumalie oe tagata haane vaivai; ka kohai oku faa katakiʻi ae laumalie kuo lavea?”—Pal. 18:14, PM.
ʻOku fakahaaʻi ʻe Magdalena: “ʻOku ou ngāue mālohi ke fakaʻehiʻehi mei he tokangataha ki heʻeku ngaahi palopalemá. ʻOku ou feinga ke fiefia he ngaahi ʻaho ʻoku ou ongoʻi lelei ange aí. ʻOku ou maʻu e fakalototoʻa ʻi hono lau ʻa e ngaahi talanoa ki he moʻuí fekauʻaki mo e kakai kuo nau faitōnunga ai pē neongo ʻa e mahaki tauhí.” ʻOku fakaivimālohiʻi ʻa Izabela ʻe he fakakaukau ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi ia ʻe Sihova. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi ʻoku fiemaʻu au, pea ʻoku ʻi ai ʻa e tokotaha ke moʻui maʻana. ʻOku ou toe maʻu foki ha ʻamanaki fisifisimuʻa ki he kahaʻú.”
ʻOku pehē ʻe Zbigniew: “ʻOku akoʻi mai ʻe hoku puké ʻa e anga-fakatōkilalo mo e talangofua. ʻOkú ne akoʻi au ke u fakahaaʻi ʻa e vavanga mo e fakafuofua lelei pea pehē foki ke fakamolemole mei he lotó. Kuó u ako ke fiefia ʻi he tauhi kia Sihova ʻo ʻikai ha ngaahi ongoʻi fakaʻofaʻia-kita. Ko hono moʻoní, kuo ueʻi au ke u hanganaki fai ha fakalakalaka fakalaumālie.”
Manatuʻi ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe Sihova hoʻo kātakí. ʻOkú ne ongoʻi koe ʻi hoʻo faingataʻaʻiá pea tokanga mai kiate koe. Heʻikai te ne ‘fakangaloʻi hoʻo ngāué pea mo e ʻofa ne ke fakahaaʻi maʻa hono huafá.’ (Hep. 6:10) Tokanga ki he talaʻofa ʻokú ne fai ki he faʻahinga kotoa ʻoku manavahē kiate iá: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.”—Hep. 13:5.
Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-mafasia ʻi ha taimi, tokangataha ki he ʻamanaki fakaofo ʻo e moʻui he māmani foʻoú. ʻOku tuʻunuku vave mai ʻa e taimi ʻe sio ai ʻi he māmaní ho matá tonu ki he ngaahi tāpuaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 28, 29]
ʻOku Nau Hanganaki Malanga Neongo ʻa e Mahaki Tauhí
“ʻOku ʻikai te u kei lava ʻo luelue ʻiate au pē, ko ia ko hoku uaifí pe ko ha fanga tokoua pe fanga tuofāfine kehe ʻoku nau ō mo au ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou ako maʻuloto ʻa e ngaahi tuʻuakí mo e ngaahi konga Tohi Tapú.”—Jerzy, palopalema ʻene sió.
“Tānaki mai ki he faifakamoʻoni telefoní, ʻoku ou faitohi mo fetohiʻaki maʻu pē mo ha faʻahinga mahuʻingaʻia ʻe niʻihi. Lolotonga ʻa e ʻi he falemahakí, ʻoku ou tuku maʻu pē ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohí ʻi hoku veʻe mohengá. Kuo tokoniʻi au ʻe he meʻa ko iá ke kamata ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki lelei lahi.”—Magdalena, ʻiloʻi kuó ne maʻu ʻa e systemic lupus erythematosus.
“ʻOku ou saiʻia ʻi he ngāue fakafaifekau matapā-ki-he-matapaá, ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai te u ongoʻi ai ʻe lava ke u ʻalú, ʻoku ou kau ʻi he faifakamoʻoni he telefoní.”—Izabela, puke he loto-mafasiá.
“ʻOku ou fiefia hono fai e ngaahi toe ʻaʻahí pea tokoni ʻi he ngaahi ako Tohi Tapú. ʻI hoku ngaahi ʻaho lelei angé, ʻoku ou saiʻia ai ke faifakamoʻoni mei he fale ki he fale.”—Barbara,ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ngungu ʻi hono ʻutó.
“ʻOku ou toʻotoʻo ha kato makasini maʻamaʻa ʻaupito. ʻOku ou ʻalu pē kae ʻoua kuo ʻikai te u kei makātakiʻi e langa hoku hokotanga huí.” —Zbigniew, puke he langa huí.
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
ʻE lava ke hoko ʻa e iiki mo e lalahi ko e ngaahi matavai ʻo e fakalototoʻa